Ako je današnji novac samo broj na ekranu, zašto se centralne banke još uvijek toliko brinu na kojem kontinentu leže njihove poluge?
U svijetu u kojem se stotine milijardi eura mogu stvoriti ili izgubiti u nekoliko poteza na računalu, jedna europska centralna banka mjesecima je preraspoređivala teške komade metala između četiriju država. De Nederlandsche Bank (DNB) prebacila je 86 tona svojih zlatnih rezervi iz Sjeverne Amerike prema Londonu i domaćem trezoru u Zeistu. Obrazloženje je zvučalo kao rečenica iz priručnika za kraj svijeta — rastući geopolitički nemiri, priprema za tešku krizu i potreba da zlato bude brže dostupno.
Nizozemska raspolaže sa 612,4 tone zlata, čija je vrijednost krajem 2025. iznosila oko 72,2 milijarde eura. Prije operacije 31,3 posto bilo je u New Yorku, 19,7 posto u Ottawi, 18,1 posto u Londonu, a 30,8 posto kod kuće, točnije u Zeistu. Sada je London s 32,1 posto najveće pojedinačno skladište, dok su udjeli New Yorka i Ottawe spušteni na po 18,5 posto. Količina zlata nije se promijenila, ali se promijenila njegova adresa — i, prema DNB-u, njegova upotrebljivost u krizi.