Europska središnja banka

Ekonomisti Europske središnje banke ocijenili su da je gospodarstvo eurozone ovogodišnji energetski šok podnijelo bolje nego što se očekivalo, unatoč snažnom rastu cijena nafte i plina nakon početka rata protiv Irana. Procjenjuju da je europsko gospodarstvo danas približno upola manje ovisno o nafti nego početkom 1990-ih, dok su veća proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i nuklearnih elektrana u dijelu zemalja oslabile povezanost cijena plina i struje. Rast dodatno podupiru ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom te državna potrošnja, osobito njemačka ulaganja u infrastrukturu i obranu. Ekonomisti ipak upozoravaju da ti poticaji mogu biti privremeni, a novi poremećaji na energetskom tržištu i dalje predstavljaju ozbiljan rizik.

Rast dugoročnih kamatnih stopa već je postrožio uvjete financiranja u eurozoni, rekla je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde na skupu u Bangkoku. Očekuje da će skuplje zaduživanje usporiti gospodarski rast te ublažiti prijenos viših cijena goriva na ostale cijene više nego što je ECB predviđao u rujnu. Član upravnog vijeća ECB-a Joachim Nagel istodobno je naznačio da bi moglo biti potrebno dodatno povećanje ključnih kamata.

Američki bankovni regulatori ispituju kako banke koriste AI agente u kibernetičkoj zaštiti te mogu li pratiti njihove odluke, ograničiti ovlasti i zaustaviti ih, rekli su izvori Reutersu. Britanski nadzornici od najvećih banaka traže da razmotre oporavak sustava nakon ozbiljnog napada, dok Europska središnja banka već očekuje planove za obranu od kibernetičkih prijetnji uz pomoć AI-ja do kraja listopada. Američki regulatori zasad prikupljaju informacije i nisu propisali nove zahtjeve.

U Reutersovoj anketi provedenoj od 5. do 8. listopada 64 od 73 ekonomista očekuju da će Europska središnja banka u prosincu povisiti depozitnu stopu za četvrtinu postotnog boda. Samo mjesec ranije više od 90 posto ispitanih očekivalo je da će stope ostati nepromijenjene. Gotovo svi sudionici nove ankete predviđaju da će ECB na sastanku 29. listopada zadržati stopu na 2,50 posto, dok je rujanska inflacija u eurozoni iznosila 3,8 posto.

Inflacija je prošlog mjeseca porasla na 3,8 posto, ponajprije zbog cijena energije, izjavio je član Upravnog vijeća Europske središnje banke Primož Dolenc. Kaže da se poskupljenje već prenosi na cijene u proizvodnji i uslugama, ali da zasad ne vidi drugi krug učinaka kroz rast plaća. Niske zalihe plina smatra dodatnim rizikom uoči zime, dok će ECB o mogućem daljnjem povećanju kamata odlučivati prema novim podacima.

Financijska tržišta procjenjuju izglede da Europska središnja banka poveća kamate u prosincu na 80 posto, pokazuju podaci LSEG-a koje prenosi Reuters. Za povećanje već u listopadu daju 20 posto izgleda. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel upozorio je na daljnje inflacijske pritiske, osobito zbog energije, ali nije podržao tržišna očekivanja o konkretnom potezu ECB-a.

Standard Chartered promijenio je prognozu i sada očekuje da će Europska središnja banka u prosincu podići depozitnu kamatu za 0,25 postotnih bodova, na 2,75 posto. Banka je ranije predviđala stanku, ali je procjenu promijenila nakon snažnijeg rasta inflacije u eurozoni i podataka o gospodarskoj aktivnosti. Tržište novca procjenjuje vjerojatnost prosinačkog povećanja na približno 65 posto, prema podacima LSEG-a.

Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel predstavila je tri moguća modela za namiru transakcija na blockchain mrežama novcem središnje banke. Jedan predviđa izravno izdavanje tokeniziranih rezervi, drugi povezivanje postojećeg platnog sustava s takvim mrežama, a treći tokene privatnog posrednika potpuno pokrivene rezervama kod središnje banke. ECB već razvija projekt Pontes za namiru transakcija s tokeniziranom imovinom, uključujući vrijednosne papire i stablecoine.

Rujanski podaci pokazali su snažniji rast cijena u dvama velikim gospodarstvima eurozone: inflacija prema usporedivoj europskoj metodologiji u Francuskoj je porasla s 2,6% na 3,4%, a u Italiji s 3,2% na 4,1%. Rast cijena energenata glavni je razlog ubrzanja, dok će objedinjeni podatak za eurozonu biti objavljen u petak. Poskupljenje plina i goriva ujedno povećava pritisak na Europsku središnju banku da ponovno podigne kamatne stope.

Povećanje ključnih kamata Europske središnje banke moglo bi usporiti pad kamata u Crnoj Gori, ali ne znači automatski veće rate za većinu postojećih dužnika, poručila je crnogorska središnja banka Vijestima. Promjenljivu kamatu ima 6,12 posto ukupnih kredita, a domaće banke financiraju se pretežno iz depozita građana i poduzeća. ECB je 10. rujna povećao tri ključne stope za po 0,25 postotnih bodova.