Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Povijest

pretraživanje - pokretanje
napredna pretraga
Samo egzaktan termin: Datum od: do: Traži u: Sortiraj prema:
Pronađeno tekstova:

Povijest prvoaprilske šale: Od "krive" Nove godine, poljskog maksimalnog opreza, do špageta na grani i jedinog mjesta na svijetu gdje je današnji dan službeni praznik

Prvi je april! Dan kada bi sve što čujemo moglo biti lažno iako nažalost ove godine vjerojatno nije imajući u vidu da "dan zezancije" dočekujemo u jeku koronavirus krize (čak su izdana i upozorenja ljudima da se ne šale na ovu temu, naročito ne na način koji bi mogao dovesti do širenja zaraze!

Priča o Leni Riefenstahl: Bila je umjetnica, pustolov, kinematografski genije i inovator, najbolja filmska redateljica svih vremena, ali njeni glavni akteri i poslodavci bili su najveći zločinci svih vremena...

Bila je jedinstvena i neponovljiva, atletičarka, umjetnica, jedna od najvećih ne samo ženskih filmskih redatelja, već filmskih redatelja uopće - bila je pustolov, bila je ikona, no bila je i proizvođač najpoznatijih nacističkih propagandnih filmova - sve to bila je Leni Riefenstahl. Njezinog nedvojbenog genija, i kontroverzne uloge u najgora vremena, prisjećamo se danas pošto je na današnji dan, 28.

26. ožujka 1939: Kreće "Konačna ofenziva", a s njom dolazi i konačni slom republikanskih snaga u Španjolskom građanskom ratu - stotine tisuća završit će u koncentracijskim logorima, a Europa u Drugom svjetskom ratu

Španjolski građanski rat bio je krvavi sukob, magnitude slične aktualnom ratu u Siriji, vjerojatno još i veće. Konsenzus postoji da je ukupno ubijeno oko 600,000 ljudi. Desničarske vlasti pod vodstvom nacionalističkog vođe, generala Francisca Franca, bile su snažnije u ljudstvu i oružju i u konačnici su dobili rat.

20. ožujka 1602: Stvorena je prva korporacija - Nizozemska istočnoindijska Kompanija - tvorevina koja će nadići državu, voditi ratove i zagospodariti svijetom

Ujedinjena nizozemska istočnoindijska Kompanija ili Nizozemska Istočnoindijska Kompanija (Vereenigdje Nederlandsche Geoctroyeerde Oostindische Compagnie, skraćeno VOC) početno je osnovana kao kompanija s poveljom i jasno određenom svrhom, na točno određeno vrijeme, točnije na 21 godinu- toliko je nizozemska vlada dala Kompaniji prava monopola na začine. Sjedište Kompanije je bilo u Amsterdamu i Middelburgu.

18. ožujka 1965: Aleksej Leonov, umjetnik koji je koračao po beskraju - Fascinantna priča o prvom čovjeku koji je šetao svemirom, tamo skoro ostao zauvijek, a po teškom povratku na Zemlji su ga dočekali medvjedi i vukovi...

Svi znamo za Jurija Gagarina, prvog čovjeka u svemiru, svi znamo za Neila Armstronga, prvog čovjeka koji je zakoračio na površinu Mjeseca, no na popisu ovih heroja koji bi trebali biti dio kolektivnog pamćenja ljudske civlizacije nedostaje nekoliko imena - jedno od njih svakako je i Aleksej Leonov, prvi čovjek koji je "hodao po svemiru". Dogodilo se to na današnji dan, 18.

Kako su "leptirov efekt" i predugačak red u jednoj studentskoj kantini srušili Jugoslaviju

Nakon smrti dugogodišnjeg i doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita zemlja je, iako se održala još desetak godina, relativno brzo ušla u krizu koja se manifestirala na raznim područjima. Dakako, prva neizvjesnost proizlazila je iz straha što će se dogoditi nakon smrti Tita - naime, za razliku od čak i SSSR-a gdje se s eliminacijom kulta ličnosti krenulo već nakon smrti Staljina, u Jugoslaviji to nije bio slučaj.

Tko je bila Clara Zetkin? Velika priča povodom Međunarodnog dana žena: Može li stvarna ženska emancipacija postojati bez totalne društvene transformacije i kako "buržujski feminizam" stoji ženama na putu prema oslobođenju?

Na današnji dan slavi se Međunarodni dan žena, Osmi mart. Obilježava se diljem svijeta, negdje prosvjedima za ženska prava, negdje slavljenjem žena, a naša današnja priča je o jednoj ženi koja je zaslužna za utemeljenje ovog dana, revolucionarki i velikom borcu za prava žena - slavnoj Clari Zetkin.

4. ožujka 1986: Halleyjev komet - fascinantna priča o kometu koji je svojim prolascima utjecao i na političke promjene na Zemlji, vidjet ćete ga, možda, samo 2 puta u životu, a s obzirom kako će biti pozicioniran isplati se dočekati 2061. godinu!

Nešto što izaziva veliku fascinaciju izvan ovog svijeta svakako je Halleyjev komet. Nazvan prema Edmondu Halleyju koji ga je opazio 1682. godine te shvatio kako on nije prošao samo jednom već se "vraća" u periodima između 74 i 79 godina (do te točne tvrdnje Halley je došao tek nekih 20-ak godina kasnije) .

28. veljače 1986: Dan kada je ubijen Olof Palme - Priča o anti-imperijalizmu, švedskom socijalizmu, atentatu i zadnjem velikom ljevičarskom lideru Europe

Za Olofa Palmea s pravom se može reći da je bio posljednji veliki ljevičarski lider Europe - istinski borac za radničku klasu, ali i šampion prava naroda Trećeg svijeta, prijatelj narodnooslobodilačkih revolucija, borac protiv rasizma, ksenofobije i svih vrsta ugnjetavanja, heroj ideala nesvrstanosti i gorljivi kritičar imperijalizma i neo-kolonijalizma, kako Zapadnog, tako i Istočnog. Nakon njegove smrti, atentata 1986.

26. veljače 1815: Ne može jedna Elba zadržati jednog Napoleona - ugledavši ga, francuski vojnici koji su ga trebali privesti, euforično kliču "Vive l’Empereur!"

Napoleon Bonaparte djelovao je nezaustavljivo u ljeto 1812., ali se tada namjerio na preveliki zalogaj. Pokrenuo je invaziju na Rusiju, inicijalno snažno napredujući, rušeći ruske gradove, ali ga je stigla - kao i druge prije i poslije njega - neumoljiva ruska zima koja je Rusima pomogla slomiti Napoleonovu "Grande Armée".

25. veljače 1948: Državni udar u Čehoslovačkoj bio je daleko važniji povijesni događaj nego što ga se pamti - Hladni rat učinio je zaista hladnim, doveo je do stvaranja NATO-a, a puno nam govori i o današnjem sukobu između Zapada i Rusije

Još Drugi svjetski rat nije bio ni gotov, a Zapadne zemlje već su bile u popriličnoj panici da bi nakon poraza nacističke Njemačke moglo doći do širenja komunizma s istoka prema ostatku Europe. Tri zemlje konkretno su se smatrale "najugroženijima" - Francuska, Grčka i naročito Italija.

Kraj