Energetska kriza

Države članice Europske unije usuglasile su se da obvezu izvještavanja o emisijama metana za uvoznike nafte, plina i ugljena treba odgoditi za godinu dana, do 1. siječnja 2028. Vijeće EU-a predvidjelo je i mogućnost dviju dodatnih jednogodišnjih odgoda ako Europska komisija procijeni da sustav nije spreman. Bruxelles strahuje da bi nova pravila, u okolnostima poremećene opskrbe zbog rata s Iranom, mogla dodatno otežati nabavu energenata. Europski parlament već je podržao trogodišnju odgodu, pa dvije institucije sada moraju usuglasiti konačan tekst propisa.

Brazilska vlada produljila je primjenu poreza od 12 posto na izvoz sirove nafte do 31. prosinca, nastojeći osigurati stabilnu opskrbu domaćeg tržišta naftnim derivatima, osobito dizelom. Namet je uveden u ožujku radi financiranja subvencija kojima se potrošače štiti od poskupljenja izazvanih ratom s Iranom. Ministarstvo financija zatražilo je produljenje zbog nastavka nepovoljnih okolnosti na energetskom tržištu. Na istoj sjednici odbor za vanjsku trgovinu pokrenuo je i novu fazu postupka razmatranja uzvratnih mjera prema američkim carinama.

Katarska državna kompanija QatarEnergy u naprednim je pregovorima s američkim NextDecadeom o kupnji do dva milijuna tona ukapljenog prirodnog plina godišnje iz projekta Rio Grande u Teksasu, doznaje Reuters od osoba upoznatih s razgovorima. Isporuke bi dolazile iz planiranog šestog proizvodnog niza, koji još prolazi postupak ishođenja dozvola i nema konačnu investicijsku odluku - NextDecade taj korak očekuje 2027. godine. QatarEnergy posljednjih mjeseci širi dugoročnu nabavu američkog LNG-a kako bi diverzificirao izvore opskrbe u slučaju novih poremećaja izvoza kroz Hormuški tjesnac.

Cijena europskog plina u petak je porasla iznad 94 eura po megavatsatu, oporavljajući se s dvotjednog minimuma, premda je i dalje na putu prema tjednom padu od oko devet posto. Zabrinutost zbog opskrbe podupiru poremećeni tokovi ukapljenog plina iz Perzijskog zaljeva i napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu. Skladišta plina u EU popunjena su oko 74 posto, nasuprot sezonskom petogodišnjem prosjeku od 90 posto, a pritisak dodatno povećavaju hladnije vrijeme, slabija proizvodnja energije iz vjetra i sunca te smanjene isporuke norveškog plina zbog kvarova.

Jedan pomorac poginuo je u eksploziji na tankeru za naftne derivate MT Velos Sapphire u Perzijskom zaljevu, priopćila je grčka kompanija Velos Tankers koja upravlja brodom. Tanker pod zastavom Maršalovih Otoka plovio je prazan prema Bahreinu kada je u četvrtak pogođen, a kompanija sumnja da je eksploziju izazvao raketni napad. Posada je ugasila požar, drugih ozlijeđenih ni onečišćenja nije bilo, a brod je odveden u bahreinski Khalifa Bin Salman Port radi istrage.

Predsjednik Cipra Nikos Christodoulides izjavio je da bi plinsko polje Cronos, oko 185 kilometara jugozapadno od otoka, trebalo početi proizvodnju u prvoj polovici 2028. Talijanski Eni prošlog je mjeseca potpisao razvojne ugovore s osam glavnih izvođača, koji obuhvaćaju podmorsku proizvodnu opremu, cjevovode, plutajuću upravljačku jedinicu i usluge bušenja, uz ulaganja vrijedna više milijardi eura. Procjenjuje se da polje sadrži oko 85 milijardi kubičnih metara plina. Plin će cjevovodom stizati do egipatskog postrojenja u Damietti na ukapljivanje i izvoz, prvenstveno na europska tržišta.

Brent je u petak oko 11:29 GMT porastao 0,3 posto, na 98,60 dolara po barelu, a američki WTI 0,5 posto, na 91 dolar, no oba su referentna ugovora i dalje na putu prema velikom tjednom padu. Brent bi tjedan mogao završiti s padom od 16 posto - najvećim postotnim padom od početka pandemije i najvećim apsolutnim padom u podacima LSEG-a od 1988. godine. Pad je potaknut očekivanjima deeskalacije rata s Iranom i oporavkom izvoza iz regije, dok su napadi na brodove u Zaljevu i Hormuškom tjesnacu, prema britanskoj službi UKMTO, i dalje blizu rekordne učestalosti te ograničavaju daljnji pad cijena. Premije za bliskoistočne vrste sirove nafte vratile su se na prijeratne razine, što upućuje na popuštanje tržišta.

