Cijene nafte

Cijene nafte u srijedu ujutro porasle su oko 0,7 posto, nakon prethodnog pada i dok tržišta prate neizvjesnost oko rata s Iranom i mogućnosti nastavka pregovora. Brent je oko 7:30 GMT dosegnuo 104,36 dolara po barelu, a američki WTI 96,72 dolara. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), američke zalihe sirove nafte u tjednu zaključno s 30. listopada smanjile su se za 5,27 milijuna barela, iako su analitičari očekivali rast od približno 880.000 barela. Zalihe destiliranih goriva, uključujući dizel, također su pale za 1,19 milijuna barela, dok su zalihe benzina porasle za 1,43 milijuna barela.

Saudijski naftni div Aramco ostvario je u trećem tromjesečju neto dobit od 36,3 milijarde dolara, čak 35 posto više nego godinu ranije. Rast su potaknuli više cijene nafte, povoljnije rafinerijske marže i prodaja udjela u malezijskoj petrokemijskoj tvrtki PRefChem. Bez učinka te prodaje prilagođena neto dobit porasla je devet posto, na 31,2 milijarde dolara. Aramco je barel nafte u prosjeku prodavao za 95,20 dolara, nasuprot 70,10 dolara godinu ranije. Unatoč ratnim poremećajima u Hormuškom tjesnacu, Saudijska Arabija održava znatan dio izvoza naftovodom prema crvenomorskoj luci Yanbu, dok dio tankera prolazi američki zaštićenim koridorom uz Oman.

Svjetska tržišta sirovina završila su posljednji trgovinski dan listopada snažnim suprotnim pomacima cijena plemenitih metala i energenata. Prema tržišnom pregledu objavljenom u subotu, spot cijena zlata pala je 3,63 posto, na 3875,55 dolara po unci, dok su terminski ugovori na zlato na burzi COMEX oslabili jednakim postotkom, na 3884,90 dolara. Nafta Brent istodobno je poskupjela 2,37 posto, na 113,40 dolara po barelu, a američka WTI nafta 2,08 posto, na 104,10 dolara. Izvješće rast nafte povezuje s mogućim novim zaoštravanjem američko-iranskih odnosa.

Anketa Reutersa među 32 ekonomista i analitičara povisila je prognozu prosječne cijene Brenta u 2026. s prošlomjesečnih 89,05 na 92,88 dolara po barelu. Procjena za američki WTI povećana je s 83,90 na 86,60 dolara, dok sudionici očekuju manjak ponude od oko 2,7 milijuna barela dnevno u posljednjem tromjesečju. Dugotrajni poremećaji isporuka s Bliskog istoka, skupi pomorski prijevoz i niske zalihe održavaju pritisak na tržište. Analitičari istodobno očekuju da će visoke cijene smanjiti svjetsku potražnju za naftom tijekom ove godine za približno 2,5 milijuna barela dnevno.

Cijena nafte Brent u srijedu ujutro porasla je na 115,90 dolara po barelu, odnosno 1,8 posto, dok je američka nafta WTI poskupjela dva posto, na 101,91 dolar. Tržište je reagiralo na tvrdnje jemenskih Huta da su projektilom pogodili saudijsku rafineriju Ras Tanura, kapaciteta 550.000 barela dnevno, premda saudijske vlasti nisu potvrdile napad. Poskupljenje je uslijedilo nakon utorka, kada su cijene pale za gotovo dva dolara zahvaljujući diplomatskim kontaktima na Bliskom istoku. Analitičari ING-a ocjenjuju da trgovci i dalje u cijene ugrađuju znatan rizik nove eskalacije sukoba s Iranom.

Cijene nafte pale su u ponedjeljak nakon prošlotjednog snažnog rasta, potaknute očekivanjima da bi diplomatski razgovori mogli smanjiti napetosti između Washingtona i Teherana. Brent je tijekom jutarnjeg trgovanja pojeftinio 1,28 posto, na 115,23 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI pala 1,7 posto, na 101,51 dolar. Katarski posrednici u nedjelju su otputovali u Teheran radi smirivanja napetosti, a najavljeni su i razgovori iranskih dužnosnika s predstavnicima Saudijske Arabije, Turske i Pakistana. Istodobno, Huti tvrde da su tijekom vikenda napali crpne stanice na saudijskom naftovodu Istok-Zapad, dok saudijske vlasti navode da su presrele dodatne projektile i dronove. Brent je prošli tjedan zaključio s rastom od šest posto.

Cijena nafte Brent zaključila je trgovanje u petak na 116,72 dolara po barelu, uz dnevni rast od 3,14 posto, najveću zaključnu vrijednost od 29. travnja. Američka nafta WTI poskupjela je 3,8 posto, na 103,27 dolara, dok je Brent tijekom cijelog tjedna ojačao šest posto. Trgovce posebno zabrinjavaju novi napadi Hutija na saudijsku energetsku infrastrukturu i nastavak nesigurnosti pomorskog prijevoza iz Perzijskog zaljeva. Rast cijena dolazi unatoč oslobađanju dijela strateških naftnih rezervi u SAD-u i Njemačkoj, što pokazuje koliko sigurnosni rizici i dalje utječu na tržište.

Banka Rusije povećala je svoju prognozu cijene ruske nafte na 72 dolara po barelu za 2026. i 55 dolara za 2027. godinu, povezujući promjenu s visokim svjetskim cijenama koje održava rat na Bliskom istoku. Guvernerka Elvira Nabiullina izjavila je da će skuplja nafta povećati očekivanu vrijednost ruskog izvoza u obje godine te da su veći prihodi od izvoza energenata i drugih sirovina posljednjih mjeseci podupirali rublju. Istodobno je upozorila da rast cijena goriva povećava inflacijske rizike u svjetskom gospodarstvu. Središnja banka na istom je sastanku zadržala ključnu kamatnu stopu na 14 posto.

Američke zalihe sirove nafte smanjile su se za 4,9 milijuna barela u tjednu zaključno sa 16. listopada, pokazuju preliminarni podaci Američkog instituta za naftu (API) na koje se pozivaju tržišni izvori. Brent je u srijedu ujutro porastao 1,5 posto, na 110,38 dolara po barelu, dok je američki WTI dosegnuo 99,18 dolara. Cijene su se oporavile nakon prethodnog pada potaknutog nadama u posredovanje Pakistana i Katara između Irana i SAD-a. Na tržište dodatno utječu sigurnosni rizici u Perzijskom i Omanskom zaljevu, gdje je prema podacima Kplera tijekom posljednja dva tjedna zabilježeno najmanje 18 napada na brodove.

Cijena barela Brenta u ponedjeljak je porasla više od 3 posto i premašila 107 dolara, objavila je Al Jazeera. Rast je uslijedio nakon što je Donald Trump odbio iranski prijedlog za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i završetak rata.

Studeni ugovori za naftu Brent jutros su poskupjeli 2,6%, na 107,02 dolara po barelu, dok su prometniji prosinački ugovori porasli 1,8%, na 99,19 dolara, prema podacima za 6:54 po hrvatskom vremenu. Rast slijedi odbijanje iranskog prijedloga za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca koje je objavio Donald Trump, uz očekivanje nastavka pregovora ovog tjedna. Američki predsjednik izjavio je i da ozbiljno razmatra ograničavanje izvoza dizela zbog visokih domaćih cijena. Analitičari ANZ-a upozoravaju da bi takva mjera dodatno smanjila ponudu izvan SAD-a.