Tema u Perpetuumu

Inflacija

Najnovije

11.11.2026.

Američka inflacija uzdrmala tržište obveznica: prinosi snažno porasli, dolar dosegnuo najvišu razinu u četiri tjedna

Snažnija američka inflacija od očekivane potaknula je rasprodaju državnih obveznica i rast dolara, dok ulagači povećavaju očekivanja daljnjeg podizanja kamatnih stopa. Prinos na dvogodišnje američke obveznice u utorak je skočio za približno 18 baznih bodova, a u srijedu tijekom azijskog trgovanja dosegnuo 4,7482 posto. Pritisak se proširio na Aziju - prinos na desetogodišnje japanske obveznice porastao je za sedam baznih bodova, na 2,755 posto. Dolarski indeks ojačao je na 102,53 boda, najvišu razinu u četiri tjedna, dok se jen približio granici od 160 za dolar. Tržišta sada u potpunosti uračunavaju povećanje američkih kamata za najmanje 0,25 postotnih bodova u prosincu, uz približno desetpostotnu vjerojatnost povećanja za 0,50 bodova.

11.11.2026.

Inflacija u Sjevernoj Makedoniji iznosi 3,3 posto, troškovi prijevoza porasli 9,5 posto

Potrošačke cijene u Sjevernoj Makedoniji u listopadu su bile 3,3 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Najizraženiji rast među navedenim kategorijama zabilježen je u prijevozu, gdje su cijene porasle 9,5 posto, dok su rekreacija, sport i kultura poskupjeli 8,5 posto. Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su 2,1 posto, a stanovanje, voda i energija 3,7 posto. Zaseban indeks maloprodajnih cijena porastao je 3,2 posto na godišnjoj razini.

11.11.2026.

Američka inflacija ponovno nadmašila očekivanja, benzin je i dalje znatno skuplji nego prije rata s Iranom

Potrošačke cijene u SAD-u porasle su u listopadu za 0,4 posto, objavilo je američko Ministarstvo rada, nadmašivši očekivanja ekonomista o rastu od 0,3 posto. Poskupjeli su hrana i stanovanje, dok je prosječna cijena benzina pala na 3,98 dolara po galonu, najnižu razinu u četiri mjeseca. Ipak, gorivo je i dalje znatno skuplje nego prije godinu dana, kada je galon stajao 3,07 dolara, odnosno prije početka američkih i izraelskih napada na Iran 28. veljače, kada je iznosio 2,98 dolara. Novi inflacijski podaci pokazuju da ublažavanje napetosti oko Hormuškog tjesnaca zasad nije uklonilo pritisak na američke kućanske proračune.

06.11.2026.

Britanska središnja banka podigla kamate na 4 posto zbog inflacije potaknute energetskom krizom

Britanska središnja banka u četvrtak je povećala ključnu kamatnu stopu s 3,75 na 4 posto, prvi put nakon više od tri godine, nastojeći obuzdati inflaciju koju dodatno potiču visoke cijene energije zbog rata s Iranom. Osam od devet članova odbora podržalo je povećanje od 0,25 postotnih bodova, dok je jedna članica tražila snažniji rast. Banka sada očekuje da će inflacija sredinom 2027. dosegnuti 4,9 posto, a godišnji račun za energiju prosječnog britanskog kućanstva mogao bi u siječnju porasti s 1723 na 2150 funti. Guverner Andrew Bailey upozorio je da bi bez smirivanja sukoba na Bliskom istoku moglo uslijediti novo povećanje kamata, što dodatno opterećuje kućanstva s kreditima.

Anketa

Treba li središnja banka dizati kamate zbog inflacije koju potiče energetska kriza, iako time dodatno opterećuje kućanstva s kreditima?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

Nastavak kronologije

05.11.2026.

Brazilska središnja banka prekinula ciklus snižavanja kamata i zadržala stopu na 13,75 posto

Brazilska središnja banka jednoglasno je odlučila zadržati referentnu kamatnu stopu Selic na 13,75 posto, čime je prekinut niz od pet uzastopnih smanjenja kamata. Monetarni odbor upozorio je na rast inflacijskih očekivanja, povećanu gospodarsku neizvjesnost i izraženije usporavanje aktivnosti, a vlastitu prognozu inflacije za 2027. podigao je s 3,9 na 4,7 posto. Odluka je uslijedila nakon reizbora predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve i snažnih potresa na brazilskom financijskom tržištu. U četvrtak ujutro dolar je ojačao 0,38 posto, na 5,471 reala, dok su prinosi na dugoročnije terminske kamatne ugovore porasli za približno deset baznih bodova.

