Kamatne stope

Američka središnja banka zadržala je referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,75 do 4 posto, uz deset glasova za i dva protiv. Guvernerka Lisa Cook i predsjednica clevelandskog Feda Beth Hammack zagovarale su povećanje od 25 baznih bodova, dok je većina odlučila pričekati dodatne podatke o inflaciji. Fed je istodobno povisio ocjenu gospodarskog rasta sa "solidnog" na "snažan". Predsjednik Kevin Warsh najavio je i promjenu rasporeda sastanaka - od osam redovitih sjednica u 2027. godini jedna će biti posvećena dugoročnoj strategiji, bez glasovanja o kamatama, a 2028. takve će biti dvije sjednice.

Središnja banka Novog Zelanda odlučila je zadržati referentnu kamatnu stopu na 2,75 posto, premda su financijska tržišta očekivala povećanje. Odluka je donesena tijesnim glasovanjem, a novozelandski dolar odmah je oslabio više od jedan posto prema američkoj valuti, dosegnuvši tijekom trgovanja 0,5583 američka dolara. Analitičarka Commonwealth Bank of Australia Carol Kong ocijenila je da su tržišta bila previše uvjerena u povećanje kamata, ali upozorila da današnja odluka ne znači nužno da su očekivanja budućih povećanja pretjerana.

Američki dolar u utorak je ojačao prema glavnim svjetskim valutama dok su ulagači prilagođavali pozicije uoči odluka o kamatnim stopama. Euro je oslabio 0,33 posto, na 1,1136 dolara, dok je američka valuta porasla 0,24 posto prema jenu, na 157,90 jena za dolar. Federalne rezerve odluku donose u srijedu, Europska središnja banka u četvrtak, a Banka Japana u petak - tržišta očekuju da će sve tri zadržati postojeće kamatne stope. Euro je od početka listopada izgubio približno 1,7 posto prema dolaru, pri čemu pritisak stvaraju visoki troškovi energije, nestabilnost francuskih državnih obveznica i zabrinutost zbog francuskih javnih financija.

Ruska središnja banka drugi je put zaredom ostavila ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom, na 14 posto godišnje, uz upozorenje da inflacijski pritisci ne popuštaju dovoljno brzo. Regulator sada očekuje da će prosječna kamata u 2027. iznositi između 12,5 i 13,5 posto, umjesto ranije predviđenih 10,5 do 12,5 posto, dok je prognozu ovogodišnje inflacije povisio na 7,1 do 7,6 posto. Moskovska burza reagirala je kratkotrajnim padom - indeks MOEX spustio se s 2433,06 na 2417,99 bodova neposredno nakon objave odluke. Visoke kamate tako ostaju znatan teret za financiranje ruskih poduzeća i kućanstava.

Cijena zlata nastavila je padati i u srijedu, četvrtu trgovinsku sesiju zaredom, spustivši se do 03:19 UTC za 0,2 posto, na 4.118,18 dolara po unci. Terminski ugovori za prosinac oslabili su na 4.136,20 dolara, dok je srebro izgubilo 0,9 posto. Visoke cijene nafte ponovno povećavaju zabrinutost zbog inflacije, a time i očekivanja strože monetarne politike. Prema CME-ovu pokazatelju FedWatch koji navodi Reuters, trgovci procjenjuju vjerojatnost povećanja američkih kamata na sastanku 27. i 28. listopada na samo 16 posto, ali povećanju u prosincu pripisuju približno 90 posto izgleda. Više kamatne stope smanjuju privlačnost zlata jer ono ne donosi kamatni prihod.

Indeks STOXX 600 završio je utorak padom od 0,1 posto, dok su tehnološke dionice porasle 2,5 posto. Reuters navodi da su visoki prinosi na obveznice pritisnuli šire tržište, a bankarske dionice izgubile su 0,5 posto. Dionice Lindta pale su 8,7 posto nakon što je kompanija ponovno snizila prognozu ovogodišnje prodaje.

Euro je u utorak oslabio 0,24 posto, na 1,1344 dolara, dok je funta pala 0,2 posto, na 1,3228 dolara, javlja Reuters. Švicarski franak spustio se na najnižu razinu u četiri mjeseca. Jačanje dolara prati rast prinosa na američke državne obveznice i tržišnih očekivanja daljnjeg povećanja kamata Feda.