Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Pregled svih tekstova:

pretraživanje - pokretanje
napredna pretraga
Samo egzaktan termin: Datum od: do: Traži u: Sortiraj prema:
Pronađeno tekstova:

Opasno prekrajanje povijesti: Indijski ideološki udžbenici - kako Hindutva postaje obrazovni fašizam

Indija sve više postaje zemljom u kojoj vlada proto-autoritarna hinduističko-nacionalistička ideologija Hindutva koju promiče vladajuća politička stranka BJP i njezin vođa, indijski premijer Narendra Modi. Ovdje se ne radi više samo o diskriminirajućim politikama prema muslimanskoj i drugim ne-hinduističkim manjinama, već se stvara okvir za trajni razvoj Hindutve.

Uhićenje Meng Wanzhou mijenja sve: Američki napad na kineski Huawei pred zoru 5G ere

Uhićenje direktorice kineskog giganta Huawei, Meng Wanzhou, velika je stvar i možda čak predstavlja zadnju veliku krizu 2018. godine koja će se osjetiti i u idućoj. Danas ćemo govoriti o razlozima zašto je ovo presedan na ovakvoj razini, što to zapravo znači u kontekstu velike telekomunikacijske 5G utrke i - dakako - nastavka trenutačnog američko-kineskog trgovinskog rata.

Budimo realni, tražimo nemoguće: Velika priča - Što se zapravo dogodilo u Parizu 68' i može li se to sada ponoviti?

Postoje brojni događaji koji su definirali 20. stoljeće, stoljeće ogromnih prevrata u svim aspektima ljudske civilizacije - ratovi, revolucije, ideologije, tehnologije... No kada govorimo o društvenom aspektu, tankoj liniji između stabilnosti i pobune, starog i novog svijeta, borbi i predaji, jedan od najvažnijih događaja bio je Maj 68' u Parizu i Francuskoj.

Stiglo je i do Španjolske, počinje u Andaluziji: Nakon 36 godina dominacije težak udarac Socijalističkoj partiji dok populistički desničarski Vox stupa na scenu

Španjolska Socijalistička stranka (PSOE) pretrpjela je veliki udarac na lokalnim izborima u Andaluziji, autonomnoj pokrajini koja je do sada slovila kao bastion političke podrške stranci lijevog centra (njihova dominacija tamo je trajala čak 36 godina). Ovo je ujedno i veliki udarac za španjolskog premijera Pedra Sancheza.

ISIL: Je li ovo zaista kraj njihovog terora ili...?

U svijetu čija je sigurnost definirana protuterorističkim strategijama, iskustvo s Daešom ili ISIL-om je veliki poučak. Mnogi komentatori smatraju da je to samo početak svjetske terorističke alijanse koja sa sobom vuče mogućnost ponavljanja ili jačanja.

Ustanak u Parizu

Jučerašnji sukobi između prosvjednika i policije u centru Pariza bili su puno žešći nego oni prošle subote. Zadnje informacije govore kako je uhićeno gotovo 300 osoba, a više od 100 ozlijeđeno ih je u sukobima i kaosu koji se jučer odvijao u samom srcu Pariza.

Ruska blokada Azovskog mora: Hoće li je probijati NATO ratni brodovi?

Prošlo je nekoliko dana od incidenta u tjesnacu Kerč - neke stvari su sada već jasnije dok druge i dalje predstavljaju neizvjesnost. Krenimo s onime što je jasno. Bez obzira tko je kriv za incident (Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju), očito je tko ovu novonastalu situaciju želi eskalirati - ukrajinska strana.

Kako pritiskom "otvoriti" Kinu: Je li na pomolu najveći Trumpov trijumf?

Trgovinski rat između SAD-a i Kine je na prekretnici. Ili će ovaj golemi ekonomski sraz biti okončan, vjerojatno kompromisom (uz veće popuštanje od strane Kine), ili će se pak nastaviti do te mjere da će se, kako neki tvrdi, svijet podijeliti na dvije velike "tarifne zone", a ako se pita neke istaknute kineske dužnosnike nastavak trgovinskog rata je put prema drugim ratovima i to onima "svjetskih razmjera".

Budućnost PMU-a: Hoće li nastati iračka Revolucionarna garda?

