Prehrambena nesigurnost

Glasnogovornik Hamasa Hazem Qassem pozvao je Arapsku ligu da hitno sazove sastanak posvećen pogoršanju opskrbe hranom u Pojasu Gaze. Optužio je Izrael za ponovno provođenje politike izgladnjivanja stanovništva te zatražio konkretniji pritisak arapskih država i javnosti kako bi se osigurao ulazak hrane i osnovnih potrepština. Poziv dolazi u trenutku kada palestinski izvori izvještavaju o nestašici brašna, rastu cijena i zatvaranju pojedinih pekarnica. Dodatni problem predstavlja smanjenje pomoći Svjetskog programa za hranu, koji je zbog nedostatka financiranja ovog mjeseca broj korisnika u Gazi smanjio s 1,6 na 1,1 milijun.

Stanovnici Teherana sve se intenzivnije opskrbljuju hranom i lijekovima zbog straha od novih američko-izraelskih napada, izvještava Associated Press nakon razgovora s građanima iranske prijestolnice. Od početka rata cijena riže porasla je više od 60 posto, a govedine više od 150 posto, dok je kupovna moć stanovništva ozbiljno narušena padom vrijednosti rijala i inflacijom. Jedan od sugovornika navodi da mu odlazak u trgovinu može odnijeti polovicu mjesečne plaće. Američka pomorska blokada dodatno otežava trgovinu i opskrbu lijekovima, a pojedini stanovnici pripremaju se za odlazak iz grada ako bombardiranje ponovno počne.

Istodobni poremećaji opskrbe dizelom, prirodnim plinom i umjetnim gnojivima, uz mogućnost iznimno snažnog klimatskog fenomena El Niño, prijete ozbiljnim padom poljoprivredne proizvodnje tijekom 2027., upozorava analiza S&P Globala koju prenosi Financial Times. Kroz Hormuški tjesnac prolazi približno trećina svjetske trgovine urejom, polovica trgovine sumporom i petina trgovine amonijakom, sirovinama ključnima za proizvodnju gnojiva. Zbog nestašice plina u Bangladešu od ožujka ne rade četiri od pet tvornica ureje, dok rast cijena dizela dodatno povećava troškove poljoprivrednika. Analitičari upozoravaju da bi kombinacija skuplje proizvodnje i mogućih suša ili poplava mogla smanjiti prinose u Aziji, Africi i Latinskoj Americi te potaknuti novi val poskupljenja hrane.

Čak 42,8 posto zagrebačkih srednjoškolaca navodi da je u školi gladno često ili svakodnevno, a tijekom školskog dana jede ih samo 60,9 posto, pokazuje istraživanje provedeno za Grad Zagreb na uzorku od 3786 učenika osnovnih i srednjih škola. Prehrambena nesigurnost utvrđena je kod 6,5 posto učenika, dok je 7,4 posto procijenilo da njihova obitelj stoji financijski lošije od obitelji vršnjaka. Istraživači upozoravaju da izostanak organizirane prehrane u srednjim školama utječe na zdravlje, koncentraciju i obrazovne mogućnosti djece te preporučuju uvođenje školskih obroka. Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će nalazi poslužiti za izradu prvog zagrebačkog akcijskog plana za borbu protiv dječjeg siromaštva, za razdoblje od 2027. do 2030. godine.