Energetska kriza

Novi podaci s fizičkog tržišta nafte pokazuju da se kratkoročna opskrba oporavlja brže od potražnje, unatoč nastavku rata s Iranom. Prema podacima Vortexe koje prenosi Reuters, izvoz sirove nafte i kondenzata iz Perzijskog zaljeva u listopadu je dosegnuo prosječno 14 milijuna barela dnevno, približno 86 posto prijeratne razine, dok je izvoz rafiniranih proizvoda iznosio samo 3,1 milijun barela dnevno, tek nešto više od polovice uobičajenog volumena. Istodobno se na kratkoročnom tržištu Brentovih ugovora za razliku u cijeni pojavila struktura u kojoj je neposredna isporuka jeftinija od kasnije, što upućuje na obilniju trenutačnu ponudu. Terminski ugovori za Brent ipak još pokazuju suprotan obrazac, odražavajući neizvjesnost oko buduće opskrbe.

Kineske emisije ugljikova dioksida iz energetike i industrije smanjile su se u trećem tromjesečju za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najveći tromjesečni pad od pandemije, pokazuje nova analiza istraživačkog centra CREA. Potrošnja nafte pala je četiri posto zbog poremećaja opskrbe kroz Hormuški tjesnac, dok se potrošnja nafte u prometu smanjila čak devet posto, djelomično zahvaljujući većem korištenju električnih automobila i taksija. Potrošnja ugljena pala je 3,3 posto, uz povoljnije iskorištavanje energije vjetra i sunca te manju potražnju za električnom energijom tijekom blagog vremena. Kina je u prvih devet mjeseci godine smanjila emisije za 0,5 posto, no dio tog rezultata odražava prisilno smanjenje potrošnje fosilnih goriva tijekom energetske krize.

Iznadprosječno topla zima u istočnoj Aziji mogla bi smanjiti pritisak na europske cijene ukapljenog prirodnog plina, procjenjuje Reutersov energetski analitičar Gavin Maguire. Prema prognozama LSEG-a, temperature u Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu i sjevernoj Kini od prosinca do ožujka mogle bi biti približno tri Celzijeva stupnja iznad prosjeka, djelomično zbog snažnog El Niña. Te zemlje i područja zajedno čine oko 55 posto svjetskog uvoza LNG-a, pa bi slabija potražnja za grijanjem mogla osloboditi dodatne količine za europske kupce. Europska skladišta plina trenutačno su popunjena oko 75 posto, nasuprot prosječnih 91 posto za ovo doba godine od 2020., zbog čega će stvarno kretanje zimskih temperatura biti posebno važno za cijene i sigurnost opskrbe.

Francuska energetska kompanija Engie očekuje da će visoke cijene energenata dodatno smanjiti europsku potrošnju prirodnog plina tijekom nadolazeće zime. Financijski direktor Pierre-François Riolacci izjavio je da se pritisak na potražnju osjećao već u trećem tromjesečju, uključujući velike industrijske kupce. Posebno su pogođena kemijska poduzeća, kojima rast troškova energije i sirovina dodatno smanjuje ionako skromne profitne marže. Europska kemijska industrija prolazi kroz najtežu krizu u nekoliko desetljeća, a Riolacci očekuje da će potrošači ponovno ograničavati potrošnju plina kao tijekom energetske krize 2022. i 2023. godine.

Svjetsko tržište nafte nakon višemjesečnih poremećaja izazvanih ratom s Iranom ponovno bilježi višak ponude, procjenjuje JPMorgan u analizi objavljenoj u srijedu. Banka izračunava da je u rujnu ponuda premašivala potražnju za 1,1 milijun barela dnevno, a u listopadu za 1,4 milijuna. Izvoz nafte s Bliskog istoka oporavio se na približno 20,7 milijuna barela dnevno, nakon samo 9,8 milijuna u ožujku, premda još nije dosegnuo prijeratne količine. Preokretu pridonose i veća proizvodnja u Latinskoj Americi te slabija potražnja, za koju banka procjenjuje da je od početka sukoba smanjena za 3,3 milijuna barela dnevno. HSBC je istodobno povisio procjenu saudijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju na 8,3 milijuna barela dnevno.

Iranska Revolucionarna garda objavila je u četvrtak da su dva naftna tankera i jedan tegljač zahvaćeni požarima u odvojenim incidentima u Hormuškom tjesnacu, nakon što su brodovi navodno pokušali koristiti rute koje Teheran nije odobrio. Prema tvrdnjama Garde, jedan je tanker naletio na minu tijekom prolaska južnim dijelom tjesnaca, dok se drugi, veliki naftni tanker, zapalio pri izlasku iz istočnog dijela plovnog puta. Požar je navodno zahvatio i tegljač koji je pritekao u pomoć drugom brodu. Reuters prenosi iransko priopćenje, ali okolnosti incidenata i sudbina brodova nisu neovisno potvrđeni.

