Berberska zajednica Sjeverne Afrike podnijela je dugu, tešku i ponekad gorku borbu za očuvanje svog identiteta. Izvorno rašireni na jugu Mediterana, većina takozvanih Berbera živjela je u Alžiru i Maroku tisućama godina. Ipak, stoljećima im je uskraćivano pravo na njihovu tradiciju, jezik i kulturne vrijednosti. I dok se o ovim pitanjima i dalje žestoko raspravlja, ipak je u zadnje vrijeme postignut značajan napredak.
U srži njihove borbe posljednjih godina – usred duge povijesti kolonijalnog potiskivanja – njihova je izražena želja da se više ne nazivaju Berberima nego Amazighima, što znači "slobodni ljudi", te da njihov jezik bude poznat kao Tamazight. Zašto su ovi specifični zahtjevi važni za otprilike 25 milijuna ljudi koji pripadaju ovoj zajednici? Razlog je jednostavan: povijesno gledano, narod Amazigha – alternativno nazvan Imazighen – bili su ne-Semiti koji su dominirali regijom Magreba, počevši od Kanarskih otoka i obala zapadne Afrike sve do zapadnog Egipta, sve dok ih nisu osvojili Arapi u sedmom stoljeću. Od tada vode borbu da povrate ono što ih izdvaja.
U kontekstu Alžira status Imazigena se vrlo malo promijenio tijekom vremena – bilo da je bio pod francuskom kolonijalnom vlašću, koja je trajala više od jednog stoljeća do 1962., ili čak i nakon toga. Nezavisna vlada jednostavno je odbila dati službeno priznanje zajednici, što je uzrokovalo česte nestabilne zastoje. Za režim, osobito u 1970-im i 80-im, bilo je zgodno zaokružiti alžirsku povijest kao arapsko-islamsku i isključiti sve druge slojeve nacionalnog identiteta.
Nedavno je došlo do porasta vijesti o Pokretu Amazigh za samoopredjeljenje Kabylie (MAK) koji traži neovisnost alžirske regije Kabylie. U kolovozu 2021., alžirsko pravosuđe izdalo je međunarodnu tjeralicu protiv vođe pokreta Ferhata Mehennija, optužujući njega i njegov pokret za podmetanje požara koji su uništili velika područja planinske regije. Prema alžirskom pravosuđu, Mehenni je također sudjelovao u spaljivanju pjevača Jamala Bena Ismaila, koji se dobrovoljno javio da gasi požare u regiji Nath Irathen. Pjevača su ubili stanovnici Amazigha koji su sumnjali u njegovu umiješanost u podmetanje požara. Prema optužbi protiv Mehennija, istrage potvrđuju da je strano financiranje odgovorno za eskalacije u regiji. Na tiskovnoj konferenciji, javni tužitelj Sayed Ahmed Murad izjavio je da je istraga pokazala da je to učinjeno s predumišljajem od strane MAK-a, a da ne spominjemo optužbe za suradnju sa stranim faktorima. Murad je također istaknuo da su, osim Mehennija, koji je već nekoliko godina u egzilu u Francuskoj, raspisane međunarodne tjeralice za 28 osoba.
To je prvi put da je Alžir raspisao tjeralicu protiv Mehennija. Prethodno ga je alžirska vlada neizravno optužila za suradnju sa stranim snagama neprijateljskim Alžiru. Što se tiče Mehennija, on je negirao sve optužbe na svoj račun. Na svom Facebook računu napisao je: "Na temelju čega je Alžir izdao nalog za uhićenje protiv mene? Ovo je ludo. Mi smo mirni politički borci. Samo tražimo pravo da živimo kao ostatak svijeta." Dodao je: "Zamolio sam Odvjetnike bez granica da brane moja prava. Spreman sam se predati alžirskim vlastima ako pronađu i najmanji dokaz moje umiješanosti u ubojstvo Jamala Bena Ismaila ili podmetanje požara u regiji Kabylie." Što se tiče privremene vlade Kabylie koju je uspostavio MAK, njezin glasnogovornik Aksel Ameziane rekao je za AFP: "Zahtijevamo međunarodnu istragu o mladiću koji je nasmrt izgorio i o požarima koji izbijaju u regiji Kabylie u sjevernom Alžiru ." Ameziane je izjavio da su pisali UN-u i kontaktirali Vijeće sigurnosti, EU i Afričku uniju. Prema njegovim riječima, u tijeku su razgovori s Amnesty Internationalom o ovom pitanju. Također je naglasio da pokret "nastavlja pobijati ove optužbe", tvrdeći da je MAK miran i da ga alžirska država smatra terorističkom organizacijom "jer kritizira djelovanje režima".
MAK je jedna od najpoznatijih političkih organizacija koja se protivi alžirskom režimu od ranih 2000-ih. To je pokret Amazigha koji zahtijeva samoopredjeljenje u regiji Kabylie. Zahtjev za neovisnost od Alžira potaknuo je alžirske vlasti i njegove medije da smatraju MAK separatističkim pokretom. Ferhat Mehenni, koji je osnovao pokret, poznat je kao Ferhat Imaziɣen Imula. On je alžirski amaziški pjevač, pjesnik, političar i disident, rođen u regiji Kabylie, točnije u Ilula Amalou u okrugu Bozeguin u pokrajini Tizi Ouzou, istočno od glavnog grada Alžira. Pokret je nastao 2001. tijekom nasilnih sukoba koji su izbili unutar regije Kabylie između alžirskih snaga sigurnosti i prosvjednika koji su trajali godinu dana i donijeli mnoge žrtve. Ferhat je sebe imenovao predsjednikom države Kabylie i odrekao se Alžira. Stoga su mu alžirske vlasti odlučile oduzeti državljanstvo. Imenovao je devet ministara u svojoj vladi i uspostavio valutu Kabylie i putovnicu za regiju, unatoč nedostatku službenog priznanja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
