Rezultati parlamentarnih izbora u Iraku 10. listopada ukazuju na to da će politička scena ostati fragmentirana, što će otežati formiranje nove vlade. Osim toga, rekordno nizak odaziv (41 posto) i izostanak značajnijih promjena na političkoj sceni u odnosu na razdoblje prije masovnih prosvjeda 2019. oslabit će legitimitet sljedeće vlade. Iako je politička grupacija koja se najviše oslanja na antizapadnu retoriku postigla najbolje rezultate na modernim izborima, Irak će nastojati zadržati neutralnu poziciju suočen s rivalstvom između Sjedinjenih Država i Irana.
Irački parlamentarni izbori prvobitno su se trebali održati 2022.; međutim, kao odgovor na prosvjede 2019. - najveće u povijesti Iraka - vlada je najavila prijevremene izbore, u skladu sa zahtjevima prosvjednika. U srpnju prošle godine, premijer Mustafa al-Kadhimi (imenovan nakon što je Adil Abdul-Mahdi podnio ostavku zbog prosvjeda) najavio je da će izbori biti održani u lipnju 2021. Tijekom priprema, vlada je odlučila odgoditi izbore za 10. listopada kako bi omogućila veću transparentnost i uključivost. Kao odgovor na zahtjeve prosvjednika, vlada je reformirala i izborni zakon. Povećala je broj izbornih okruga s 18 na 83 i birači sada mogu birati kandidata, a ne samo stranačku listu, što je neovisnim kandidatima trebalo olakšati ulazak u parlament.
Unatoč reformama koje je uvela Kadhimijeva vlada, stranke i društveni pokreti povezani s prosvjedima inzistirali su na tome da vlada nije ispunila sve zahtjeve, uključujuć...
Irački parlamentarni izbori prvobitno su se trebali održati 2022.; međutim, kao odgovor na prosvjede 2019. - najveće u povijesti Iraka - vlada je najavila prijevremene izbore, u skladu sa zahtjevima prosvjednika. U srpnju prošle godine, premijer Mustafa al-Kadhimi (imenovan nakon što je Adil Abdul-Mahdi podnio ostavku zbog prosvjeda) najavio je da će izbori biti održani u lipnju 2021. Tijekom priprema, vlada je odlučila odgoditi izbore za 10. listopada kako bi omogućila veću transparentnost i uključivost. Kao odgovor na zahtjeve prosvjednika, vlada je reformirala i izborni zakon. Povećala je broj izbornih okruga s 18 na 83 i birači sada mogu birati kandidata, a ne samo stranačku listu, što je neovisnim kandidatima trebalo olakšati ulazak u parlament.
Unatoč reformama koje je uvela Kadhimijeva vlada, stranke i društveni pokreti povezani s prosvjedima inzistirali su na tome da vlada nije ispunila sve zahtjeve, uključujuć...
