Pratimo razvoj događaja

Energetska kriza

Ključne vijesti o produbljivanju energetske krize: globalno tržište nafte, opskrba Europe i cijene energenata. Pratite uzroke i gospodarske posljedice.

Najnovije

27.10.2026.

JPMorgan: Prijevoz nafte prema Aziji toliko je poskupio da kupci plaćaju više unatoč nižoj cijeni sirovine

Nafta namijenjena azijskim kupcima u listopadu je prije troškova prijevoza prosječno stajala 93 dolara po barelu, manje od 106 dolara u travnju, ali je konačna cijena s dostavom porasla sa 116 na 131 dolar, pokazuje analiza JPMorgana koju prenosi Axios. Skupi pomorski prijevoz tako mijenja odnose na svjetskom tržištu, a pojedini proizvođači snižavaju cijene sirovine kako bi nadoknadili rast vozarina. Analitičari banke istodobno procjenjuju da bi Brent prema odnosu ponude i potražnje vrijedio približno 94 dolara, dok se tržišna cijena kreće oko 115 dolara. Razliku pripisuju premiji za geopolitički rizik, odnosno strahu od novih poremećaja opskrbe zbog rata protiv Irana.

Izvor:Axios
27.10.2026.

Istraživanje: Američki potrošači platili 160 milijardi dolara više za gorivo zbog rata protiv Irana

Američki potrošači od početka rata protiv Irana 28. veljače u prosjeku su potrošili dodatnih 471 dolar na gorivo, nasuprot svjetskom prosjeku od približno 60 dolara, pokazuje novo istraživanje finske organizacije Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA). Ukupni dodatni troškovi goriva u svijetu od ožujka do sredine listopada procijenjeni su na 468 milijardi dolara, od čega na SAD otpada 160 milijardi, Kinu 54 milijarde, a Kanadu 17 milijardi. CREA izraženiji američki teret povezuje s velikom ovisnošću o privatnim automobilima, duljim putovanjima i sporijim prijelazom na električna vozila. Analiza obuhvaća cijene i potrošnju goriva u 169 zemalja, a za usporedbu koristi cijene iz siječnja i veljače 2026. godine.

27.10.2026.

Španjolska ublažava planirana energetska pravila za podatkovne centre, prag povećan s 1 na 10 megavata

Španjolsko Ministarstvo energetike predstavilo je izmijenjeni prijedlog uredbe za podatkovne centre kojim se obveze povezane s obnovljivim izvorima energije ublažavaju nakon snažnog priljeva investicijskih projekata. Umjesto svih postrojenja snage veće od jednog megavata, nova bi se pravila primjenjivala na centre iznad 10 megavata, dok se razdoblje za osiguravanje odgovarajućih novih obnovljivih kapaciteta produljuje s 18 na 36 mjeseci prije početka rada, bez takvog vremenskog ograničenja za solarnu energiju. Prijedlog i dalje predviđa da najmanje 80 posto električne energije tijekom svakog sata rada dolazi iz obnovljivih izvora, ali omogućuje prijelazno razdoblje do pet godina pod određenim uvjetima. Španjolska posljednjih mjeseci privlači desetke milijardi eura najavljenih ulaganja u podatkovne centre povezane s umjetnom inteligencijom.

27.10.2026.

Gorivo u SAD-u poskupjelo zbog rata s Iranom, benzin dosegnuo 4,29 dolara po galonu

Prosječna cijena običnog benzina u SAD-u u ponedjeljak je iznosila 4,29 dolara po galonu, u odnosu na 2,98 dolara prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače. Dizel je poskupio s 3,76 na 6,35 dolara po galonu, dodatno povećavajući troškove prijevoznika, poljoprivrednika i kućanstava. Associated Press navodi da rast cijena stvara politički pritisak na Donalda Trumpa uoči parlamentarnih izbora 3. studenoga. Trump istodobno ističe da skuplja nafta donosi velike prihode američkim proizvođačima, dok potrošači snose veće troškove goriva.

