X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn!
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 5 od 5
Preostalo vremena: 00:53:47
Akcija traje do 10:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Kristijan Jurišić

pretraživanje - pokretanje
napredna pretraga
Samo egzaktan termin: Datum od: do: Traži u: Sortiraj prema:
Pronađeno tekstova:

Morate imati osobni budžet - to nije odricanje, to je užitak! Ovo je najvažnija financijska lekcija bez koje sve druge nemaju smisla - vrijeme je da upoznate vlastiti novac, otkrijete gdje curi i zadržite ga više u rukama

Na krajnim ekstremima čuli smo za dvije vrste ljudi - one koji su nekako, da ne znaju ni sami, uspjeli potrošiti velike količine novca, ali i za one koji iako ne zarađuju puno nekako uvijek prolaze kroz financijsku stranu života bez puno stresa i neizvjesnosti. Što ih fundamentalno razlikuje?

Što su to zapravo hedge fondovi? Dobrodošli u "zločeste" fondove gdje pravila ne vrijede - pristup imaju samo bogati, a menadžeri su "rock zvijezde", investicijski čarobnjaci koji uz krivi potez mogu i elitu natjerati u plač

Jučer smo govorili o investicijskim fonodovima, primarno onim "dosadnim", dugoročnim fondovima koji su fokusirani na poprilično jednostavne strategije investiranja u dionice i obveznice kako bi svojim klijentima pomogli zaraditi. Danas ćemo pak govoriti o "zločestim" fondovima, onima koji su na lošem glasu, koji se tako često spominju, ali tako rijetko se pojašanjava što su oni zapravo - tako je, danas su na redu hedge fondovi.

Možda jedini način da mali dođu do velikog portfelja: Što su to investicijski fondovi? Kako im se priključiti? Kako zarađuju? Zašto bi njihovi menadžeri radili za naš novac? Mogu li propasti?

Dosta smo toga već rekli oko investiranja u pojedinačne vrijednosne papire kao što su dionice ili pak obveznice (industrijske i državne), ali ukoliko niste spremni posvetiti poprilično vremena veliko je pitanje je li ovo uopće nešto u što biste se trebali upuštati jer bez detaljne analize i tržišta i pojedinih opcija vaše "investiranje" brzo se može pretvoriti u kockanje i bolni gubitak novca. Ali bit ćete oprezni, kažete, investirati ćete svoj novac samo u vrlo sigurne opcije, kupovat ćete isključivo dionice velikih kompanija koje, čak i ako malo padnu, uskoro će se podići.

Povijest savezništva i nasilja: Kako je Kolumbija postala glavno uporište SAD-a u Latinskoj Americi i što izbor prvog ljevičarskog predsjednika znači za taj odnos?

Kolumbija je jučer dobila svog prvog ljevičarskog predsjednika. Možda ta vijest sama po sebi ne bi bila značajna u okivirima Latinske Amerike, gdje u brojnim zemljama na vlasti imamo ljevičarske vlasti, ali ovdje je riječ o Kolumbiji, zemlji koja nikad nije na čelu imala nikog čak ni lijevo od centra, a ujedno govorimo o zemlji koja je tradicionalno bila važan saveznik SAD-a u cijeloj regiji.

Što je to hiperinflacija? Inflacija "na steroidima" koja uništava sve oko sebe, brišući kompletne životne ušteđevine i katapultirajući cijene u nebo: Kako i zašto nastaje? Može li se pojaviti u ovakvim vremenima?

Inflacija je nešto na što smo navikli, bili toga svjesni ili ne. Inflacija je gotovo uvijek prisutna čak i u "najnormalnijim" vremenima pa je tako za očekivati da nešto što je u jednom trenutku koštalo, recimo 10 kuna da će iduće godine koštati možda 11 kuna.

Gotovo sigurni prorok recesije: Što je to obrnuta krivulja prinosa? Zašto se u SAD-u upravo "obrnula" i što to znači za ostatak svijeta, naročito Europu?

Sve više se priča o inflaciji, cijene rastu i nastavit će rasti, no iduća priča (panika) bit će ona vezana uz recesiju, kako pojedinačno nacionalnu tako i globalnu. Danas ćemo govoriti o pokazateljima koji gotovo sigurno predviđaju recesiju, ali za početak valja ukratko podsjetiti što je to recesija i zašto izaziva toliki strah.

Analiza velikog pada kriptovaluta u kombinaciji s inflacijom: Hoće li "hodleri" morati prodavati Bitcoin za hranu i benzin? Novi investitori možda bi trebali preskočiti ovaj "dip" jer ovi prije njih su, sad je to jasno, kršili zlatno pravilo

Teško je ovih dana pronaći brojke koje izgledaju dobro. Burzovni indeksi su u padu, cijene goriva i osnovnih namirnica (naročito hrane) stalno rastu, rasprava o tzv. "sigurnim utočištima" novca mijenja se iz dana u dan - upravo ovdje smo nedavno pisali o japanskom jenu kao o vrlo stabilnoj valuti, no i ona je tijekom vikenda potonula iako je tradicionalno bila valuta koja "profitira od kriza".

BDP je starinski koncept kojeg vole koristiti političari, ali nam ne govori previše o tome kako se u kojoj zemlji stvarno živi - vrijeme je da upoznamo ekonomske indikatore koji će nam dati bolju sliku: Što je ljudski razvojni indeks ili HDI?

