Velika priča: Tko je zapravo bio Petar I. Veliki s kojim se Putin usporedio? O caru koji je osvojio Baltik, podigao Sankt Petersburg, ali i transformirao Rusiju u europsku silu trajno je okrenuvši s Istoka prema Zapadu

Kroz nekoliko tekstova u zadnje vrijeme dotakli smo se ruske povijesti te su pritom često tema bili Mongoli, Tatari, stara ruska država koja je nastala oko Kijeva, Kijevska Rus' i sl. No, sve ovo zvuči i jest poprilično "istočno", daleko od europske kulture... nije li to čudno? Jer Rusija danas, barem ovaj zemljopisno europski dio Rusije je - svidjelo se to nekome ili ne - vrlo "europski", uključujući kulturu, arhitekturu, stil života... Sve to nas upućuje na to da je negdje, u nekom povijesnom trenutku, Rusija postala "dio Europe". Ali kad i gdje? Jer unatoč pokušajima osvajača poput Napoleona i Hitlera nikad nije bila "pod Europom", kako je onda došlo do te tranzicije?

U tu priču nas danas posredno uvodi ruski predsjednik Vladimir Putin koji se osvrnuo na nedavnu obljetnicu rođenja cara Petra Aleksejevića, poznatog pod nazivom Petar I., još i poznatijeg po nadimku Petar Veliki. Putin je spomenuo kako je Petar osvojio Baltik i dao izgraditi Sankt Petersburg ističući da u to vrijeme nijedna europska zemlja nije htjela "priznati" rusku kontrolu nad ovim područjem, uspoređujući to između redaka s aktualnom ruskom kontrolom Krima dok se zapravo, također između redaka, usporedio s Petrom Velikim ističući kako je Petar "vraćao i jačao ruski teritorij".

Petar I. Veliki kao dječak Vrlo je zanimljivo, kako ćemo i vidjeti, da Putin tu priču ističe baš u trenutku dok su odnosi između Rusije i Europe na možda i povijesno niskim razinama, u trenutku dok Rusija, htjela to ili ne, mora kovati planove za daljnji opstanak okrečući se velikim silama istoka kao što su Kina i Indija... Zanimljivo je u tom smislu što je upravo spomenuti car Petar Veliki bio taj koji je Rusiju okrenuo prema Europi, intenzivno, pretvorivši je pritom u europsku silu, a moglo bi se reći i u Rusiju kakvu danas poznajemo.

Peter je rođen 9. lipnja 1672. godine u Moskvi. Gotovo sto godina je prošlo od velike ekspanzije Ruskog carstva pod vodstvom Ivana Groznog, a prošlo je i vrijeme previranja početkom 17. stoljeća koje je na vrh izbacilo novu carsku lozu, posljednju rusku carsku lozu - Romanove. Podsjetimo, Romanovi će vladati čak 300 godina, točnije od 1613. pa sve do Oktobarske revolucije 1917. godine.

Aleksej I. Petrov otac bio je car Aleksej I. (drugi iz loze Romanov). Za njegove vladavine vodit će se žestoki sukobi sa Švedskom i Poljskom, ali i s pobunjenim Kozacima, no unatoč tome Rusko Carstvo se i dalje širi... Majka mu je Natalija Nariškina iz plemićke obitelji Nariškin koja je tatarskog podrijetla (mnogi su istaknuli kako je mali Petar imao "tatarske oči", na majku).

U vrijeme kad se Petar rodio Rusija je još uvijek bila "istočna" sila, tako je izgledala u svakom pogledu, vrlo autohtono i tradicionalno.