Anketa

Može li veća zarada američkih proizvođača nafte opravdati skuplje gorivo zbog rata s Iranom?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

Nastavak kronologije

26.10.2026.
Važno

Američke strateške rezerve nafte pale na najnižu razinu od listopada 1982. godine

Sjedinjene Države prošlog su tjedna u strateškim naftnim rezervama imale 282,6 milijuna barela sirove nafte, najmanje u posljednje 44 godine, pokazuju podaci Ministarstva energetike objavljeni u ponedjeljak. Pad zaliha povezan je s američkim programom oslobađanja ukupno 172 milijuna barela nafte radi ublažavanja poremećaja na tržištu. Ministarstvo je prošlog tjedna dodatno odobrilo hitnu razmjenu do 400.000 barela za rafineriju kompanije Phillips 66 u Louisiani zbog problema s opskrbom. Povijesno niska razina rezervi pokazuje koliko je prostora za daljnje intervencije iz američkih državnih zaliha već iskorišteno tijekom aktualne energetske krize.

Anketa

Treba li SAD nastaviti puštati naftu iz strateških rezervi kako bi ublažio energetsku krizu?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

26.10.2026.

Ruske rafinerije povećavaju proizvodnju dizela nakon izvoznih izuzeća povezanih s dogovorom sa SAD-om

Ruske rafinerije tijekom listopada počele su povećavati proizvodnju dizelskog goriva nakon što im je vlada odobrila izvozne kvote povezane s dogovorom Moskve i Washingtona, tvrde dva izvora iz industrije na koje se poziva Reuters. Dnevna proizvodnja u prvoj polovici mjeseca pala je na približno 160.000 tona, ali se nakon odobravanja kvota počela približavati razini od 180.000 tona. Ruska opća zabrana izvoza dizela, uvedena u kolovozu, ostaje na snazi, dok posebna izuzeća omogućuju isporuke prema dogovorenim odredištima. Prema procjenama industrijskih izvora, proizvodnja bi mogla osigurati više od milijun tona mjesečno za izvoz, pri čemu dio tih količina trebaju susjedne zemlje.

26.10.2026.
Važno

Europski plin najskuplji od kraja 2022. godine, rastu strahovanja zbog zimskih zaliha

Cijena prirodnog plina na europskom tržištu u ponedjeljak je dosegnula 97,50 eura po megavatsatu, najvišu razinu od prosinca 2022. godine. Referentni nizozemski TTF ugovor tijekom poslijepodneva trgovao se po približno 96,63 eura, dok poremećaji isporuka iz Perzijskog zaljeva i očekivanje hladnijeg vremena povećavaju zabrinutost zbog zimske opskrbe. Europska skladišta plina znatno su slabije popunjena od uobičajenih sezonskih razina, a smanjeni izvoz ukapljenog prirodnog plina iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata pojačava konkurenciju europskih i azijskih kupaca za preostale dostupne količine.

Anketa

Plin je ponovno drastično poskupio. Što bi Europi trebao biti prvi prioritet?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

26.10.2026.

Singapur uvjetno odobrio energetski koridor za uvoz 1,3 gigavata obnovljive električne energije iz Vijetnama

Singapurska Uprava za energetsko tržište dala je uvjetno odobrenje projektu kojim bi se električna energija iz vijetnamskih pučinskih vjetroelektrana dopremala preko Malezije do Singapura. Planirani regionalni koridor omogućio bi uvoz do 1,3 gigavata obnovljive električne energije, pri čemu bi dio proizvodnje koristila i Malezija. Projekt razvijaju kompanije iz sve tri zemlje, među kojima su Petronas, Tenaga Nasional, PetroVietnam Technical Services i Sembcorp. Početak isporuka predviđen je za 2035. godinu, a uvjetno odobrenje omogućuje nastavak razvoja projekta, koji još mora dobiti dodatne regulatorne i projektne suglasnosti.

26.10.2026.

