Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Vedran Obućina

pretraživanje - pokretanje
napredna pretraga
Samo egzaktan termin: Datum od: do: Traži u: Sortiraj prema:
Pronađeno tekstova:

Komentar: kako je Vatikan izgubio političku igru i evangelizaciju u Kini

Sveta Stolica i Kina potpisali su 22. rujna privremeni sporazum o imenovanju biskupa, najvažnijem i najkontroverznijem pitanju u njihovom bilateralnom kontaktu. Obje strane su to smatrale političkim uspjehom i otvaraju put za ujedinjenje podzemnih i državnih crkava kao i budućih razgovora o uspostavljanju diplomatskih odnosa između njih.

Erdogan u Njemačkoj: Kao izazivač ili stari prijatelj?

Posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Njemačkoj je bio u načelu uspjeh za Ankaru jer se predsjednik vratio u Tursku bez obvezivanja u promicanju ljudskih prava i demokracije, a istovremeno je dobio gotovo sve što je tražio. Sam Erdogan se time pohvalio trećeg dana svog posjeta kada je u Kölnu rekao kako je njegov posjet bio vrlo produktivan, te da je vodio iskrene razgovore s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom i kancelarkom Angelom Merkel.

Kako je i zašto Rusija prodala Aljasku Americi

Za vrijeme američke predsjedničke utrke 2008. godine, Republikanska kandidatkinja za potpredsjednicu Sjedinjenih Država i guvernerica Aljaske Sarah Palin postala je poznata po mnogobrojnim izjavama, uključujući onu da vidi 'Rusiju sa svog prozora'.

Bezuvjetni pregovori ili povratak (spo)razumu: Sraz SAD-a i Irana

Osim svog govora na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, iranski predsjednik Hasan Rohani održao je i konferenciju za tisak gdje je naglasio kako su Sjedinjene Države, a ne Iran izolirane u UN-u, nakon što je američki predsjednik Donald Trump donio odluku napustiti Sveobuhvatni akcijski plan poznat kao nuklearni dogovor ili Bardžam. Cijela 73.

Inicijativa Tri mora dobiva svoje financijske obrise

Inicijativa Tri mora je dugo vremena bila ispod radara javnosti, što se može tumačiti na razne načine. Radi se o glavnom projektu za međusobno povezivanje i alternativne izvore energije za srednjoeuropske države, odnosno za Baltičku, Dunavsku, Crnomorsku i Jadransko-jonsku regiju.

Pobuna iranskih Kurda - kako gerila radi za američke interese u Iranu i Iraku

Mnogo se progovara u medijima o kurdskim ustancima u Iranu i borbi Kurda protiv središnje vlade u Teheranu. Ponijeti raznim idejama o kurdskom jedinstvu, iranski Kurdi su ponovno postali nemirni. Kao i Kurdi u Siriji, koji pokušavaju stvoriti autonomiju, tako i Kurdi u Iranu, okupljeni većinom u iranskim provincijama Kordestan i Kermanšah, nastoje dobiti više samostalnosti, kako bi u ključnom trenutku uspjeli stvoriti kurdsku državu.

Pritisak na Oman - Mogu li Saudijci i Emirati utjecati na neutralni sultanat?

Sultanat Oman je dugo čuvao svoju neutralnu poziciju spram djelovanja svojih arabijskih susjeda unutar Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC), ali mu je to sve teže održavati. Nakon čiste šutnje tijekom krize u Kataru i nevoljkosti uključivanja u sukob u Jemenu, možemo samo nagađati je li omanski sultan Kabus ima namjere uključivati se u tihu i skrivenu diplomaciju po kojoj je zemlja postala poznata.

Hoće li se razmjenom teritorija okončati razjedinjenje Srbije i Kosova?

Činjenica da Kosovo nije dio Republike Srbije jasno je već niz godina u Beogradu. Ipak, zbog svakodnevne populističke politike srbijanske vlasti, nije oportuno priznati činjenice na terenu. Barem do prije neki dan, kada su vlade u Beogradu i Prištini počele rasprave o iscrtavanju granice između dviju zemalja, odnosno dogovora o rješenju zamrznutog sukoba na Kosovu.

Situacija nakon povezivanja Krima: Napetosti u Azovskom moru

Nakon referenduma na Krimu i izgradnje mosta preko tjesnaca Kerč, Rusija je dobila gotovo potpun nadzor nad Azovskim morem u kojemu je započela pregled kretanja brodova. Ovakvo djelovanje prije svega ima za cilj postaviti gospodarski pritisak na Ukrajinu, ali u pitanje se postavlja i cjelokupna sigurnosna postavka Crnog mora.

Povelje se raspadaju: Kreće utrka za resurse izvan planeta Zemlje - hoće li oružje za masovno uništenje uskoro biti i u svemiru?

Sve više komercijalnih interesa u rudarenju minerala na asteroidima i planetama povećava mogućnost ratovanja u svemiru. Jednadžba je jednostavna: postoje resursi, postoji natjecanje i konkurencija u eksploataciji tih resursa, postoji potreba ulaganja novca u eksploataciju, što znači da je pod upitnikom i sigurnost takvih ulaganja.

Kraj