Cijene nafte u srijedu ujutro porasle su oko 0,7 posto, nakon prethodnog pada i dok tržišta prate neizvjesnost oko rata s Iranom i mogućnosti nastavka pregovora. Brent je oko 7:30 GMT dosegnuo 104,36 dolara po barelu, a američki WTI 96,72 dolara. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), američke zalihe sirove nafte u tjednu zaključno s 30. listopada smanjile su se za 5,27 milijuna barela, iako su analitičari očekivali rast od približno 880.000 barela. Zalihe destiliranih goriva, uključujući dizel, također su pale za 1,19 milijuna barela, dok su zalihe benzina porasle za 1,43 milijuna barela.

Oštar pad cijena sirove nafte početkom tjedna nije donio usporedivo pojeftinjenje dizela, čije su američke terminske cijene i dalje više od 100 posto iznad razine s kraja 2025., pokazuje analiza Axiosa temeljena na tržišnim podacima FactSeta. Glavni problem nije samo dostupnost sirove nafte, nego smanjeni kapaciteti prerade nakon iranskih napada na rafinerije u Perzijskom zaljevu i ukrajinskih udara na ruska postrojenja. Međunarodna agencija za energiju navodi da su se svjetske cijene dizela povukle s rekordnih rujanskih razina iznad 200 dolara po barelu, ali i dalje ostaju gotovo dvostruko više od cijene sirove nafte i svojih prijeratnih razina. Takva razlika nastavlja povećavati troškove prijevoza robe i opterećivati kupovnu moć stanovništva.

Saudijski Aramco započeo je preliminarne inženjerske radove na proširenju naftovoda Istok–Zapad, potvrdio je izvršni direktor Amin Nasser. Naftovod povezuje nalazišta na istoku Saudijske Arabije s izvoznim terminalima na Crvenom moru i omogućuje izvoz bez prolaska kroz Hormuški tjesnac. Kompanija je prošlog mjeseca izrazila namjeru povećanja njegovog kapaciteta sa sedam na deset milijuna barela dnevno, no zasad su započete samo početne projektne aktivnosti. Nasser je također izjavio da je Aramco uspijevao obnoviti izvoz u roku od nekoliko dana čak i nakon napada na naftovod tijekom sukoba s Hutima.

Saudijska državna naftna kompanija Aramco ostvarila je u trećem tromjesečju neto dobit od 36,25 milijardi dolara, što je 34,5 posto više nego godinu ranije. Prilagođena neto dobit dosegnula je 31,2 milijarde dolara, dok je zarada prije kamata, poreza i drugih prilagodbi u sektoru prerade, kemijske industrije i prodaje porasla čak 234 posto zahvaljujući većim rafinerijskim maržama. Visoke cijene nafte i poboljšana profitabilnost prerade pomogle su kompaniji nadoknaditi posljedice ratnih napada na proizvodnu i izvoznu infrastrukturu. Uprava je odobrila isplatu 21,9 milijardi dolara osnovnih dividendi za treće tromjesečje.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će globalna opskrba ukapljenim prirodnim plinom (LNG) tijekom 2026. pasti za tri posto, odnosno gotovo 20 milijardi kubičnih metara, što bi bio najveći godišnji pad otkako se prate takvi podaci. Glavni su uzroci poremećaji plovidbe Hormuškim tjesnacem i oštećenja energetske infrastrukture koja su ograničila izvoz iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Procjena polazi od pretpostavke da će promet kroz Hormuz ostati znatno poremećen barem do kraja godine. Prije rata tim je prolazom prolazila približno petina svjetskih isporuka LNG-a.

Američki dužnosnik potvrdio je Reutersu da su američke snage izvele udare na otok Qeshm u iranskom dijelu Hormuškog tjesnaca, opisavši operaciju kao ograničenu, a ne kao obnovu velikih borbenih djelovanja. Drugi američki dužnosnik tvrdi da je riječ o obrambenim udarima povezanima s iranskom uporabom protuzračnih projektila protiv američkih ciljeva, dok je iranska agencija IRNA prethodno izvijestila o nekoliko eksplozija na otoku. Vijest je prekinula smirivanje na naftnom tržištu nakon velikog ponedjeljkovog pada cijena - Brent je u ranoj azijskoj trgovini u utorak porastao približno 0,5 posto, na 105,25 dolara po barelu, a američki WTI na 96,93 dolara. Pentagon je zahtjev za komentar proslijedio američkom Središnjem zapovjedništvu, koje nije odgovorilo Reutersu.

Pakistanska vlada od 3. studenoga smanjila je cijenu dizela za 7,76 rupija po litri, na 395,20 rupija, a benzina za 3,40 rupija, na 374,51 rupiju. Ministar energetike Ali Pervaiz Malik istodobno je objavio dogovor s domaćim rafinerijama koje će, prema njegovim riječima, preuzeti teret od približno 15 milijardi rupija mjesečno kako bi benzin ostao oko 15 rupija po litri jeftiniji nego što bi bio bez tog mehanizma. Malik navodi da je zbog regionalnog sukoba premija za uvoz benzina porasla s približno pet dolara po barelu prije rata na 20 dolara, a u pojedinim novijim natječajima i na 25 do 30 dolara. Pakistan iz domaće proizvodnje pokriva oko 30 posto potreba za benzinom, dok ostatak uvozi.