Priča o Slavenima koji su proveli tisuću godina odvojeni od ostatka plemena: Tko su zapravo Rusini? Zašto su svo to vrijeme bili u izolaciji i kakva im je budućnost u zemlji koju guta rat?

I već po treći ili četvrti put u možda mjesec dana vraćamo se u Zakarpatje, dio Ukrajine s druge strane Karpata. Jučer smo spomenuli grad Užgorod i njegov položaj u blizini mađarske i slovačke granice što ga vjerojatno čini možda i najsigurnijim mjestom u ovom trenutku na prostoru Ukrajine. Ali govoreći o zemljopisnom položaju i povijesti nismo se previše dotakli one ključne komponente koja čini grad, regiju - ljudi!

Spomenuli smo kako su prema popisu stanovništva većina stanovnika Užgorod Ukrajinci, no taj podatak zahtjeva malo dublju opservaciju. Da,većina su se izjasnili kao Ukrajinci jer neke specifičnije kategorije ni nisu ponuđene, no zapravo većina ljudi u Užgorodu i okolici su posebna skupina istočnih Slavena - Rusini.

Možda ste čuli za Rusine, možda ih i "vidjeli" na našem popisu stanovništva prema kojem na prostoru Hrvatske danas živi ukupno 1936 Rusina, što je više nego Rusa (1279), ali i Ukrajinaca (1878)

Sam naziv Rusini dolazi od staroslavenske države Kijevska Rus'. Zapravo jednom davno su se i Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi svi zajedno identificirali kao "Rusini", odnosno stanovnici Kijevske Rus', no kasnije su usvojili različita imena. Danas su Rusini poznati i pod nekim drugim nazivima, recimo Ruteni što je bio latinski naziv za istočne Slavene. Zapravo Rutenija je latinski naziv za Rus', ali danas se gotovo isključivo koristi za regiju Zakarpatje. Zna se koristiti naziv i "Karpatski Rusini".

Rusini početkom 20. stoljeća

Ali po čemu se Rusini razlikuju od drugih istočnih Slavena? Kao prvo bitno je za spomenuti kako su oni jako dugo vremena živjeli u popriličnoj izolaciji u tom dijelu svijeta. Tek u 14. stoljeću prvi Rusini kreću u emigraciju, najčešće "trbuhom za kruhom", a znatnije u 17. stoljeću. Danas ih se može naći u Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, ali i Srbiji i (Vojvodina) i Hrvatskoj (na istoku). Dio ih je emigrirao i u SAD gdje su radili u industriji, najčešće na najtežim poslovima u željezarama, ljevaonicama...

Prostori u Europi gdje danas žive Rusini

Druga stvar koja se svakako treba spomenuti je da su Rusini većinom pripadnici rusinske grkokatoličke crkve koja se razlikuje od ukrajinske grkokatoličke crkve. Dakle, to je katolička crkva prema bizantskom crkvenom obredu, direktno odgovorna Svetom ocu u Vatikanu, a prema vatikanskom dnevniku L'Osservatore Romano navodi se kako rusinska crkva ima 571,827 vjernika, 654 župe i 512 svećenika, pa i jednog sveca - Teodor Romža (bio je rusinski biskup, ubio je ga je sovjetski NKVD 1947. godine).

No, zadnjih dvadesetak godina neki Rusini gravitiraju i prema pravoslavnoj crkvi pod moskovskom patrijaršijom, a 2000. godine u Užgorodu otvorena je pravoslavna katedrala Krist spasitelj. Zanimljivo je da ta katedrala po svom stilu poprilično podsjeća na slične u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji, ali arhitektura Rusina poprilično je unikatna i drugačija s fokusom na drvo. Na prostoru regije Zakarpatje ćemo tako pronaći popriličan broj drvenih crkava koje su jasan identitet rusinske kulture.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.