Ankara je tmuran grad zimi. Okružena planinama središnje Anatolije, ovo političko, ali ne i gospodarsko i kulturno središte Turske doživljava niske temperature i stalne oborine. I dok Anıtkabir, veliko spomen područje osnivaču Turske Republike Kemal Paši Atatürku, ankarska tvrđava i džamija Hacı Bayram-ı Veli privlače mnoštvo turista, gotovo su svi Turci. Strani jezici se rijetko mogu čuti u Ankari, a još je rjeđe naići na nekoga tko govori išta osim turskog. Iako je Turska poznata turistička destinacija Europljanima, Rusima i bliskoistočnim narodima, uz tešku gospodarsku krizu i rat u Ukrajini, čini se da će Turska doživjeti još jaču gospodarsku recesiju.
Tursko gospodarstvo poraslo je 11 posto u 2021., potaknuto domaćom potražnjom, izvozom i turizmom, pokazali su službeni podaci koji su javnosti predstavljeni krajem veljače. Ali nevjerojatnu stopu narušila je visoka inflacija i čini se da je teško održati. Uz opasan porast inflacije, koja je na godišnjoj razini dostigla gotovo 50%, bacajući veliku sjenu neizvjesnosti na gospodarstvo, s druge strane medalje ističe se niz negativnih strana. Zanemarujući oštru deprecijaciju turske lire i posljedične inflacijske rizike, Ankara je slijedila politiku usmjerenu na rast, motiviranu uglavnom političkim zabrinutostima uoči izbora sljedeće godine. Možda je postigla dvoznamenkastu stopu rasta, ali povjerenje potrošača i poduzetnika je opalo, a distribucija dohotka i pokazatelji zaposlenosti ne nude mnogo razloga za veselje. Krhko okruženje u kojem se gospodarstvo širilo obilježeno je i bijegom od stranih investitora i visokim rizikom zemlje. Visok tempo rasta teško je održiv ove godine s obzirom na visoku inflaciju i nagomilane rizike. Na vrhuncu je kriza zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja već nanosi nove udarce turskoj ekonomiji. Sve veći broj stručnjaka predviđa da će gospodarski rast biti ograničen na nešto između 1% i 2% u 2022.
To se dobrano osjeti na svakodnevnoj razini života. Za posjetitelje, kao što je autor ovog članka, Turska je sada iznimno jeftina zemlja. Apartmani se mogu pronaći za 100 kuna po noći, čaj je 2,5 kune, poznati İskander kebab 25 kuna, a odlična i vrhunska vina se prodaju u wine shopovima za 50 kuna. Večera za dvoje u nešto probranijem restoranu doći će oko 80 kuna. Raj za turiste, pakao za domaćine. U Ankari se to možda ne vidi, s obzirom na golemu gužvu u trendovskim dijelovima grada kao što su Kızılay ili Tunelı, ali tu se radi o studentima iz imućnijih obitelji, državnim službenicima i poduzetnicima. Već kratak izlet izvan samog centra odaje dojam zapuštenosti i gospodarske pustoši. Dok je većina razvijenih gospodarstava i gospodarstava u nastajanju 2020. pala usred pustošenja izazvanog pandemijom COVID-19, tursko gospodarstvo poraslo je za 1,8%, uglavnom zahvaljujući jeftinom kreditu. Zamah se pojačao 2021., s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,3% u prvom tromjesečju; nevjerojatnih 21,9% u drugom tromjesečju, što je uvelike zahvalno snažnom baznom učinku pada u istom razdoblju prethodne godine; 7,5% u trećem tromjesečju i 9,1% u četvrtom tromjesečju. Sada će to jenjavati, a možda i posve nestati.
Rast BDP-a bio je potaknut uglavnom domaćom potražnjom te oživljenim izvozom i turizmom. Zaustavljena potražnja nakon pandemije bila je ključna za poticanje domaće potrošnje, kao i inozemne potražnje. Strm porast inflacije također je potaknuo potrošnju, osobito u drugoj polovici godine, jer su potrošači žurili kupiti robu prije nego što su cijene dodatno porasle. Rastuća potrošačka inflacija, koja je prošle godine dosegla 36% i narasla na 48,7% u siječnju, uvelike duguje smanjenju kamatnih stopa središnje banke u posljednja četiri mjeseca 2021. po nalogu predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji ima neortodoksno stajalište da tako visoko kamatne stope uzrokuju visoku inflaciju. Umjesto povećanja kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju, kako nalaže konvencionalna ekonomska mudrost, banka je smanjila svoju referentnu stopu za ukupno 500 baznih bodova na 14%, gurajući stvarne prinose na liru duboko u negativan teritorij i potaknuvši bijeg od valute. Pad tečaja lire, koji je prošle godine izgubio više od 40 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar, značio je veliko povećanje cijene uvezene energije i materijala na koje se tursko gospodarstvo uvelike oslanja. U međuvremenu, pojeftinjena lira potaknula je izvoz i sektor turizma, čiji su visoki rezultati dodatno pridonijeli povećanju dodane vrijednosti industrijske proizvodnje i usluga. Ipak, Turska je prošle godine i dalje imala deficit tekućeg računa od 15 milijardi dolara, što iznosi gotovo 2% njezina BDP-a.
I potom je stigla Ukrajina. Autor je u tom trenutku već bio u Ankari. Planule su društvene mreže, ali ponegdje se mogla vidjeti i neskrivena oduševljenost da se Ukrajinci brane turskim oružjem. Turska je od 2019. prodala na desetke dronova Ukrajini. Dok su dokazali svoju vrijednost protiv naoružanja ruske proizvodnje u Siriji, Libiji i Nagorno Karabahu, prvi su put vidjeli akciju u Ukrajini u listopadu prošle godine kada je TB2 uništio topništvo u istočnoj regiji Donbasa. Turski dužnosnici, međutim, ostali su nijemi o uspjehu cijenjenog oružja zemlje protiv jedne od najnaprednijih svjetskih vojski zbog straha od ruske reakcije. Snimku, koju je objavilo ukrajinsko veleposlanstvo u Ankari, zajedno sa snimkom drona koji navodno prikazuje trenutak napada na ruska vozila, popraćena je vesela poruka u kojoj se priznaje uloga bespilotnih letjelica Bayraktar TB2.
Turska ima bliske veze s oba svoja crnomorska susjeda. Kao i obrambeni sporazumi, trgovina između Turske i Ukrajine prošle je godine dosegla 7,4 milijarde dolara, od čega najveći dio u poljoprivrednim proizvodima. Vitalni turistički sektor također se uvelike oslanja na Ukrajince, a Tursku je prošle godine posjetilo više od 2 milijuna unatoč pandemiji COVID-19. Rusija također ima obrambene veze s Turskom unatoč statusu članice NATO-a. Turska kupnja raketa S-400 ruske proizvodnje 2018. godine stvorila je značajan razdor između Ankare i NATO-a. Gotovo polovicu turskih potreba za prirodnim plinom ispunjava Rusija, što je naglašeno otvaranjem plinovoda Turski tok preko Crnog mora prije dvije godine. Ruski inženjeri također grade prvu tursku nuklearnu elektranu u Akkuyu na obali Sredozemnog mora. Ruska trgovina s Turskom iznosila je 34,7 milijardi dolara u 2021. Rusija je također veliki uvoznik pšenice i drugih žitarica u Tursku, a prošle je godine poslala 4,7 milijuna turista.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
