X
VELIKA AKCIJA: Od zime do zime - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Zelenski protiv oligarha - Antikorupcijsko djelovanje ili kupovina lojalnosti?

PIŠE: | Foto: 360-berlin/ Jens Knappe/picture-alliance/dpa/AP Images/Guliver Image
Objavljeno:

Tijekom protekle godine predsjednik Volodimir Zelenski promijenio je svoju retoriku prema predstavnicima velikog biznisa, koji se obično nazivaju oligarsima. S pozicije neutralnog arbitra prešao je na parole o suzbijanju njihova pretjeranog utjecaja na politiku i gospodarstvo. Dana 5. studenog potpisao je Zakon o oligarsima s namjerom da ograniči njihov utjecaj na politiku. Osim toga, u skoroj budućnosti treba donijeti zakon o izmjenama poreznih propisa, koji će umanjiti dobit onih koji posjeduju imovinu u sektoru vađenja željezne rude. Međutim, donesena rješenja uglavnom su populističke prirode i malo je vjerojatno da će umanjiti važnost oligarha. Umjesto toga, oni bi se mogli pokazati kao pogodan instrument za vladajući tabor da izvrši pritisak na veliki biznis kako bi osigurao njihovu lojalnost. To će biti ključno ako Zelenski, suprotno najavama koje je dao tijekom predizborne kampanje, odluči tražiti reizbor, što je sve vjerojatnije.

Krajem 1990-ih u Ukrajini se razvio sustav u kojem predstavnici krupnog biznisa, takozvani oligarsi, imaju dominantan utjecaj. Tijekom četvrt stoljeća uspjeli su stvoriti monopole ili oligopole u mnogim sektorima gospodarstva, prvenstveno u metalurškoj, kemijskoj i energetskoj industriji. Mnogi od njih bogatstvo duguju privatizaciji državne imovine po sniženoj cijeni. Kako se njihovo bogatstvo povećavalo, tako je rastao i njihov utjecaj na politiku. Kako su sponzorirali političke stranke, pojedine političare ili dužnosnike, donosili su se zakoni i propisi koji su pogodovali njihovim interesima. Glavna snaga oligarha su masovni mediji – oko 70% TV tržišta pripada četirima medijskim kućama koje kontroliraju. To im omogućuje da nametnu politički sadržaj vijesti i promoviraju političare koji o njima ovise. Ovaj dogovor, unatoč nekim preustrojima, nije se promijenio od revolucije na Euromajdanu 2014. (sam predsjednik Petro Porošenko bio je predstavnik velikog biznisa) ili nakon izbora 2019. godine.

Iako su njegovi protivnici Zelenskog optuživali da ovisi o Ihoru Kolomojskom (njegov kanal je emitirao TV produkcije budućeg predsjednika), on je zapravo dugo ostao neutralan prema oligarsima. Suprotno prvobitnim strahovima, Kolomojski nije stekao nikakav poseban utjecaj na njega. Zelenski je pokušao izgraditi svoju poziciju arbitra i iskoristiti veliki biznis za potporu vladinih inicijativa (npr. kupnja vozila hitne pomoći u prvoj fazi pandemije COVID-19), dok je njegov pritisak na Porošenka proizašao iz činjenice da je on bio i ostao glavni politički protivnik vladajućeg tabora. Istodobno, šef države tolerirao je činjenicu da su zastupnici vladajuće predsjedničke stranke, Sluga naroda i neki ministri u vladi favorizirali oligarhe. Ovakvo stanje počelo se mijenjati u jesen 2020., kada je Ustavni sud donio presudu kojom se učinkovito blokira djelovanje Nacionalne agencije za prevenciju korupcije (NAPC). Prijedlog su inicirali zastupnici proruske stranke Oporbena platforma – Za život na čelu s Viktorom Medvedčukom i Za budućnost, stranke koju kontrolira Kolomojski. U veljači ove godine Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu (NSDC) odlučilo je uvesti sankcije protiv Medvedčuka. Iako je u ovom slučaju opravdanje bilo njegovo prorusko djelovanje, predsjednik i njegova pratnja su isticali da ovaj korak ilustrira njegovu borbu protiv oligarhije. Jednako važan motiv za udar na Medvedčuka bila je sve veća popularnost Oporbene platforme – Za život, čiji je on bio jedan od čelnika.