Anketa

Što bi Brazilu sada trebalo biti važnije: suzbijanje inflacije ili poticanje gospodarskog rasta?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

05.11.2026.

Plenković poručio da Vlada neće ukinuti energetski štit i da ostaje spremna intervenirati u cijene

Premijer Andrej Plenković izjavio je na savjetovanju ekonomista u Opatiji da Vlada ne namjerava ukinuti mjere zaštite građana i gospodarstva od visokih cijena energije. Dosadašnje postupno smanjivanje intervencija, rekao je, ne znači da se država odriče novih zahvata ako ih tržišne okolnosti budu zahtijevale. Ministar financija Tomislav Ćorić istodobno je poručio da Vlada očekuje znatno usporavanje inflacije tijekom 2027. godine, ponajprije pod pretpostavkom smirivanja energetske krize. Ćorić je rast cijena energenata povezao sa sukobom SAD-a i Irana te poremećajima u Hormuškom tjesnacu.

Anketa

Kako bi država trebala reagirati na novi rast cijena energije?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

05.11.2026.

Inflacija u Hrvatskoj ubrzala na 4,9 posto, cijene energije u godinu dana porasle 20,7 posto

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u listopadu su bile 4,9 posto više nego godinu ranije, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na rujan porasle su za 0,7 posto, a najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, koja je poskupjela 20,7 posto. Usluge su skuplje 7,5 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle samo 0,2 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili su 1,1 posto. Inflacija mjerena harmoniziranim europskim indeksom iznosila je 4,4 posto. Konačne podatke DZS će objaviti 16. studenoga.

02.11.2026.

Američka industrija ubrzala iznad očekivanja, ali visoki proizvodni troškovi zabrinjavaju tržišta

Aktivnost američke prerađivačke industrije u listopadu je porasla snažnije nego što su analitičari očekivali, pokazalo je novo istraživanje Instituta za upravljanje opskrbom (ISM). Indeks menadžera nabave povećan je s rujanskih 54,5 na 55,5 bodova, dok je pokazatelj industrijske proizvodnje dosegnuo 59 bodova, najvišu razinu od studenoga 2021. Ipak, rast aktivnosti prati uporan pritisak visokih troškova energije, metala i elektroničkih komponenti. Indeks cijena proizvodnih inputa smanjio se sa 77,9 na 75,2 boda, ali ostaje izrazito povišen. Takva kombinacija gospodarske otpornosti i inflacijskih pritisaka dodatno komplicira izglede za američke kamatne stope nakon što je Federalna rezerva prošlog tjedna zadržala njihov raspon na 3,75 do četiri posto.

Anketa

Američka industrija raste, ali troškovi ostaju visoki. Što bi Fed trebao učiniti s kamatama?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

30.10.2026.

Slovenija: Inflacija ostala na 3,3 posto, troškovi stanovanja i energije porasli 8,6 posto

Potrošačke cijene u Sloveniji u listopadu bile su 3,3 posto više nego godinu ranije, objavio je državni statistički ured. Najveći doprinos inflaciji dolazi od stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva, koji su zajedno poskupjeli 8,6 posto, dok su troškovi prijevoza porasli 5,9 posto. U odnosu na rujan ukupna razina cijena ostala je nepromijenjena, ali je hrana tijekom samo jednog mjeseca poskupjela 1,8 posto. Godišnja inflacija prema metodologiji usporedivoj s ostalim članicama EU-a dosegnula je 3,8 posto.

30.10.2026.

Prosječna neto plaća u Crnoj Gori dosegnula 1.043 eura, ali je inflacija nadmašila njezin rast

Prosječna neto plaća u Crnoj Gori u rujnu je iznosila 1.043 eura, a bruto plaća 1.245 eura, objavio je državni statistički zavod Monstat. Neto primanja nominalno su porasla za 0,3 posto u odnosu na kolovoz i 2,7 posto na godišnjoj razini. Međutim, potrošačke cijene u rujnu su porasle za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, pa je realna prosječna plaća zapravo pala za 0,2 posto. Među djelatnostima u kojima su plaće mjesečno rasle prednjačili su poljoprivreda, građevinarstvo i državna uprava, dok su smanjenja zabilježena, među ostalim, u obrazovanju te zdravstvu i socijalnoj skrbi.