Fjodor III. Teško da se Petar uopće sjeća oca jer car Aleksej preminuo je 1676. u 46. godini života od infarkta. Jasno, Petar koji je imao svega četiri godine nije mogao preuzeti vodstvo nad Ruskim Carstvom pa je ta titula dopala njegovog polubrata Fjodora III. Ali teško će carstvo s Fjodorom moći gurati pošto je ovaj poprilično lošeg zdravlja... tako da je carstvo u pravilu vodio iskusni diplomat pokojnog Alekseja, Artamon Matvejev (koji je ujedno bio i šef za političke odluke pri plemićkoj kući Nariškin!). No, formalno Fjodor III. bio je ruski car iz dinastije Romanov, ali ne dugo. Preminuo je 1682. - imao je svega 20 godina. Što se dogodilo? Nažalost Fjodor je bio bolestan od rođenja, djelomično paraliziran, a vjeruje se da je skorbut bio uzrok (opasna bolest koja nastaje zbog nedostatka vitamina C u prehrani, a prije nekoliko stoljeća skorbut je bila smrtonosna bolest).

Ivan V. Je li vrijeme da Petar preuzme prijestolje? Morat će, iako ima tek 10 godina. Kao opcija tu je još njegov drugi polubrat, Ivan V. koji je tek malo stariji (ima 16 godina), no i on je poprilično bolestan, a i nije baš "mentalno snažan". Službeno je odlučeno da će vladati njih dvoje zajedno, kao dva cara (uskoro ćemo spomenuti zašto je do toga došlo...), iako, u praktičnom smislu, Ivan V. posve je zanemariv pošto je imao ozbiljnih psihičkih i fizičkih problema (isto će preminuti vrlo mlad, u 29. godini života).

Dakle... imamo situaciju da je godina 1682. i da 10-godišnji Petar postaje ruski car. Kako je pak dijete od 10 godina moglo upravljati carstvom? Naravno, nije. Regent, odnosno namjesnik, postala je njegova majka, Natalija Nariškina, dok Petar ne poraste.

Sofija Aleksejevna No, jel moguće da će sve proći tako glatko? Gdje su "intrige" i sukobi koji prate ovakva krizna vremena u monarhijama? Dakako, Rusko Carstvo nije iznimka. Tu je još jedno ime, Sofija Aleksejevna, prva kćer pokojnog cara Alekseja (sestra Ivana V.) - ona (i ljudi oko nje) nije se mirila s idejom da Petar postane car pa je nametnula sebe.

Sjećate se Ivana Groznog prije stotinjak godina? On za vrijeme svoje vladavine osnovao je poseban elitni vojni red pod nazivom Strijelci. Sofija ih je uspjela pridobiti na svoju stranu tražeći od njih da eliminiraju konkurenciju.

Strijelci su pobili više rođaka i prijatelja malog Petra, uključujući i ranije spomenutog Matvejeva. 10-godišnji Petar čak je i osobno svjedočio pojedinim ubojstvima i političkom nasilju...

I tako se Sofija izborila de facto za tron nametnuvši se kao regent umjesto Petrove majke. Tada je inzistirala na tome da njezin brat Ivan V. (bez obzira što očito nije bio u stanju) bude car zajedno s Petrom (otud ta situacija s dva cara). Sedam godina Sofija je vladala autokratski i iz tog perioda imamo neke zanimljive i poprilično bizarne detalje. Pošto su bila formalno dva cara, 10-godišnji Petar i mentalno nestabilni 16-godišnji Ivan, tron je napravljen s dva sjedišta... ali doslovno između ta dva sjedišta izbušena je rupa kroz koju je "virila" Sofija, sjedeći skrivena iza samog trona. Plemići su dolazili u carski dvor, mali Ivan pričao je s njim, a Sofija mu je kroz rupu iza trona došaptavala što mora reći, na koje pitanje kako odgovoriti... poprilično bizarno zaista!

Tron Ivana i Petra - s rupom za "šaptanje" de facto vladarice Sofije! Danas se nalazi u muzeju u Kremlju.

Što je Petar rekao na to kao i na činjenicu da drugi zapravo vladaju preko njega? Bio je još dijete i nije se opterećivao time. Zapravo jedva je dočekao da dnevne formalnosti prođu da se može ići igrati se sa svojim igračkama, graditi makete brodova i sve što bi dijete tih godina ionako više zanimalo.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.