Novi podaci s fizičkog tržišta nafte pokazuju da se kratkoročna opskrba oporavlja brže od potražnje, unatoč nastavku rata s Iranom. Prema podacima Vortexe koje prenosi Reuters, izvoz sirove nafte i kondenzata iz Perzijskog zaljeva u listopadu je dosegnuo prosječno 14 milijuna barela dnevno, približno 86 posto prijeratne razine, dok je izvoz rafiniranih proizvoda iznosio samo 3,1 milijun barela dnevno, tek nešto više od polovice uobičajenog volumena. Istodobno se na kratkoročnom tržištu Brentovih ugovora za razliku u cijeni pojavila struktura u kojoj je neposredna isporuka jeftinija od kasnije, što upućuje na obilniju trenutačnu ponudu. Terminski ugovori za Brent ipak još pokazuju suprotan obrazac, odražavajući neizvjesnost oko buduće opskrbe.

Kineske emisije ugljikova dioksida iz energetike i industrije smanjile su se u trećem tromjesečju za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najveći tromjesečni pad od pandemije, pokazuje nova analiza istraživačkog centra CREA. Potrošnja nafte pala je četiri posto zbog poremećaja opskrbe kroz Hormuški tjesnac, dok se potrošnja nafte u prometu smanjila čak devet posto, djelomično zahvaljujući većem korištenju električnih automobila i taksija. Potrošnja ugljena pala je 3,3 posto, uz povoljnije iskorištavanje energije vjetra i sunca te manju potražnju za električnom energijom tijekom blagog vremena. Kina je u prvih devet mjeseci godine smanjila emisije za 0,5 posto, no dio tog rezultata odražava prisilno smanjenje potrošnje fosilnih goriva tijekom energetske krize.

Iznadprosječno topla zima u istočnoj Aziji mogla bi smanjiti pritisak na europske cijene ukapljenog prirodnog plina, procjenjuje Reutersov energetski analitičar Gavin Maguire. Prema prognozama LSEG-a, temperature u Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu i sjevernoj Kini od prosinca do ožujka mogle bi biti približno tri Celzijeva stupnja iznad prosjeka, djelomično zbog snažnog El Niña. Te zemlje i područja zajedno čine oko 55 posto svjetskog uvoza LNG-a, pa bi slabija potražnja za grijanjem mogla osloboditi dodatne količine za europske kupce. Europska skladišta plina trenutačno su popunjena oko 75 posto, nasuprot prosječnih 91 posto za ovo doba godine od 2020., zbog čega će stvarno kretanje zimskih temperatura biti posebno važno za cijene i sigurnost opskrbe.

Francuska energetska kompanija Engie očekuje da će visoke cijene energenata dodatno smanjiti europsku potrošnju prirodnog plina tijekom nadolazeće zime. Financijski direktor Pierre-François Riolacci izjavio je da se pritisak na potražnju osjećao već u trećem tromjesečju, uključujući velike industrijske kupce. Posebno su pogođena kemijska poduzeća, kojima rast troškova energije i sirovina dodatno smanjuje ionako skromne profitne marže. Europska kemijska industrija prolazi kroz najtežu krizu u nekoliko desetljeća, a Riolacci očekuje da će potrošači ponovno ograničavati potrošnju plina kao tijekom energetske krize 2022. i 2023. godine.

Svjetsko tržište nafte nakon višemjesečnih poremećaja izazvanih ratom s Iranom ponovno bilježi višak ponude, procjenjuje JPMorgan u analizi objavljenoj u srijedu. Banka izračunava da je u rujnu ponuda premašivala potražnju za 1,1 milijun barela dnevno, a u listopadu za 1,4 milijuna. Izvoz nafte s Bliskog istoka oporavio se na približno 20,7 milijuna barela dnevno, nakon samo 9,8 milijuna u ožujku, premda još nije dosegnuo prijeratne količine. Preokretu pridonose i veća proizvodnja u Latinskoj Americi te slabija potražnja, za koju banka procjenjuje da je od početka sukoba smanjena za 3,3 milijuna barela dnevno. HSBC je istodobno povisio procjenu saudijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju na 8,3 milijuna barela dnevno.

Iranska Revolucionarna garda objavila je u četvrtak da su dva naftna tankera i jedan tegljač zahvaćeni požarima u odvojenim incidentima u Hormuškom tjesnacu, nakon što su brodovi navodno pokušali koristiti rute koje Teheran nije odobrio. Prema tvrdnjama Garde, jedan je tanker naletio na minu tijekom prolaska južnim dijelom tjesnaca, dok se drugi, veliki naftni tanker, zapalio pri izlasku iz istočnog dijela plovnog puta. Požar je navodno zahvatio i tegljač koji je pritekao u pomoć drugom brodu. Reuters prenosi iransko priopćenje, ali okolnosti incidenata i sudbina brodova nisu neovisno potvrđeni.

Cijene nafte u srijedu ujutro porasle su oko 0,7 posto, nakon prethodnog pada i dok tržišta prate neizvjesnost oko rata s Iranom i mogućnosti nastavka pregovora. Brent je oko 7:30 GMT dosegnuo 104,36 dolara po barelu, a američki WTI 96,72 dolara. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), američke zalihe sirove nafte u tjednu zaključno s 30. listopada smanjile su se za 5,27 milijuna barela, iako su analitičari očekivali rast od približno 880.000 barela. Zalihe destiliranih goriva, uključujući dizel, također su pale za 1,19 milijuna barela, dok su zalihe benzina porasle za 1,43 milijuna barela.