Znanost
Svemirski snajper je lansiran: Japan bi mogao postati 5. sila na Mjesecu, ali ova misija važnija je od zemaljskog natjecanja - letjelica SLIM bi mogla predstavljati odskočnu dasku prema dubljem svemiru
Nedavno je Indija postala četvrta zemlja koja je letjelicom uspješno sletjela na Mjesec - nakon SAD-a, Rusije i Kine - a čini se da bi relativno brzo Japan mogao postati 5. zemlja ovog vrlo ekskluzivnog kluba.
• F. VukovićCiljevi, sredstva i moral: Psihoanaliza povijesnih lidera kroz prizmu koncepta mračne trijade
Od lukavih manevara povijesnih osoba do suvremenih manipulacija u međuljudskoj dinamici, makijavelizam je sveprisutan stoljećima. Kako znanstvenici tako i promatrači promišljaju o motivima koji tjeraju pojedince da upravljaju svijetom s proračunatom namjerom, uz korištenje obmane kako bi se postigli osobni ciljevi.
• Martina NemetStrah i panika na Zagrebačkoj aveniji: Ekstremne vremenske pojave i teškoća suočavanja s još jednim novim normalnim
Ljeto traje, ali po mnogočemu nije tipično. I dok se godinama ljudi skoro po navici žale da je prevruće, prekišno ili pak da more nije one "idealne" temperature, ove godine ta tipična gunđanja više nemaju uporište jer su ih zamijenile vrlo konkretne zabrinutosti.
• Marko K.Od posta do hodanja: Što ako su najveći lijekovi besplatni?
Nakon porpilično dugo vremena upalio sam TV kanale, ne sam uređaj, njega držim često upaljenog u svrhu konzumacije digitalnog sadržaja po vlastitom izboru. TV kanale izbjegavam već godinama jer mi se jednostavno ne sviđa taj nedostatak autonomije.
• Marko K.Urbana otpornost: Kako se gradovi prilagođavaju klimatskim promjenama kroz zelenu infrastrukturu
U betonskim džunglama naših urbanih središta, zelena revolucija dobiva svoj korijen. Razvijeni gradovi ohrabruju ovakve inicijative vođene zajednicom, a njihov utjecaj mnogo je veći od dodavanja malo zelenila u krajolik.
• Martina N.Od izobilja do odricanja: Putovanje u asketizam, minimalizam i jednostavnost
U svijetu obilježenom stalnim distrakcijama, materijalnim viškovima i potragom za vanjskom validacijom, pojavljuju se kontrakulturni pokreti koji zagovaraju povratak jednostavnosti, introspekciji i unutarnjem ispunjenju. Ispred svega, stoji koncept asketizma kao svjedočanstvo trajne mudrosti drevnih filozofskih tradicija i vjerskih učenja, te nudi bezvremenski okvir za pojedince koji traže dublje razumijevanje sebe i svijeta oko sebe.
• Martina N.Soundtrack života: Učinak glazbe na mentalna stanja, liječenje i opstanak naših uspomena
Glazba ima izvanrednu moć nad našim umovima. Ona može potaknuti snažne emocije, pokrenuti sjećanja iz prošlosti i čak poboljšati naše kognitivne procese te povećati radnu produktivnost. U posljednjim istraživanjima, sve veća pažnja posvećuje se vezi između glazbe i kognitivnih funkcija, posebno u kontekstu Alzheimerove bolesti, koja predstavlja izazov za pacijente i njihove obitelji.
• Martina N.ChatGPT manija: Kako je umjetna inteligencija u desetak dana pokorila mase i što će biti sad?
Čuli ste za ChatGPT? Gotovo sigurno jeste, jer ovih dana je ovaj termin toliko prisutan da neki već govore kako upravo vlada prava "ChatGPT manija". No, čak i ako jeste čuli, danas ćemo otići dublje po ovoj temi - pojasnit ćemo što je to točno ChatGPT, kako zapravo funkcionira, koja nova pitanja glede naše kolektivne budućnosti otvara, koje će biti prve posljedice i je li ovo početak ere u kojoj će dominirati umjetna inteligencija?
• Marko K.U potrazi za umjetnim suncem i vlastitom evolucijom: Nuklearna fuzija - energetski san koji moramo pretvoriti u stvarnost
Godina je 2023. i još uvijek čekamo nuklearnu fuziju. Zašto?
