Vlada premijera Kishide Fumia, formirana 10. studenog, nastavit će vanjsku politiku njegovih prethodnika Abea Shinza i Suge Yoshihidea. Kao odgovor na kinesku regionalnu politiku, Japan namjerava razviti svoj vojni potencijal i produbiti suradnju sa Sjedinjenim Državama i drugim partnerima, uključujući europske, u indopacifičkom području. Istodobno, Kishida će težiti stabilnim odnosima s Kinom i liberalizaciji trgovine u regiji iz vlastitog gospodarskog interesa Japana.
Usredotočenost nove vlade na unutarnje društveno-ekonomske probleme zemlje bit će pogodna za održavanje postojećeg kursa vanjske politike.
Dana 10. studenoga, Kishida je izabran od strane parlamenta za premijera Japana nakon što je njegova Liberalno-demokratska stranka (LDP) sa svojim koalicijskim saveznikom Kōmeitōom pobijedila na izborima za Zastupnički dom u listopadu. Političar koji je predvodio umjerenu frakciju Kōchikai unutar LDP-a, dobio je potporu stranačkih jastrebova, uključujući najveću frakciju Seiwakaija, na čelu s bivšim premijerom Abeom. Kako bi zadobio vodstvo u stranci, Kishida je usvojio Abeove stavove prema kojima bi Japan trebao ojačati svoje obrambene sposobnosti i zauzeti proaktivniji pristup sigurnosnoj politici. Ti glasovi dobivaju na značaju u vladajućim elitama s obzirom na pogoršanje sigurnosnog okruženja u Japanu. Najviše uznemirujuća pitanja su kineske vojne aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu te u Južnom i Istočnom kineskom moru, uključujući oko otoka Senkaku/Diaoyu, na koje polažu pravo i Japan i Kina. Sve veći problem za Japan su njegovi gospodarski izazovi povezani, između ostalog, s nestabilnošću globalnih lanaca opskrbe i trgovinskom praksom Kine. Osim modernizacije kineskih oružanih snaga, razvoj vojnog potencijala Sjeverne Koreje predstavlja izazov za sigurnost Japana. To se događa u kontekstu vojnog jačanja u regiji, vidljivo na primjer kroz prizmu utrke u raketnom naoružanju i obrambene suradnje AUKUS-a, između ostalih.
Ti izazovi potiču novu vladu da razvije japanski vojni potencijal. Kishida je odobrio povećanje izdataka za obranu koje će doseći rekordnih 53,2 milijarde dolara u tekućoj fiskalnoj godini (15% više u odnosu na prethodnu godinu i premašit će 1% japanskog BDP-a). Povećani su izdaci za razvoj protuzračne i proturaketne obrane, jačanje zračnog izviđanja, pomorskih snaga i poboljšanje financijske situacije domaćih obrambenih tvrtki. Kishida također signalizira mogućnost da će Japan steći raketne sposobnosti za napade na neprijateljske baze, imajući na umu Sjevernu Koreju i Kinu. Japanski premijer najavio je da će ažurirati Strategiju nacionalne sigurnosti iz 2013. te obnoviti Smjernice programa nacionalne obrane i srednjoročni program obrane. Kishida također razmatra ubrzanje rada na reviziji ustava, uključujući njegov članak 9, koji zabranjuje Japanu da ima oružane snage.
Kao odgovor na regionalne izazove, posebno na kinesku politiku, Kishidina vlada namjerava nastaviti provoditi Abeovu viziju "slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika". U tu svrhu Japan će produbiti savez sa SAD-om, razviti suradnju unutar Quad-a (sa SAD-om, Australijom i Indijom), s ASEAN-om i europskim zemljama (osobito UK, Francuska i Njemačka). Kao odgovor na kineske ekonomske i tehnološke izazove, Kishida je osnovao Ministarstvo ekonomske sigurnosti koje se bavi pitanjima kao što su diverzifikacija lanaca opskrbe i zaštita japanskih tehnologija. Asertivniji pristup Kini mogao bi biti nagoviješten rastućim utjecajem Abea unutar LDP-a. Kao rezultat toga, Takaichi Sanae, suradnik bivšeg premijera, postao je predsjednik Vijeća za politička istraživanja, važnog tijela za donošenje odluka unutar LDP-a. Vlada je također uspostavila ulogu premijerovog savjetnika za pitanja ljudskih prava i imenovala Nakatanija Gena na tu poziciju. Imenovanje bivšeg ministra obrane da radi na zakonodavstvu za nametanje sankcija državama koje krše ljudska prava moglo bi ukazivati na nadolazeće oštrije kritike kineske politike prema Hong Kongu i Xinjiangu. S druge strane, imenovanje Hayashija Yoshimase, iskusnog političara iz Kishidine frakcije Kishida i bivšeg čelnika nestranačke lige prijateljstva japansko-kineskih parlamentaraca, za novog ministra vanjskih poslova pozitivan je signal upućen Kini.