Znamo što je BDP (bruto domaći proizvod), najčešće spominjani makroekonomski indikator o kojem tako često slušate. Ukratko - BDP predstavlja totalnu vrijednost proizvodnje dobara i usluga neke zemlje u datom vremenskom periodu, najčešće u godini dana.

Osobni fond za "crne dane": Zašto ga je važno imati, kako ga napraviti, koliki treba biti i na koji način ga braniti od neumoljive inflacije?

Naizgled se čini da je nepotrebno posebno objašnjavati što bi to bio osobni fond za izvanredne situacije koje često nazivamo "crni dani", ali samo naizgled. Da, to je novac koji čuvate "sa strane" u slučaju neke izvanredne situacije, bilo da je riječ o gubitku posla, nekakvoj bolesti, hitnom trošku (recimo na kući ili osobnom automobilu), ali stvar nije tako jednostavna kako se čini, naročito ako želimo optimalno voditi takav osobni fond.

Narod između političara i bankara: Što je to fiskalna politika i kako se razlikuje od monetarne? Zašto građani mogu svoju zemlju odvesti u propast ako ne savladaju ove jednostavne termine?

Generalni koncept ove serije tekstova je pojasniti kako donositelji ekonomskih i financijskih odluka imaju direktne posljedice na život pojedinca iako te posljedice možda nisu odmah vidljive. U današnjem sistemu nastoji se argumentirati ideja da je pojedinac taj koji odlučuje o svojem financijskom uspjehu ili neuspjehu.

Demistifikacija ekonomije: Priča o papiru oko kojeg se sve okreće - Što su to zapravo obveznice? Tko ih i kako izdaje? Kako se na njima zarađuje? Kako se razlikuju i zbog čega su sigurnije od dionica?

Više puta u zadnjoj seriji tekstova spominjali smo obveznice, a sigurno ćemo ih još puno spominjati i ubuduće. Imajući za cilj "demistifikaciju ekonomije" možda bismo trebali napraviti pauzu i pozabaviti se isključivo obveznicama prije nego krenemo dalje, da ne bi iste ostale kao dio žargona koji je stalno prisutan, ali nedovoljno objašnjen.

Demistifikacija moderne ekonomije i "tlak novca": Što je to kvantitativno popuštanje i kako centralna banka "tiska novac"? Zašto nije bitna samo količina već i brzina kojom novac cirkulira kroz "ekonomski krvotok"? I što kad se sistem začepi?

U zadnjem tekstu argumentirali smo kako je većina novca oko nas stvorena od strane komercijalnih banaka, a danas je vrijeme da se pozabavimo vrlo popularnom tabu temom - tiskanjem novca i drugim metodama pomoću kojih centralna banka kontrolira količinu novca u ekonomiji jedne zemlje. No, prvo moramo ilustrirati nešto da bi ono što slijedi bilo lakše razumljivo.

Demistifikacija ekonomije: Skoro sav novac koji nas okružuje stvaraju komercijalne banke, a ne centralna banka, i stvaraju ga "iz čistog zraka" - kako točno funkcionira ova "alkemija modernog doba" i zašto ste baš vi njen esencijalni resurs?

Jučer smo govorili o tome kako je odnos između centralne banke i komercijalne banke jako sličan odnosu između nas i komercijalne banke. Govoreći o kamatnim stopama koje definira centralna banka najavili smo da bi idući prirodni slijed demistifikacije monetarne politike trebao biti fokus na kvantitativno popuštanje (engl.

Demistifikacija ekonomije: Nikad više vas neće buniti što točno znači kad se na vijestima objavi da "centralna banka mijenja kamatnu stopu" - Zašto je ovo tako važna informacija? Kako utječe na cjelokupnu ekonomiju, naše kredite i sve oko nas?

Kroz zadnjih nekoliko tekstova fokusirali smo se na ulogu centralne banke u državama, koja im je funkcija i što bi, u idealnom scenariju, morali činiti. Cilj bi im uvijek morao biti stabilizacija ekonomije, a u tom pogledu centralna banka je esencijalna.

Što je to kontrola kapitala? Od privlačenja stranih investicija do blokiranja vlastitih građana na bankomatu: PLUS - Kako ruska centralna banka kontrolom kapitala spašava rublju i zašto im je njena vrijednost sad odjednom i prevelika?

Ovih dana često možemo čitati o tome kako se ruska nacionalna valuta, rublja, jako dobro oporavlja te unatoč sankcijama dostiže najviše vrijednosti u zadnjih nekoliko godina. Gotovo u svakom izvješću na tu temu spominje se tzv.

Stagflacija - kad sve ode po krivu i inflacija postaje ekonomska katastrofa: Zašto nastaje? Koliko traje? Što je to "indeks bijede" (i kako stojimo prema njemu)? Zašto su ekonomisti vjerovali da je stagflacija nemoguća?

Pod pritiskom informacija, ali i sve konkretnijih primjera na koje nailazimo za vrijeme svake posjete trgovini, mnogi su do sad već poprilično dobro rekapitulirali što je to inflacija i kako utječe na naš život. I dok čekamo nove podatke za aktualni mjesec, vrijeme je da se fokusiramo na još jedan termin - stagflaciju.

Kraj