25.10.2026.

AP iz Teherana: Riža poskupjela više od 60 posto, govedina više od 150 posto od početka rata

Stanovnici Teherana sve se intenzivnije opskrbljuju hranom i lijekovima zbog straha od novih američko-izraelskih napada, izvještava Associated Press nakon razgovora s građanima iranske prijestolnice. Od početka rata cijena riže porasla je više od 60 posto, a govedine više od 150 posto, dok je kupovna moć stanovništva ozbiljno narušena padom vrijednosti rijala i inflacijom. Jedan od sugovornika navodi da mu odlazak u trgovinu može odnijeti polovicu mjesečne plaće. Američka pomorska blokada dodatno otežava trgovinu i opskrbu lijekovima, a pojedini stanovnici pripremaju se za odlazak iz grada ako bombardiranje ponovno počne.

24.10.2026.

Britansko povjerenje potrošača potonulo za 11 bodova dok skuplja energija pritišće kućanstva

Indeks povjerenja britanskih potrošača u listopadu je pao za 11 bodova, na minus 24, pokazalo je novo istraživanje kompanije GfK. Toliki mjesečni pad, izuzmu li se pandemijske godine, nije zabilježen od referenduma o Brexitu 2016. godine. Naglo poskupljenje benzina, dizela i energije za kućanstva, uz inflaciju od 3,5 posto, dodatno slabi raspoloženje stanovništva. Posebno je izražen pad spremnosti na velike kupnje, čiji se pokazatelj smanjio za 14 bodova, dok se britanska vlada suočava s pritiskom da ublaži troškove života uoči novog proračuna.

23.10.2026.

Europska komisija: BiH ima najsporiji gospodarski rast na zapadnom Balkanu, inflacija dosegnula 5,5 posto

Gospodarstvo Bosne i Hercegovine u drugom tromjesečju 2026. poraslo je za 2,4 posto na godišnjoj razini, znatno ispod regionalnog prosjeka od 3,6 posto, pokazuje novo tromjesečno izvješće Europske komisije. Prosječna inflacija povećala se s četiri posto u prvom tromjesečju na 5,5 posto u drugom, dok je registrirana zaposlenost pala za 0,3 posto na godišnjoj razini. Komisija upozorava da bi fiskalni manjak BiH mogao dosegnuti četiri posto BDP-a ako se u cijelosti provede planirani rebalans proračuna Republike Srpske, pri čemu bi povećana potrošnja najvećim dijelom bila financirana inozemnim zaduživanjem. Nezaposlenost mladih od 15 do 24 godine iznosi 32,9 posto.

Anketa

BiH ima najsporiji gospodarski rast u regiji, a cijene rastu. Što bi vlastima trebao biti prvi prioritet?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

23.10.2026.

Ruska središnja banka zadržala kamatu na 14 posto i povisila prognozu kamatnih stopa za 2027.

Ruska središnja banka drugi je put zaredom ostavila ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom, na 14 posto godišnje, uz upozorenje da inflacijski pritisci ne popuštaju dovoljno brzo. Regulator sada očekuje da će prosječna kamata u 2027. iznositi između 12,5 i 13,5 posto, umjesto ranije predviđenih 10,5 do 12,5 posto, dok je prognozu ovogodišnje inflacije povisio na 7,1 do 7,6 posto. Moskovska burza reagirala je kratkotrajnim padom - indeks MOEX spustio se s 2433,06 na 2417,99 bodova neposredno nakon objave odluke. Visoke kamate tako ostaju znatan teret za financiranje ruskih poduzeća i kućanstava.

22.10.2026.

Turska središnja banka snizila ključnu kamatu s 37 na 36 posto unatoč visokim cijenama energije

Turska središnja banka smanjila je ključnu jednotjednu repo stopu za jedan postotni bod, na 36 posto, prvi put od početka sadašnjeg bliskoistočnog sukoba. Istodobno je prekonoćnu kamatu na kreditiranje spustila s 40 na 39 posto, a prekonoćnu depozitnu stopu s 35,5 na 34,5 posto. Odluku obrazlaže usporavanjem temeljnih inflacijskih pritisaka i slabom domaćom potražnjom, ali upozorava da visoke cijene energije zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavljaju rizik za inflaciju. Banka najavljuje nastavak restriktivne monetarne politike i odlučivanje o budućim promjenama kamata na svakom sastanku zasebno.

