Prvi razgovori licem u lice – u virtualnom formatu – između predsjednika Sjedinjenih Država i čelnika Kine uglavnom su poslužili za deeskalaciju napetosti u njihovim bilateralnim odnosima, posebice u kontekstu najnovije vojne aktivnosti Kine nad Tajvanom. Čelnici su se složili pokrenuti dijalog o strateškom naoružanju i ublažiti vizna ograničenja za novinare. Unatoč dubokim razlikama između strana, koje su ponovno naglašene na sastanku, primjerice, o gospodarskim pitanjima, razgovori signaliziraju ublažavanje stresa u odnosima između Sjedinjenih Država i Kine.
Ovo je bio prvi, iako virtualni, susret čelnika otkako je Joe Biden postao predsjednik (prije su dva puta razgovarali telefonom). Ranije interakcije između visokih dužnosnika obiju zemalja, posebice sastanak na Aljasci u ožujku 2021., potvrdile su da se Bidenova administracija upušta u široku konkurenciju s Kinom, prihvaćajući neizbježne napetosti koje ova politika može stvoriti. Događaji koji su pogoršali odnose između Sjedinjenih Država i Kine u posljednjih nekoliko mjeseci uključuju kineske vojne akcije prema Tajvanu, pojačanu nacionalističku retoriku tijekom proslave 100. godišnjice Komunističke partije Kine, nove mjere za zatvaranje Kine za strance zbog COVID-19 i nova ulaganja u razvoj strateških obrambenih sustava (nuklearnih). Naknadne američke sankcije usmjerene na kineske tehnološke tvrtke u lipnju 2021. i uspostava partnerstva AUKUS također su utjecale na kineske interese.
Tijekom cijelog sastanka, američki predsjednik je signalizirao svoju spremnost za deeskalaciju napetosti s Kinom, između ostalog, potvrđujući potporu politici "Jedne Kine". Ipak, Biden je naglasio slobodu plovidbe u Tajvanskom tjesnacu i Južnom kineskom moru i najavio spremnost svoje administracije da održi stabilnost u indo-pacifičkoj regiji. Predsjednik se nada da će nastaviti otvoreni dijalog s kineskim dužnosnicima kao sredstvo za upravljanje rizicima dubljeg sukoba i izbjegavanje daljnje eskalacije napetosti. U tu svrhu, pitanje strateškog naoružanja bit će uključeno u bilateralni dijalog. Iako je ovo skroman korak, on bi mogao otvoriti put budućem međusobnom razumijevanju u tom pogledu. Bez obzira na nespremnost Kine da surađuje u pronalaženju uzroka pandemije COVID-19, Biden je izrazio želju za zajedničkim radom na sprječavanju budućih epidemija. Istodobno je nastavio kritizirati Kinu zbog kršenja ljudskih prava u Hong Kongu i represije nad Ujgurima. Unatoč kineskim očekivanjima, predsjednik nije ukinuo carine na proizvode iz Kine koje je nametnula Trumpova administracija.
Kineska strana nastavila je sastanak na visokoj razini s Bidenovom administracijom. Xijev je glavni cilj bio deeskalirati napetosti kao sredstvo odugovlačenja američke sigurnosne suradnje i vođenja ekonomski restriktivne politike prema Kini među zemljama u Aziji i Pacifiku. Iz tog razloga, Xi se osvrnuo na svoje dugogodišnje "prijateljstvo" s Bidenom dok je najavio planove za smanjenje viznih ograničenja za američke novinare i početak razgovora o pokretanju dijaloga za nuklearnu stabilnost. Osim toga, sastanak je poslužio za potvrdu učinkovitosti kineske politike prema Tajvanu, a Washington je signalizirao svoju potporu politici "Jedne Kine". Zbog toga je kineska strana naglasila Bidenovo neslaganje s "ambicijama neovisnosti" u Tajvanu u izjavi objavljenoj nakon razgovora. Američko priopćenje, međutim, osuđuje bilo kakve promjene statusa quo u Tajvanskom tjesnacu.
Ograničena deeskalacija napetosti između Sjedinjenih Država i Kine korisna je za EU, na primjer, u kontekstu povećanja trgovinske stabilnosti duž ključnih pomorskih putova između Europe i Azije. Međutim, nedostatak kompromisa oko sigurnosti Tajvana ili pitanja tehnološke konkurencije, kao i prijetnje prema EU koje proizlaze iz ekonomske međuovisnosti s Kinom i suradnje Kine i Rusije, nastavljaju se. Dogovor između dvije sile bio bi osobito dobar za Europu. U jednom se pitanju Washington i Peking slažu: žestoko natjecanje između dviju velesila može se i mora upravljati. Rizik od sukoba, bilo namjernog ili nenamjernog, prevelik je, a posljedice bi bile preskupe za obje strane. Na temelju tog uvjerenja, Joe Biden i Xi Jinping počeli su pregovarati o pravilima igre za hladni mir, a ne novi hladni rat. Europa, iako se boji nove bipolarnosti, ima upravo interes za takav sporazum. Tek kada shvati da se geopolitika i ekonomija više ne mogu razdvojiti, Europa će steći globalni utjecaj, a do tada je ovisna o tehnologijama i gospodarskoj moći kako Zapada tako i Istoka.
Prvi realni vid ovog novog odnosa Kine i Amerike bit će stavljen na test tijekom Zimskih Olimpijskih igara 2022. u Kini. "Ovo je nešto što istražujemo", rekao je predsjednik tijekom lokalnog sastanka s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom u Bijeloj kući u četvrtak u odgovoru na novinarsko pitanje o tome podržava li kineske olimpijske sankcije. Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. održat će se od 4. do 20. veljače 2022, a potom i Paraolimpijske igre. Ranije su brojni američki političari, uključujući predsjednicu Predstavničkog doma Nancy Pelosi, pozvali na bojkot Zimskih olimpijskih igara u Pekingu pod izlikom kršenja ljudskih prava. Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa pozvala je svjetske čelnike da se suzdrže od sudjelovanja na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022. zbog situacije s ljudskim pravima u Kini. Na saslušanju u Kongresu, Pelosi je kritizirala stanje ljudskih prava ujgurskog stanovništva Kine u autonomnoj regiji Xinjiang i drugdje, rekavši "ne možemo nastaviti kao da održavanje Olimpijskih igara u Kini nije problem. Poštujte svoje sportaše i uvedite diplomatski embargo", dodala je Pelosi.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