Iran je zabrinut zbog smanjivanja utjecaja u susjednom Iraku uslijed ponovnih američkih sankcija protiv Islamske Republike i pritiska Sjedinjenih Država na novu vladu u Bagdadu za prestankom dobrosusjedskih odnosa dviju država. Tu sponu je ipak moguće održati preko Narodnih mobilizacijskih jedinica (PMU), šijitskih dobrovoljaca koji se pokušavaju uklopiti u redovnu iračku vojsku, ali koji sve više liče na iransku Revolucionarnu gardu.

Au revoir Macron? Mogu li "žuti prsluci" srušiti francuskog predsjednika, tko su oni zapravo i je li ovo novo buđenje europskog prosvjednika nakon nekoliko godina apatije?

Da Pariz povremeno "gori" je već općepoznata činjenica, no, situacija kojoj smo svjedočili tijekom vikenda, barikade i sukobi na najpoznatijoj pariškoj aveniji Champs Elysees, bila je ipak nešto veće od "prosjeka". Tisuće su se okupile na aveniji Champs Elysees, bilo je tu i vodenih topova, granata, zapaljenih vozila...

Obnova rusko-ukrajinske krize: Zašto ova nova eskalacija sada odgovara i Porošenku i Putinu?

Ozbiljan incident u Azovskom moru desio se jučer, no zapravo "kuha" već mjesecima i svima koji prate gomilanje napetosti vijest o direktnom sukobu ruskih snaga s ukrajinskim ne dolazi kao veliko iznenađenje. No, to je uistinu i bio direktan sukob - možda i prvi koji se može takvim nazvati unatoč činjenici da je cijela eskalacija sukoba na istoku Ukrajine u neku ruku sukob između Rusije i Ukrajine.

Analiza sukoba u Azovskom moru iz ruske i ukrajinske perspektive: Tko je kriv? Zašto Kijev proglašava ratno stanje i što to znači? Jesu li Ukrajina i Rusija na rubu rata?

Ukrajinska vojska na najvišem je stupnju pripravnosti nakon jučerašnje eskalacije na prostoru Azovskog mora, a predsjednik Petro Porošenko predložio je proglašenje ratnog stanja nakon sukoba između ruskih snaga i ukrajinske mornarice u blizini Krima - podsjetimo, Rusija je optužila Ukrajinu da su njihovi brodovi ušli u ruske teritorijalne vode, otvorili su vatru na ukrajinske brodove te zauzeli tri broda zajedno s članovima posade. Ukrajinsko vijeće nacionalne sigurnosti i obrane (NSDC) podržalo je prijedlog predsjednika Porošenka da se proglasi ratno stanje u trajanju od 60 dana.

Što je to kulturni marksizam? Demistifikacija jedne propagande straha

Diljem Zapadnog svijeta svjedočimo uzletu desnice, to je nešto što smo već utvrdili. No, jednu stvar treba vrlo precizno definirati - je li to novi uzlet desnice ili uzlet nove desnice? Mnogi će reći da je ovo drugo, i postoje argumenti za to, donekle, ali neki narativi vrlo su stari i sada se ponavljaju tek u novom ruhu.

Siva ekonomija: Uzroci, karakteristike i posljedice (III. dio)

Novac je također bitan predmet trgovine unutar sive ekonomije odnosno crnog tržišta. Novcem se ilegalno trguje zbog nekoliko glavnih razloga: - vlada postavlja fiksnu razinu tečaja domaće valute u odnosu na stranu valutu/e, a nametnuti fiksni tečaj ne određuje stvarnu tržišnu vrijednost domaće valute;- vlada čini teškim ili ilegalnim da vlastiti državljani posjeduju mnogo ili išta vrijednosti strane valute;- vlada oporezuje razmjenu domaće valute sa stranim valutama, ili u jednom smjeru ili oba (strance se oporezuje prilikom kupnje lokalne valute, ili se lokalno stanovništvo oporezuje prilikom kupnje strane valute);- novac je krivotvoren;- novac je stečen ilegalno i treba biti opran prije nego što može biti korišten Prethodni tekstovi iz ove kolekcije: Siva ekonomija: Uzroci, karakteristike i posljedice (I.

Kraj