Ova vijest prenosi i navode s društvenih mreža ili foruma. Tvrdnje autora nisu neovisno potvrđene; čitajte ih uz oprez.

21.10.2026.

Britanska funta jača prema dolaru i euru nakon rasta inflacije na 3,5 posto

Britanska funta u srijedu je ojačala 0,1 posto prema dolaru, na 1,339 dolara, te 0,2 posto prema euru, koji se trgovao po 83,80 britanskih penija. Funta je time prema zajedničkoj europskoj valuti dosegnula najvišu vrijednost u 17 mjeseci, uz peti uzastopni dan rasta. Poticaj je stigao nakon objave da je britanska godišnja inflacija u rujnu ubrzala s 3,1 na 3,5 posto, iznad očekivanih 3,4 posto. Skuplji energenti povezani s ratom protiv Irana dodatno su učvrstili tržišna očekivanja da će Bank of England već u studenome povećati kamatne stope.

Anketa

Treba li britanska središnja banka povećati kamate zbog inflacije koju dodatno potiče poskupljenje energenata?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

21.10.2026.

Zlato pada četvrti dan zaredom, tržište očekuje novo povećanje američkih kamata u prosincu

Cijena zlata nastavila je padati i u srijedu, četvrtu trgovinsku sesiju zaredom, spustivši se do 03:19 UTC za 0,2 posto, na 4.118,18 dolara po unci. Terminski ugovori za prosinac oslabili su na 4.136,20 dolara, dok je srebro izgubilo 0,9 posto. Visoke cijene nafte ponovno povećavaju zabrinutost zbog inflacije, a time i očekivanja strože monetarne politike. Prema CME-ovu pokazatelju FedWatch koji navodi Reuters, trgovci procjenjuju vjerojatnost povećanja američkih kamata na sastanku 27. i 28. listopada na samo 16 posto, ali povećanju u prosincu pripisuju približno 90 posto izgleda. Više kamatne stope smanjuju privlačnost zlata jer ono ne donosi kamatni prihod.

Anketa

Treba li američki Fed povećati kamate ako inflacija ponovno raste zbog skupe nafte?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

30.09.2026.

Europske dionice blago pale unatoč rastu tehnološkog sektora

Indeks STOXX 600 završio je utorak padom od 0,1 posto, dok su tehnološke dionice porasle 2,5 posto. Reuters navodi da su visoki prinosi na obveznice pritisnuli šire tržište, a bankarske dionice izgubile su 0,5 posto. Dionice Lindta pale su 8,7 posto nakon što je kompanija ponovno snizila prognozu ovogodišnje prodaje.

29.09.2026.

Bijela kuća traži od EU-a puštanje dizela iz kriznih zaliha

Bijela kuća pozvala je EU da pusti dizel iz kriznih zaliha kako bi ublažila rast cijena, rekla su Reutersu dva izvora upoznata s razgovorima. Američki dužnosnici smatraju da neke europske države nisu ispunile ranije obveze o korištenju rezervi, osobito Francuska i Njemačka. Europski povjerenik Dan Jørgensen potvrdio je razgovore o zalihama, ali kaže da odluke nema: članice moraju odvagnuti sadašnje cijene i potrebu da sačuvaju rezerve za teže poremećaje.

29.09.2026.

Prinos na američku 30-godišnju obveznicu dosegnuo najvišu razinu od 2002.

Prinos na američku 30-godišnju državnu obveznicu u utorak je dosegnuo 5,6114 posto, najviše od lipnja 2002., izvijestio je Reuters. Prinos na desetogodišnju obveznicu porastao je na 5,285 posto. Rast prinosa povećava troškove zaduživanja, dok tržište iščekuje objavu američkih podataka o inflaciji u srijedu.

O izvorima i perspektivama

Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.

Postavke prikaza

Način prikaza

Odabir vrijedi za sve kanale i naslovnicu Perpetuuma na ovom pregledniku.

Video

Otvori na YouTubeu ↗

Mjesto događaja

Karta

Oznaka pokazuje lokaciju spomenutu u vijesti, a ne granice ili stanje na bojištu.

Otvori veću kartu ↗

Koristimo kolačiće za osnovne funkcije weba i analitiku. Možete prihvatiti sve ili odabrati samo nužne. Saznaj više i uredi postavke

© 2026 Advance.hr
Podrška i pomoćUvjeti korištenjaKontakt