Ako je današnji novac samo broj na ekranu, zašto se centralne banke još uvijek toliko brinu na kojem kontinentu leže njihove poluge?
Desetljećima je jen hranio jednu od najvećih financijskih oklada na svijetu. Što se događa kada se valuta koja je sve to omogućila počne otimati kontroli?
Najveći problem s tuđim novcem nije kako ga potrošiti, nego što učiniti ako se vlasnik jednoga dana vrati s računom koji nije nestao.
Većinu vremena svi dolari izgledaju jednako. U krizi pak otkrivamo da neki postoje tek kao obećanje, a samo jedan sustav može jamčiti kraj lanca.
Američki fiskalni kraj svijeta ima neobičnu naviku: uvijek je hitan, uvijek je povijesan i gotovo uvijek završi još jednim glasovanjem u Kongresu.
Katastrofa je razlomljena kroz zalihe, subvencije i siromašniji svijet. No, stvarnost po nas počinje kad za skrivanje od centra više ne bude prostora.
Svjetski novac počiva na paradoksu: da bi ga svi željeli, Amerika ga mora stvarati toliko da jednom počnu sumnjati u njega.
Kad skladišta postanu bojište, rat više ne pogađa samo vojsku: ulazi u kredite, male trgovine i svakodnevicu milijuna ljudi.
Što se više trudimo trošiti manje, sustav pronalazi način da potroši više — i upravo tu počinje jedna od najvažnijih zamki modernog kapitalizma.
Kad najbogatija zemlja svijeta sve većem broju ljudi izgleda kao zatvor duga i rada, zabranjene ideje prestaju zvučati opasno.
Najstrašnija čudovišta ne razvaljuju vrata. Ulaze s ugovorom, vlasničkim listom i osmijehom čovjeka koji zna da morate platiti.
Svijet je mogao dobiti sustav koji obuzdava i one koji duguju i one koji gomilaju viškove. Umjesto toga dobio je poredak u kojem dolar sudi svima.
Postoje li AI modeli toliko opasni da ih država mora zaustaviti ili država upravo zabranom stvara najbolju moguću reklamu?
Znamo što je kapitalizam danas, ali ne znamo što je trebao biti jer nikad nismo dobili cijelu priču. Vrijeme je da iskopamo drugu knjigu Adama Smitha.
Trump nastavlja kao da ga se brojke ne tiču, a tiču ga se. Samo treba doći do granice koju i on prepoznaje kao točku prekretnice.
Najveći IPO u povijesti izazvat će oduševljenje na burzama, ali iza SpaceX-a stoji velika oklada cijele američke strategije.
U idućim mjesecima vrijedi pratiti jednu brojku jer ona ne govori samo o tržištu, nego o tome koliko SAD još može plaćati svoju moć.
Alisa je mislila da je zalutala u san pun apsurdnih pravila. Danas taj san zovemo ekonomijom: svi trče, a nitko nigdje ne stiže.
Ekonomija ponekad ne puca uz prasak, nego uz skriveno gomilanje u bilanci. Najopasniji je trenutak kad svi još rade kao da se ništa nije promijenilo.
Promjena dolazi brže nego što se čini – tržišta već pucaju po šavovima, a svakodnevica će se preoblikovati prije nego što stignemo reagirati.