• Marko K.Revolucija koja će promijeniti građevinsku industriju iz temelja: 3D "printane" kuće sadašnjosti i bliske budućnosti - dvostruko jeftinije uz dvostruku brzinu izgradnje?
Potražnja za novim stambenim jedinicima stalno raste i to je izazov, popriličan, u više domena. Imamo pitanje onečišćenja okoliša, trošak materijala, a tu je uvijek i ta hitnost. Potražnja raste, a stambene zgrade i kuće, iako "niču" brže no ikad, ipak zahtijevaju određeno vrijeme da se izgrade.
• F. VukovićHoće li plinski štednjak uskoro postati relikt prošlosti?
Puno toga vezano uz energetiku promijenit će se u narednom periodu zbog aktualnog sukoba u Ukrajini i širih implikacija. Europa je dugi niz godina bila ovisna o ruskim energentima i odjednom se našla u krajnje neugodnoj situaciji (koju upravo spašava iznadprosječno topla zima).
• Kristijan JurišićPriča o najvažnijoj kompaniji našeg vremena za koju mnogi nisu ni čuli: Proizvodi najkompleksnije uređaje koje je ljudska vrsta ikad stvorila, 7 modula sjedinjuje se u litografski stroj na jugu Nizozemske iz kojeg izlazi sva moderna civilizacija
Iako je rat u Ukrajini svakako najveća i najdominantnija tema godine, svakako nije jedina koja će odrediti blisku budućnost svijeta. Jedna od tema koja u pozadini postaje sve važnija, svakako s razlogom, su poluvodiči i njihova dostupnost.
• Kristijan JurišićVelikim koracima počinje stvaranje kognitivnog hibrida između čovjeka i stroja: Što je zapravo Muskov "Neuralink" i zašto bi ovo mogao biti njegov najveći poduhvat, onaj koji će usmjeriti daljnju ljudsku evoluciju?
Imate li ponekad osjećaj da nikako ne stižete odraditi sve obveze u danu? Kako onda Elon Musk uspijeva voditi toliko kompanija odjednom? Ima li "klonove"?
• Marko K.Sve naše digitalne neprocjenjive uspomene blijede i nestaju pred našim očima... Što možemo i moramo učiniti da ih spasimo?
Postoje primarno dvije vrste uspomena. One koje čuvamo u internim "folderima" i memoriji našeg mozga i one koje pohranjujemo izvan njega da nam služe kao podsjetnici, nama i drugima koje bismo upoznali s njima.
• Marko K.Mozgovi su nas doveli do zida: Čovječanstvo pod neizdrživim količinama stresa i mentalne patnje mora pronaći spas - kako zaustaviti negativne misli? O fenomenu i ogromnoj popularnosti prakse "mindfulness", učinkovitosti iste, ali i mračnoj strani
Malo toga je toliko prisutno u našoj svakodnevnici kao stres, ali možda baš zbog te toliko intenzivne prisutnosti počeli smo ga prihvaćati kao neminovnost, nešto što je sastavni dio našeg života baš kao kiša i sunce. To je, dakako, vrlo neugodna i potencijalno opasna percepcija koju bi možda trebalo što brže mijenjati.
• Marko K.Širi kontekst i važnost DART misije: Ciljanje asteroida, izbjegavanje istrebljenja od strane hipotetičke "zle zvijezde" Nemesis, i praćenje opasnosti stotinama godina unaprijed
Što ćemo učiniti ako otkrijemo da asteroid juri prema Zemlji i sudarit će se s njom? Ako se pita Hollywood najbolje bi bilo lansirati nuklearnu bombu na njega (ili još bolje - izbušiti rupu i zataknuti nuklearnu bombu tamo) te ga razbiti u komade.
• Marko K.Kad je Carl Jung sreo Sigmunda Freuda: O dva uma koji su ušli u dubine ljudskog uma, libidu preko kojeg neće moći prijeći, misterioznoj Crnoj i Crvenoj knjizi i Indijancima koji svakog dana pomažu Suncu da prijeđe nebo
Kada spomenemo psihoanalizu, tko vam prvo pada na pamet? Naravno, Sigmund Freud. Nemoguće je zaobići Freuda, na kraju krajeva on jest utemeljitelj psihoanalize, odnosno teorije koja je fokusirana na intenzivno proučavanje osobe.
