Tijekom jučerašnjeg dana održan je prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj. Iako je desničarska stranka Nacionalni skup (RN), pod vodstvom Marine le Pen, osvojila najveći broj glasova, ovi izbori nisu još gotovi, štoviše, tek druga runda pokazat će tko će i kako vladati Francuskom. Pritom je bitno detaljno sagledati francuski pomalo kompleksni izborni sustav.
Kako smo i rekli, riječ je o izborima koji se održavaju u dvije runde, no određene specifičnosti možda nisu naširoko poznate u zemljama koje nemaju takav sustav. Kao što ćemo i vidjeti, glasanje u dvije runde otvara prostor za političke dogovore unutar kratkog vremenskog okvira od tjedan dana (druga runda održat će se 7. srpnja) te bi isti mogli poprilično utjecati na konačni ishod.
No, neke stvari se znaju već sada - Macronova centristička alijansa veliki je gubitnik. Potpora za stranku francuskog predsjednika znatno se smanjila u odnosu na prethodne izbore 2022. što, uz nedavne izbore za EU parlament, potvrđuje sve veći pad njegove popularnosti. Predsjednik Macron na vlasti je od 2017., a u tom periodu uspio je nepopularnim mjerama, ali i svojim nastupom kojeg mnogi opisuju kao autoritaran i bahat, srozati svoju potporu na vrlo niske razine. Kad je došao na vlast imao je visoku potporu od čak 66%. Ovih dana pada na oko 29%. Drugim riječima, potpora za njega se i više nego prepolovila.
Oni koji ga i dalje podržavaju možda će čak reći da je to i dobro jer je svoje vrijeme na vlasti iskoristio za nametanje Francuzima mjera koje su nailazile na žestoki otpor, primjerice njegovo podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. To je izazvalo ogromne demonstracije diljem zemlje, a kada na kraju nije mogao dobiti potporu za kontroverznu mjeru u parlamentu odlučio se mjeru provesti direktno, bez odobrenja parlamenta, što je zakonski mogao, ali je takav potez osudilo, prema anketama, čak 80% Francuza.
Tko je dakle "zadovoljan" s učinkom francuskog predsjednika? Većina Francuza nije. Zadovoljan je prije svega veliki biznis koji je Macrona podupirao od početka, a Macron, kao bivši investicijski bankar, primarno je i gledao da zemlju uredi sukladno interesima te klase. No, ta ista klasa vjerojatno nije (kao i obično) razmišljala o širim posljedicama već samo o svojem uskom interesu. Posljedica je pak radikalizacija francuske politike bez presedana. Naime, u prvom krugu aktualnih parlamentarnih izbora tvrda desnica osvojila je najveći broj glasova, no odmah za njom uspinje se i tvrda ljevica, odnosno alijansa Novi narodni front (NPF) koju predvodi Jean-Luc Melenchon.
Ovo je rezultat nakon prvog kruga izbora:
1) Nacionalni skup (Marine le Pen): 33.15%
2) NPF (Jean-Luc Melenchon): 28.14%
3) Koalicija Ensemble (Macron): 21.27%
4) Republikanci (desni centar): 6.57% (zajedno s drugim manjima strankama desnog centra imaju oko 10.4% glasova)
Što nam rezultati govore? Najviše će nam reći ako ih usporedimo s rezultatima prije dvije godine (podsjetimo, aktualni izbori su prijevremeni koje je Macron raspisao nakon teškog poraza na EU izborima) - 2022. Macronova alijansa u prvom krugu dobila je čak 38.57% glasova, a Nacionalni skup tada je imao samo 17.30%. Melenchonovi ljevičari, koji su tada bili u malo drugačijoj alijansi, ostali su skoro na istome. To znači da se dogodio tektonski premještaj od centra, Macrona, prema desnici, Le Pen.
Ali zašto bi Macron to učinio sam sebi? Ovo je ispalo vrlo loše po njega. Zašto je uopće išao raspisivati prijevremene izbore? Nije da ga je netko tjerao. Koje je njegovo rezoniranje u cijeloj ovoj priči?
On sam nije nikad dao neko baš adekvatno objašnjenje, oslanjajući se odmah na predizbornu retoriku, no možemo pretpostaviti koji mu je bio plan. Vjerojatno se nadao da RN ipak neće dobiti toliko glasova koliko je dobio jučer. Na čemu je pak zasnivao takva nadanja? Možda na tome da Europljani generalno svoje "prosvjedne glasove" češće ispucavaju na izborima za EU parlament - što je svakako bio slučaj u Francuskoj - dok na nacionalnim izborima ipak više streme prema centru - što ovog puta nije bio slučaj u Francuskoj! Štoviše, RN je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora jučer osvojio čak i veći postotak glasova nego na nedavnim EU izborima 9. lipnja - 33.15% prema 31.37%. Macronova alijansa se malo oporavila od 9. lipnja kad su dobili samo 14.60% glasova (a sad 21.27%).
Zar je samo na temelju te pretpostavke išao se kockati na prijevremene izbore? Ne. Sigurno je shvatio da je trend rasta tvrde desnice kontinuiran i neće se tako brzo zaustaviti. Raspisivanjem izbora sad pokušao je spriječiti dodatni rast RN-a koji bi se manifestirao da su izbori održani kad su trebali biti, 2027. godine (tada se trebaju održati i predsjednički izbori, odnosno Macron će najvjerojatnije biti na vlasti do 2027., ali čini se da mu neće biti lako).
Macron je očito razmišljao ovako - ako sad raspišem izbore, RN će osvojiti koliko će osvojiti, što je vjerojatno manje nego koliko bi osvojili 2027., a sad je i zadnja šansa da ih se spriječi u osvajanju apsolutne većine u parlamentu.
Na taj način možda im je otvorio put prema vlasti, a onda bi potpora za RN počela padati (kao što pada gotovo svakoj stranci koja dođe na vlast), možda i sasvim dovoljno da 2027. ne izbore Elizejsku palaču, odnosno pobjedu na predsjedničkim izborima.
No, iz RN-a su već stigle informacije da ih i ne zanima koalicijska vlast ukoliko ne osvoje većinu u parlamentu, a to znači da bi Macron mogao dobiti nefunkcionirajući ili slabo funkcionirajući parlament i još težu situaciju po sebe.
Fokusirajmo se sad na drugi krug izbora jer on će biti ključan.
Idemo redom. Francuska ima ukupno 577 izbornih jedinica, samim time francuski parlament ima ukupno 577 zastupničkih mjesta. To pak znači da je za apsolutnu većinu potrebno osvojiti 289 zastupničkih mjesta, odnosno stranka koja osvoji 289 ili više zastupničkih mjesta može sama vladati i postaviti svog premijera. Kako smo i rekli, u svakom slučaju Macron ostaje predsjednik, ali njegova moć bi se znatno smanjila jer bi jako teško mogao provoditi svoje planove pošto bi mu za odobrenje trebala potpora RN-a, u slučaju da RN osvoji apsolutnu većinu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