Dana 23. rujna, Vrhovna Rada usvojila je u drugom čitanju nacrt zakona o sprječavanju prijetnji nacionalnoj sigurnosti koje uključuje pretjerani utjecaj ljudi koji imaju značajan politički ili ekonomski utjecaj na javni život (poznatiji kao Zakon o oligarsima). Dokument uvodi pravni pojam oligarha – osobe koja ispunjava tri od četiri kriterija: sudjeluje u političkom životu, ima značajan utjecaj na medije, posjeduje tvrtke koje imaju dominantan položaj na tržištu i ima imovinu vrijednu 90 milijuna američkih dolara. Na NSDC-u je da odluči tko je oligarh. Takvu odluku može zatražiti vlada, član NSDC-a, Nacionalna banka Ukrajine, Služba sigurnosti Ukrajine ili Antimonopolski odbor. Ako se taj status dodijeli, navedena osoba će biti upisana u poseban registar. Osobama s ovim statusom zabranjeno je financirati stranke i kandidate na izborima, sudjelovati u bilo kakvim demonstracijama s političkim sloganima i sudjelovati u privatizaciji državne imovine. 'Registrirani' oligarsi također su dužni podnijeti godišnju izjavu o imovini. Visoki dužnosnici će zauzvrat morati dati izjavu o svakom kontaktu s oligarhom ili njegovim/njezinim predstavnikom, ali definicija takve osobe i sankcije za propust su nejasne (politička ili disciplinska odgovornost). Na prijedlog zakona podneseno je više od tisuću amandmana. Kako bi se izbjeglo razmatranje svih njih jednog po jednog, primijenjen je poseban postupak. Prema mnogim odvjetnicima, ovo je kršenje propisa Vrhovne Rade. Dokument je podržalo 279 zastupnika, uključujući 229 iz stranke Sluga naroda i većina zastupnika iz frakcija Za budućnost (18) i Povjerenje (15). Proruska oporbena platforma – Za život i Europska solidarnost, na čelu s bivšim predsjednikom Petrom Porošenkom, bili su protiv. Batkivščina Julije Timošenko bila je suzdržana od glasovanja, što je u ukrajinskom parlamentu, gdje je za dobivanje većine potrebno 226 glasova, zapravo jednako oporbi.

Zakon o izmjenama i dopunama poreznog zakona, koji se u medijima često naziva 'anti-Ahmetovljevim' aktom, usvojen je u prvom čitanju 1. srpnja. Od tada je u više navrata najavljivano njezino konačno glasovanje, ali još uvijek nije došlo. Zapravo, većina njegovih odredbi odnosi se na promjene u oporezivanju koje nisu povezane s oligarsima (uključujući tržište nekretnina i mala gospodarstva ili povećanje trošarina na alkoholne proizvode). Kao i kod zakona o oligarsima, projekt se pokušava blokirati podnošenjem ogromnog broja amandmana na njega (preko 11.000). No, sve ukazuje na to da se i u ovom slučaju prepreka može izbjeći, zahvaljujući korištenju posebne procedure u Vrhovnoj radi. Glavna promjena koju donosi zakon je uvođenje progresivne porezne stope na vađenje ruda željeza i mangana – stopa će biti izravno povezana s cijenama na indeksu IODEX 62% FE CFR China. To će utjecati ne samo na Rinata Ahmetova već i na druge oligarhe koji zarađuju na iskopavanju rude (Viktor Pinčuk, Vadim Novinski, Kostiantin Ževago i Ihor Kolomojski). U slučaju cijena ispod 100 USD po toni, očekuje se da će porez biti 3,5%, za cijene u rasponu od 100 USD do 200 USD iznosit će 5%, a iznad 200 USD bit će 10%. Povećanje javnih dažbina povezano je s rekordno visokim cijenama željezne rude: od svibnja do početka kolovoza premašile su 200 američkih dolara po toni. To je generiralo enormne prihode za ukrajinske tvrtke (koncern Metinvest Ahmetov i Novinski ostvario je dobit od 2,8 milijardi američkih dolara u prvoj polovici ove godine). Istodobno, daleko je od izvjesnog hoće li proračun doista dobiti dodatne prihode zbog uvođenja novih stopa, jer cijene redovito padaju od kraja kolovoza (na početku su padale ispod 100 USD po toni) do početka studenog. Druga promjena koja pogađa vlasnike velikih industrijskih pogona je trostruko povećanje ekološkog poreza vezanog uz emisiju CO2.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.