• Marko K.Nanometri globalnih sila: Nijedna zemlja svijeta nikad nije uspjela razviti potpuni domaći opskrbni lanac čipova, može li Kina biti prva?
Kada govorimo o ekonomiji velikih država obično imamo situaciju da nijedna zemlja nema "sve što joj treba", odnosno zato i postoji uvoz i izvoz. Čak i najveće i najnaprednije ekonomije svijeta uvelike su ovisne o uvozu što pak znači da moraju ovisiti o drugim zemljama.
• Kristijan JurišićŠto bi se dogodilo da zaista eksplodira nuklearna elektrana Zaporožje?
Jučer su granate ponovno padale na prostoru nuklearnog kompleksa Zaporožje u južnoj Ukrajini i to nakon što je i od strane UN-a i IAEA-a rečeno da je to iznimno opasna situacija koja bi se mogla završiti nuklearnom katastrofom. Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za napade, no u konačnici ako do katastrofe dođe, po žrtve će malo značiti tko je počinitelj.
• F. VukovićPrve fotografije teleskopa James Webb su fascinantne i ostavljaju bez daha, ali što zapravo gledamo? Šira priča o kozmičkim liticima, galaksijama kakve su bile prije nekoliko milijardi godina, Stephanovom kvintetu i zadnjem plesu umirućih zvijezda
Krajem prošle godine pisali smo o svemirskom teleskopu James Webb (JWST) i njegovom lansiranju. Od onda se strpljivo čekaju prvi rezultati istog, naročito nakon što su faze "raspakiravanja" u svemiru prošle dobro.
• Marko K.Opasna globalna ovisnost o srebrno-bijelom metalu: Litij je postao nezamjenjiv, o njemu ovisi transformacija svijeta, ali cijena mu vrtoglavo raste, jednostavno ga nema dovoljno, a i dio je "prljave priče" koju se uporno želi zataškati
Johan Arfwedson bio je švedski kemičar rođen krajem 18. stoljeća u bogatoj obitelji (otac mu je bio imućni trgovac te zatim vlasnik tvornice). Ta činjenica omogućila mu je kvalitetno školovanje, ali i druženje s utjecajnim ljudima iz tog vremena.
• F. VukovićOd kvantnog skoka, prečaca kroz crvotočinu do neslomljivih zakona fizike: Hoće li jednog dana biti moguće putovati kroz četvrtu dimenziju - vrijeme? I zašto su šanse, iako vrlo male, za odlazak u budućnost daleko veće nego za odlazak u prošlost?
Svake godine u svijetu znanosti dolazi se do novih i važnih znanstvenih otkrića, no ista, iako će možda iz temelja promijeniti način na koji živimo, često nisu pretjerano "zanimljiva"za širu javnost. To su stručna područja, a javnost ipak preferira nešto senzacionalnije, po mogućnosti nešto što bi bilo poput tranzicije kakvog koncepta iz znanstvene fantastike u znanost!
• Marko K.Na pragu velike i neizbježne avijacijske revolucije: Povratak zračnih brodova, u putničkom, ali i teretnom prijevozu
Koja vam je prva asocijacija kad se spomenu cepelini i zračni brodovi? Početak 20. stoljeća?
• F. VukovićAutomobili na solarni pogon: Počinje li budućnost?
Već duži niz godina intenzivno se priča o obnovljivim izvorima energije, naročito danas zbog rata u Ukrajini i opće neizvjesnosti oko same dostupnosti energenata. No, entuzijazam i optimizam često dolaze u konflikt s ograničenjima koja su prisutna kod obnovljivih izvora.
• F. VukovićHelij-3 je 20 puta vrijedniji od zlata, fuzija se usavršava: Je li ovo dovoljan razlog za kolonizaciju Mjeseca?
Jedan od znanstveno-fantastičnih koncepta koji bi definitivno mogao postati stvarnost u ovom stoljeću, možda već i u prvoj polovici, je kolonizacija Mjeseca od strane čovjeka. No, to i dalje zvuči kao "veliki skok za čovječanstvo" imajući u vidu kako je do sad na površini Mjeseca bilo svega 12 ljudi.
• Marko K.