Berberska zajednica Sjeverne Afrike podnijela je dugu, tešku i ponekad gorku borbu za očuvanje svog identiteta. Izvorno rašireni na jugu Mediterana, većina takozvanih Berbera živjela je u Alžiru i Maroku tisućama godina. Ipak, stoljećima im je uskraćivano pravo na njihovu tradiciju, jezik i kulturne vrijednosti. I dok se o ovim pitanjima i dalje žestoko raspravlja, ipak je u zadnje vrijeme postignut značajan napredak.
U srži njihove borbe posljednjih godina – usred duge povijesti kolonijalnog potiskivanja – njihova je izražena želja da se više ne nazivaju Berberima nego Amazighima, što znači "slobodni ljudi", te da njihov jezik bude poznat kao Tamazight. Zašto su ovi specifični zahtjevi važni za otprilike 25 milijuna ljudi koji pripadaju ovoj zajednici? Razlog je jednostavan: povijesno gledano, narod Amazigha – alternativno nazvan Imazighen – bili su ne-Semiti koji su dominirali regijom Magreba, počevši od Kanarskih otoka i obala zapadne Afrike sve do zapadnog Egipta, sve dok ih nisu osvojili Arapi u sedmom stoljeću. Od tada vode borbu da povrate ono što ih izdvaja.
U kontekstu Alžira status Imazigena se vrlo malo promijenio tijekom vremena – bilo da je bio pod francuskom kolonijalnom vlašću, koja je trajala više od jednog stoljeća do 1962., ili čak i nakon toga. Nezavisna vlada jednostavno je odbila dati službeno priznanje zajednici, što je uzrokovalo česte nestabilne zastoje. Za režim, osobito u 1970-im i 80-im, bilo je zgodno zaokružiti alžirsku povijest kao arapsko-isla...
U srži njihove borbe posljednjih godina – usred duge povijesti kolonijalnog potiskivanja – njihova je izražena želja da se više ne nazivaju Berberima nego Amazighima, što znači "slobodni ljudi", te da njihov jezik bude poznat kao Tamazight. Zašto su ovi specifični zahtjevi važni za otprilike 25 milijuna ljudi koji pripadaju ovoj zajednici? Razlog je jednostavan: povijesno gledano, narod Amazigha – alternativno nazvan Imazighen – bili su ne-Semiti koji su dominirali regijom Magreba, počevši od Kanarskih otoka i obala zapadne Afrike sve do zapadnog Egipta, sve dok ih nisu osvojili Arapi u sedmom stoljeću. Od tada vode borbu da povrate ono što ih izdvaja.
U kontekstu Alžira status Imazigena se vrlo malo promijenio tijekom vremena – bilo da je bio pod francuskom kolonijalnom vlašću, koja je trajala više od jednog stoljeća do 1962., ili čak i nakon toga. Nezavisna vlada jednostavno je odbila dati službeno priznanje zajednici, što je uzrokovalo česte nestabilne zastoje. Za režim, osobito u 1970-im i 80-im, bilo je zgodno zaokružiti alžirsku povijest kao arapsko-isla...
