Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Boris Živković

pretraživanje - pokretanje
napredna pretraga
Samo egzaktan termin: Datum od: do: Traži u: Sortiraj prema:
Pronađeno tekstova:

Bijeg u posao kao jedina potvrda vlastite vrijednosti: Radoholizam kao specifična ovisnost kapitalističkog društva

Radoholizam je vjerojatno jedan od najraširenijih problema, ali statistički neobrađenih, pošto je "normalno" živjeti da bi se radilo. No, radoholizam je ovisnost kao i svaka druga, ali za razliku od ovisnika o alkoholu, drogama ili kocki, ovisnike o poslu okolina uvažava kao vrijedne i korisne, ne shvaćajući kako na taj način ohrabruju i hrane tu bolest.

Uspon i pad srednje klase

Još donedavno srednja je klasa bila moćna i brojna, a danas su stručnjaci, što sociološke provenijencije, što ekonomske, uglavnom složni u ocjeni da srednja klasa lagano izumire. Čak i u zapadnoj Europi gdje je i prije bio kapitalizam, slažu se analitičari da je srednji sloj društva na aparatima.

Fenomen ekonomije doživljaja u turizmu

Nakon što su završile iritantne tv reportaže gdje su nas uz naplatne kućice reporteri izvještavali koliko je automobila prošlo kroz Lučko, koliko je kilometara bila dugačka kolona, te kakva je gustoća prometa, polako je došlo i doba godine kad će hrvatski turistički vrhovnici zasvirati u fanfare i oglasiti završetak ljetne sezone lova, često u mutnome, te prebrojavati zarađeno, proglasiti najzaslužnije za "spektakularne" učinke i odmah nastaviti pripreme za sljedeće, još bolje, ljeto. Trenutno dostupni podaci pokazuju da je na globalnoj rang listi konkurentnosti turizma Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska zauzima respektabilno 32.

10 godina od globalne ekonomske krize: Uvertira u nešto još gore? Kako je moguće da dionička tržišta zarađuju toliki novac, a nema snažnog oporavka ekonomije?

Sve je više naznaka kako se nova globalna ekonomska kriza rađa u ekonomijama u razvoju i mogla bi biti gora od prethodne. Tržišta u razvoju, kao što je kinesko, pokazuju signale da se njihove ekonomije "pregrijavaju" kao što se to desilo u Velikoj Britaniji i SAD prije velike financijske krize 2008.

Europska energetska budućnost na raskrižju

Do prije tridesetak godina na tržištu električne energije postojao je monopol. Zbog specifičnosti električne energije i tehnoloških ograničenja za njenu proizvodnju monopol je bio optimalno rješenje za snabdijevanje električnom energijom krajnjih korisnika.

Argentina: svjetski ekonomski fenomen

Prema analizi ekonomskih izgleda za tekuću godinu koju izrađuje Bloomberg, 62 ekonomije svijeta su 'kandidirane' kao zemlje u kojima se očekuje poboljšanje u 2017. u odnosu na prošlu godinu, dok se kod 33 predviđa pogoršanje.

O pokretačima ekonomije: U službi malog i srednjeg poduzetništva

Već godinama na većem dijelu globusa malo gospodarstvo slovi kao najveći pokretač gospodarskog razvitka svake zemlje te je u kapitalističkoj ekonomiji dobilo skoro pa kultni status. Upravo iz takvog načina razmišljanja proizlazi i geslo Europske unije o malom gospodarstvu: 'Putting small businesses first iliti prije svih mala poduzeća'.

Ekonomska analiza: Motiviranje zaposlenika kao ključan faktor poslovnog razvoja

Brojni su se teoretičari i psiholozi tijekom povijesti bavili istraživanjem pojma motivacije, pogotovo u poslovnom svijetu, njegovim definiranjem i otkrivanjem faktora koji motiviraju radnike. Motiviranje u najužem smislu možemo objasniti kao poticanje ljudi na ostvarivanje ciljeva tvrtke i osobnih ciljeva, a ti se ciljevi međusobno isprepliću i često realizacija jednih neizravno, ali istodobno znači realizaciju drugih.

EU Fondovi – instrument razvojne politike ili puka redistribucija dohotka ?

Političari već godinama naglašavaju kako su strukturni fondovi, poznati kao najstariji instrument europske razvojne politike, iskaz solidarnosti bogatih EU država prema siromašnijim članicama. Naime, doprinosi su u zajedničkom proračunu proporcionalni veličini ostvarenog BDP-a per capita članice, pri čemu siromašnije članice, čije regije ostvaruju dohodak manji od 75 posto EU prosjeka ostvaruju najveće izravne koristi.

Rizični kapital za proboj na tržištu

Kada su revolucionarna istraživanja u dešifriranju genoma počela transformirati farmaceutsku industriju, u američkoj farmaceutskoj tvrtki Eli Lilly and Company shvatili su da bi njihov opstanak mogao ovisiti o sposobnosti hvatanja koraka s tom naglom promjenom. Stoga je 2001.

Amazon.com: dva desetljeća uspjeha i kontroverzi

Priča o Amazonu, jednoj od najpoznatijih, najuspješnijih, ali i najkontroverznijih kompanija, počinje 1995. godine kada Jeff Bezos osniva tvrtku s početnom vizijom prodaje knjiga preko Interneta. Nakon zaposlenja na Wall Streetu Jeff Bezos se odlučio otisnuti na zapadnu obalu kako bi pokrenuo online trgovinu.

Mobbing kao integralni dio poslovnog procesa

Još vrlo rano, početkom industrijske revolucije otkriveno je da nije novac jedini koji podiže efikasnost rada. Istraživači koji su ispitivali uvjete rada u pojedinim američkim tvornicama otkrili su da je za vrijeme njihovog ispitivanja efikasnost proizvodnje naglo porasla, neovisno o tome što su čak pogoršali uvjete rada i prigušili rasvjetu.

Yuppie kultura: Klonovi liberalnog kapitalizma

U ovo doba godine kada se redovno razbuktava nesmiljeni konzumerizam, zgodno je prisjetiti se 'kraljeva' istog. Riječ je, naravno, o yuppie-ima, nastalima i uspjelima u novoj kapitalističkoj eri koju vežemo prije svega uz premijerku Margaret Thacher i radikalni neoliberalizam.

Japan i duh stalnog napretka

Peter Drucker je svojedobno rekao kako su zapadnjaci oduvijek podcjenjivali Japan i to od samih početaka od kada je Japan 1867. godine otvorio vrata modernom svijetu. Unatoč njegovoj pobjedi nad Kinom 1894.

Tržište rada više nikada neće biti isto: Prekarijat - nova obespravljena klasa i globalni fenomen

Temeljne komponente tržišta rada su potražnja za radom i ponuda rada uz pojavu specifičnih čimbenika. Na takvom tržištu poduzeće je kupac, a radnik je prodavač svojih vještina i znanja. S obzirom na specifičnosti i karakteristike koje proizlaze iz tržišta rada u odnosu na klasično tržište proizvoda ono može biti konkurentno ili nekonkurentno, a s drugim tržištima dijeli karakteristike kao što su konkurencija ili sukob.

Kraj