Provedbu Kishidinih planova u vanjskoj i sigurnosnoj politici ometat će proračunska ograničenja i sporovi unutar vladajuće koalicije. Kako bi povećala potporu vladajućoj stranci uoči izbora za Dom vijećnika u srpnju 2022., Kishidina vlada će se usredotočiti na socioekonomska pitanja. Japanska vlada namjerava provoditi politiku preraspodjele bogatstva (uključujući i povećanje minimalne plaće) kako bi smanjila nejednakost, a provodit će i daljnje pakete poticaja za promicanje gospodarskog rasta. Drugi problem bit će stav koalicijske stranke Kōmeitō, koja radije povećava potrošnju na socijalna pitanja i obrazovanje nego na obranu.
Pronalaženje ravnoteže u pristupu Japana Kini bit će najozbiljniji regionalni izazov za novu vladu u njezinoj vanjskoj politici. Čini se da će Kishidina vanjska politika prema Kini kombinirati i elemente konfrontacije i mekog kursa. S jedne strane, japanska vlada izjavljuje veću potporu Tajvanu, podupirući njegovo pristupanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP) i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (kao promatrač). Kao i njegov prethodnik Suga Yoshihide, Kishida signalizira mogućnost uključivanja Japana u izvanredno stanje u Tajvanskom tjesnacu, ali ne precizirajući u kojem će obliku to biti.
Izgradnja tvornice čipova u Japanu od strane Sonyja i tajvanske tvrtke TSCM obećava dublju tehnološku suradnju. S druge strane, potreba za poboljšanjem ekonomske situacije potiče Japan na održavanje stabilnih odnosa s Kinom. Tajvan ostaje ključni trgovinski i investicijski partner Japana, a njegova bi se uloga mogla povećati s Regionalnim sveobuhvatnim gospodarskim partnerstvom (RCEP) koji će stupiti na snagu u siječnju 2022. Situacija je komplicirana činjenicom da se Kina, poput Tajvana, također prijavila za pridruženje CPTPP-u, što je okvir slobodne trgovine na temelju kojeg se Japan nada povećati svoju gospodarsku moć u regiji. Štoviše, akcije Japana za jačanje CPTPP-a ostaju ograničene jer nije uspio uvjeriti Sjedinjene Države da se pridruže trgovinskom paktu. Dodatni problem ostaju napeti odnosi između Japana i Južne Koreje, koji također slabe trilateralni dijalog s Washingtonom.
Kishidina vlada nastavit će dosadašnju vanjsku politiku Japana. Bit će to kompromis između očekivanja stranačkih jastrebova, na čelu s Abeom, i pomirljivijih stavova premijera, ministra vanjskih poslova i koalicijskog partnera Kōmeitōa. Do izbora za gornji dom sljedećeg ljeta, Kishidina vlada će se usredotočiti na obnovu gospodarstva. Nakon izbora, to bi moglo intenzivirati aktivnosti u sigurnosnoj dimenziji, uključujući ubrzanje povećanja izdataka za obranu u nadolazećim godinama kako bi se približilo ciljanoj vrijednosti od 2% BDP-a koju su predložili jastrebovi. Vlada će vjerojatno na jesen iduće godine predstaviti novu Strategiju nacionalne sigurnosti koja će odrediti smjer promjena u sigurnosnoj politici. Za uspješnu izmjenu ustava, vlada će morati razjasniti prirodu promjena i izgraditi široku potporu potrebnom referendumu o reviziji s javnošću koja je i dalje podijeljena po ovom pitanju.
Test Kishidine politike prema Kini bit će kako će Japan odgovoriti na situaciju u Tajvanskom tjesnacu. Abeove izjave sugeriraju da bi Japan vojno podržao SAD ako bi to uključivalo hitan slučaj koji proizlazi iz kineskih akcija protiv sigurnosti Tajvana. Te su riječi korištene za politički pritisak na Kinu i za procjenu njezine reakcije. Istodobno, asertivnu retoriku bivšeg premijera ublažit će Kishida i Hayashi, koji će zbog ekonomskih interesa nastojati održati stabilne odnose s Kinom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
