Rezultati parlamentarnih izbora u Iraku 10. listopada ukazuju na to da će politička scena ostati fragmentirana, što će otežati formiranje nove vlade. Osim toga, rekordno nizak odaziv (41 posto) i izostanak značajnijih promjena na političkoj sceni u odnosu na razdoblje prije masovnih prosvjeda 2019. oslabit će legitimitet sljedeće vlade. Iako je politička grupacija koja se najviše oslanja na antizapadnu retoriku postigla najbolje rezultate na modernim izborima, Irak će nastojati zadržati neutralnu poziciju suočen s rivalstvom između Sjedinjenih Država i Irana.
Irački parlamentarni izbori prvobitno su se trebali održati 2022.; međutim, kao odgovor na prosvjede 2019. - najveće u povijesti Iraka - vlada je najavila prijevremene izbore, u skladu sa zahtjevima prosvjednika. U srpnju prošle godine, premijer Mustafa al-Kadhimi (imenovan nakon što je Adil Abdul-Mahdi podnio ostavku zbog prosvjeda) najavio je da će izbori biti održani u lipnju 2021. Tijekom priprema, vlada je odlučila odgoditi izbore za 10. listopada kako bi omogućila veću transparentnost i uključivost. Kao odgovor na zahtjeve prosvjednika, vlada je reformirala i izborni zakon. Povećala je broj izbornih okruga s 18 na 83 i birači sada mogu birati kandidata, a ne samo stranačku listu, što je neovisnim kandidatima trebalo olakšati ulazak u parlament.
Unatoč reformama koje je uvela Kadhimijeva vlada, stranke i društveni pokreti povezani s prosvjedima inzistirali su na tome da vlada nije ispunila sve zahtjeve, uključujući promjenu zakona o političkim strankama, kažnjavanje odgovornih za smrt prosvjednika (više od 600 ljudi koje su uglavnom ubijale snage sigurnosti i šijitske milicije) i veća kontrola države nad paravojnim organizacijama. Ove skupine i mnogi mladi Iračani također su na trenutni oblik izbora gledali kao na služenje samo bivšoj političkoj eliti, a u srpnju ove godine najavili su službeni bojkot izbora, kojemu se pridružila i Komunistička partija (dio dominantne Sairunske koalicije u parlamentu). Cilj je bio delegitimizirati ovogodišnji izborni proces, koji, prema njihovom mišljenju, nije mogao poboljšati političku situaciju u zemlji.
Najbolji rezultat postigla je grupa Sairun, koju vodi Muqtada al-Sadr, istaknuti irački šijitski mula. Sadristi su osvojili 73 od 329 zastupničkih mjesta, 19 više nego na prethodnim izborima. Sunitska stranka Taqaddum, osnovana ove godine koju vodi Muhammad al-Halbousi, koji je predsjednik parlamenta od 2018. godine, dobila je 37 mandata. Sličan rezultat (34, odnosno 32 mjesta) postigla je koalicija šijitskih stranaka Pravna država, na čelu s Nurijem al-Malikijem, bivšim premijerom Iraka (2006.-2014.), i Kurdske demokratske stranke na čelu s bivšim predsjednikom autonomne regije Kurdistan Masoud Barzani. Zauzvrat, broj mjesta za Fatah, stranku povezanu sa šijitskim milicijama, pao je s 48 na 17. Skupina 2019 i nezavisni kandidati povezani s prosvjednicima osvojili su ukupno oko 15 mjesta.
Sastav parlamenta ne razlikuje se puno od prethodnog i kao takav neće zadovoljiti težnje prosvjednika. Al-Sadr je populist koji zapovijeda paravojnim postrojbama (tzv. Mirovne skupine), a također je dominirao prethodnim parlamentom. Iako su u početku podržavale prosvjednike, Mirovne skupine su na kraju napale demonstrante. To ukazuje na to da će Sadr nastojati zadržati status quo. Rascjepkanost parlamenta može odgoditi formiranje vlade. Halbousijeva stranka također možda pokušava stvoriti najveći blok (iz kojeg predsjednik mora imenovati premijera). Fatahovo loše stanje moglo bi olakšati budućoj vladi da poveća svoju kontrolu nad militantima. Zato su predsjednik stranke Hadi al-Amiri i čelnici šijitskih milicija pozvali na daljnje prosvjede zbog izbora. Iako su masovne demonstracije njihovih pristaša malo vjerojatne, ova bi retorika mogla dovesti do pojedinačnih čina nasilja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
