Metodologija provjere činjenica / Fact-checking

1. Uvod

Metodologija provjere činjenica opisuje način na koji Advance.hr pristupa provjeri informacija prije objave sadržaja. Cilj nam je osigurati da su ključne tvrdnje u tekstovima utemeljene na pouzdanim izvorima te da čitatelji mogu razumjeti kontekst i važnost navedenih podataka.

2. Cilj i područje primjene

Ova metodologija primjenjuje se na sve analitičke tekstove, komentare i izvještaje koji sadrže činjenične navode od značaja za razumijevanje političkih, ekonomskih, društvenih i kulturnih tema. Posebna pažnja posvećuje se temama od javnog interesa, međunarodnim sukobima i kompleksnim procesima koji zahtijevaju dodatnu provjeru.

3. Odabir tema za provjeru

Dodatna provjera činjenica provodi se posebno kada:

• tvrdnja ima značajne posljedice za javno razumijevanje teme
• riječ je o spornim ili kontradiktornim informacijama iz više izvora
• navodi dolaze iz politički, ekonomski ili ideološki interesnih krugova
• postoji sumnja na manipulaciju, propagandu ili djelomično prikazivanje činjenica

4. Vrste izvora i njihova procjena

Pri provjeri činjenica koristimo različite vrste izvora:

• službeni dokumenti i podaci državnih i međunarodnih institucija
• relevantne međunarodne organizacije i istraživačke institucije
• akademski radovi, stručne analize i znanstvena literatura
• ugledne medijske kuće s provjerenom uredničkom praksom

Svaki izvor procjenjuje se prema vjerodostojnosti, transparentnosti, povijesti rada i mogućem interesnom okviru.

5. Proces provjere činjenica

Provjera činjenica uključuje sljedeće korake:

• identifikacija ključnih tvrdnji u tekstu
• usporedba navoda s više neovisnih izvora
• provjera izvornog konteksta izjava i dokumenata
• provjera datuma, brojki i statističkih pokazatelja
• procjena je li tvrdnja potpuna ili izvučena iz konteksta

6. Korištenje stručnjaka i dodatnih konzultacija

Kod kompleksnih tema možemo konzultirati stručnjake iz relevantnih područja, poput međunarodnih odnosa, ekonomije, prava, znanosti ili povijesti. Mišljenja i analize stručnjaka koriste se kao dodatni izvor, uz jasno naznačavanje njihove uloge i ograničenja.

7. Način prezentacije provjerenih informacija

U konačnom tekstu nastojimo jasno razdvojiti:

• činjenične navode (podatke, brojke, datume)
• interpretacije i analitičke zaključke autora
• procjene, scenarije ili mišljenja koja nisu činjenična tvrdnja

Kada se pozivamo na konkretne izvore, to činimo na način koji omogućuje čitatelju razumijevanje odakle informacija potječe.

8. Postupanje s neprovjerenim informacijama

Informacije koje nije moguće potvrditi iz pouzdanih izvora:

• ne objavljujemo, ili
• objavljujemo uz jasno naznačavanje da je riječ o nepotvrđenom navodu, procjeni ili tvrdnji jedne strane

Izbjegavamo prenošenje glasina, neprovjerenih tvrdnji i informacija koje služe isključivo za senzacionalističke svrhe.

9. Ispravci i nadopune

Ako se naknadno utvrdi da je činjenični navod u objavljenom sadržaju bio netočan, nepotpun ili krivo interpretiran, provodi se ispravak u skladu s našom Politikom ispravaka. Po potrebi tekst se nadopunjuje novim informacijama, uz jasno naznačavanje da je sadržaj ažuriran.

10. Transparentnost prema čitateljima

Naš je cilj da čitatelji razumiju kako dolazimo do informacija i na temelju čega donosimo analitičke zaključke. Potičemo povratne informacije, prijave mogućih netočnosti i dijalog s publikom. U slučaju ozbiljnijih dvojbi, spremni smo dodatno obrazložiti korištene izvore i metodologiju provjere.

11. Kontakt za upite o provjeri činjenica

Korisnici koji imaju pitanja ili primjedbe vezane uz provjeru činjenica mogu nam se obratiti putem službenih e-mail adresa ili kontakt forme dostupne na portalu. Sve prijave razmatramo ozbiljno i u razumnom roku.