Berlin možda ne želi rat s Rusijom. Ali što ako mu mir više ne odgovara ni politički ni gospodarski onoliko koliko bi trebao?
Njemačka je dala izjavu koja bi u nekom drugom povijesnom trenutku zvučala kao uvod u rat: strana država pokušala je eksplozivnim dronom izvesti napad na jednom od njezinih ključnih logističkih čvorišta. Zatim je zatvorila konzulat i kulturni centar. Upravo u tom nesrazmjeru, između veličine optužbe i skromnosti kazne, skriva se važnija priča od pitanja tko je dron doista poslao.
A tko je stajao iza, ispred ili uz taj dron, zaista jest manje važno. Možda regrutirani Srbi, kao što danas tvrde iz Berlina, možda tajne službe koje su priču mogle plasirati komotno i bez toga da dron postoji, možda ukrajinski elementi koji se tretiraju po principu "znamo da su oni, ali to nam je u redu" (kao Sjeverni tok). Poanta je da Europa ne reagira u čudu ili iz vakuuma, već iz pozicije koja je ratna ili pak skoro pa ratna. Ali vratimo se na reakciju Berlina, jer se s "visokim stupnjem sigurnosti" moglo predvidjeti da će optužba završiti protiv Rusije.