Azerbajdžansko-iranski sukob: Eskalacija između šijitskih susjeda i uloga Armenije

Drugi rat za Gorski Karabah /Artsah doveo je do kvalitativnog pomaka u regionalnoj dinamici moći s kojom je Iran duboko nezadovoljan, posebno kada je u pitanju odnos Azerbajdžana s Izraelom. Posljednjih dana fokus svijeta oštro se okrenuo prema Kavkazu i porastu očitog neprijateljstva između Irana i Azerbajdžana. Ovo rivalstvo je zanimljivo iz više razloga. Iako turkijska zemlja, Azerbajdžan je pretežno šijitska država, iako nema tako snažne šijitske politike kao što ih ima Iran, Irak ili Libanon. S druge strane, 25 posto iranskog stanovništva su etnički Azeri, mnogi i na vodećim pozicijama u Islamskoj Republici. Unatoč tome, Teheran je uvijek bio vrstan partner i saveznik Armenije, te je u najtežim trenucima Jerevanu otvorio jedini izlaz u svijet kroz koridor i kratku granicu između dvije zemlje. To se pomno pamti u Bakuu.

Čini se da je neposredni uzrok nedavne napetosti ulazak iranskih kamiona s gorivom za Armence na Gorskom Karabahu, čin koji Baku smatra nezakonitim. Nakon ovog incidenta, Baku je zatvorio dio ključne armenske autoceste Goris-Kapan koja prolazi kroz Azerbajdžan, uručio diplomatsku notu iranskom veleposlaniku i priveo iranske vozače čija sudbina za sada ostaje nepoznata. To je popraćeno drugim potezima koji su uzbunili Iran, uključujući niz vojnih vježbi u kojima su sudjelovali Azerbajdžan, Turska i Pakistan, te porast anti-iranske retorike od strane azerbajdžanskih dužnosnika. I tada je, prvi put nakon nekoliko desetljeća, Islamska Republika provela velike...