Kada je Trump krenuo s idejom da bi SAD mogle preuzeti Grenland (ideja od koje teško da je odustao), u europskim se prijestolnicama pojavio cijeli niz scenarija kao mogući odgovori. Dio je bio ritualan i predvidljiv, od diplomatskih priopćenja do moralnog zgražanja. U pozadini se, međutim, otvorila jedna ozbiljnija ideja o kojoj se puno manje govori. Što ako Europa počne dirati u nešto što Washington smatra "svetinjom" - u američke državne obveznice koje europske institucije godinama kupuju i drže kao da su prirodni resurs?
Činjenica jest da je Trump u Davosu "povukao ručnu", rekavši da isključuje zauzimanje Grenlanda silom, ali zašto je to učinio? Iza te retorike možda stoji vrlo konkretan strah. Ako europske države ikada odluče svoje nezadovoljstvo pretvoriti u financijsku polugu, tada više ne govorimo o prosvjedima i izvanrednim summitima bez zaključaka, nego o izravnom udaru na krvotok američke države.
Obveznica - što je to?
Da bi cijela priča bila jasna, treba krenuti od početka. Obveznica je običan dug na papiru. Država kaže da joj treba novac za proračun, za vođenje rata za spašavanje banaka, ili svašta između. Izdaje papir na kojem piše koliko novca posuđuje, u kojem roku će ga vratiti i koliku kamatu će platiti onome tko joj taj novac sada ustupi.
Taj papir zatim može putovati svijetom. Jedan ga investitor drži do dospijeća, drugi ga prodaje banci, treći ga koristi kao zalog u nekoj drugoj transakciji. Obveznica je istovremeno dug države i imovina onoga tko ju drži. Na toj jednostavnoj činjenici izgrađen je cijeli planet financija.