Bliski istok i CO2: Može li MENA postati zelena regija?

Uoči nedavno održane Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu, brojne ključne bliskoistočne države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Turske (posljednja zemlja G20 koja je ratificirala Pariški sporazum) nedavno su objavile svoju namjeru da postanu CO2 negativne ekonomije do sredine stoljeća. Ovaj novi klimatski fokus, koji dodatno naglašavaju njihova velika izaslanstva u Glasgowu, odražava trendove koji su u tijeku od početka godine. Prije samo nekoliko mjeseci Izrael je najavio svoju namjeru da smanji domaće emisije za 85 posto u sljedeća tri desetljeća, dok je nekoliko zemalja Zaljeva i Sjeverne Afrike na sličan način dodatno razvilo svoje klimatske ciljeve i prijelaz na "čistu" energiju.

Mnogi od njih su doista vrlo izloženi utjecaju klimatskih promjena, često moraju podnijeti teret jakih šumskih požara, suša i ekstremnih vremenskih pojava. Kao takvi, postoje jasni znakovi promjene središnjeg položaja klimatske politike na globalnoj pozornici i spremnosti nekih ključnih aktera u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA) da pokažu proaktivnost u promicanju tranzicije prema čistoj energiji. Ipak, golemi izazovi koje bi zahtijevao takav ubrzani program diverzifikacije gospodarstva i nedostatak jasnih putova za navedeni proces dovode u sumnju potencijalnu provedbu ovih akcija, koje predlažu zemlje koje - prema vlastitom priznanju - ne mogu jednostavno "zatvoriti slavinu ".

Saudijska Arabija, vođa arapske skupine na COP26, zadržav...