Saudijska Arabija planira skladištiti naftu u Singapuru kako bi ojačala sigurnost opskrbe Azije

Saudijska Arabija i Singapur najavili su u ponedjeljak plan skladištenja saudijske sirove nafte u podzemnim spremnicima Jurong Rock Caverns od druge polovice 2027. godine. Saudi Aramco trebao bi potpisati memorandum o razumijevanju sa singapurskim institucijama, a pregovore o konačnom aranžmanu partneri namjeravaju završiti tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Podzemni kompleks raspolaže ukupnim kapacitetom od približno devet milijuna barela, no količina namijenjena saudijskoj nafti još nije određena. Singapur bi tako postao treća azijska država, nakon Japana i Južne Koreje, u kojoj Aramco drži zalihe, dok rat protiv Irana i poremećaji plovidbe Hormuškim tjesnacem potiču azijske zemlje na jačanje energetske sigurnosti.

Anketa

Je li skladištenje saudijske nafte u Singapuru dobar odgovor na nesigurnost opskrbe?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

26.10.2026.

Brent pao na približno 115 dolara dok diplomatski kontakti s Iranom ublažavaju strah od nove eskalacije

Cijene nafte pale su u ponedjeljak nakon prošlotjednog snažnog rasta, potaknute očekivanjima da bi diplomatski razgovori mogli smanjiti napetosti između Washingtona i Teherana. Brent je tijekom jutarnjeg trgovanja pojeftinio 1,28 posto, na 115,23 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI pala 1,7 posto, na 101,51 dolar. Katarski posrednici u nedjelju su otputovali u Teheran radi smirivanja napetosti, a najavljeni su i razgovori iranskih dužnosnika s predstavnicima Saudijske Arabije, Turske i Pakistana. Istodobno, Huti tvrde da su tijekom vikenda napali crpne stanice na saudijskom naftovodu Istok-Zapad, dok saudijske vlasti navode da su presrele dodatne projektile i dronove. Brent je prošli tjedan zaključio s rastom od šest posto.

26.10.2026.

Putin tvrdi da Europa i dalje kupuje velike količine ruskih energenata, unatoč planovima o prekidu uvoza

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u nedjelju da europske zemlje i dalje uvoze znatne količine ruskih energenata, premda njihove vlade nastavljaju pripremati odustajanje od tih isporuka. Prema njegovoj tvrdnji, ruski ukapljeni prirodni plin čini oko 20 posto europskog tržišta LNG-a. Putin je odgovornost za prekid gospodarskih veza pripisao europskim čelnicima, tvrdeći da Moskva nije odbijala prodavati naftu, plin, ugljen i druge sirovine te da su europske vlade prisilile brojne zapadne kompanije na povlačenje s ruskog tržišta.

Anketa

Treba li Europa potpuno prestati kupovati ruske energente, čak i ako će zbog toga plaćati skuplju energiju?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

26.10.2026.

Američki uvoz iračke nafte četiri tjedna zaredom na nuli, pokazuju službeni podaci

Sjedinjene Države tijekom četiri uzastopna tjedna, zaključno sa 16. listopada, nisu zabilježile uvoz sirove nafte iz Iraka, pokazuju preliminarni podaci američke Uprave za energetske informacije. U tjednu zaključenom 18. rujna uvoz je još iznosio prosječno 51.000 barela dnevno, a zatim je četiri tjedna ostao na nuli. Irački medij Al-Mustaqila u nedjelju je upozorio na promjenu trgovinskih tokova, ali dostupni podaci ne otkrivaju razlog izostanka pošiljaka niti dokazuju da je uvedena nova zabrana uvoza ili da je smanjen ukupni irački izvoz.

26.10.2026.

Francuski diplomat: Europa plaća cijenu energetskih ratova, dok SAD i Rusija profitiraju od skupljeg goriva

Bivši francuski diplomat Marc Finaud upozorio je u intervjuu za agenciju ABNA da energetsku krizu u Europi produbljuju posljedice rata u Ukrajini i američkog rata protiv Irana. Prema njegovoj ocjeni, prelazak na skuplje izvore energije povećava troškove poljoprivrede, industrije i usluga, dok rast vojnih proračuna dodatno pritišće financiranje javnih i socijalnih programa. Finaud smatra da Sjedinjene Države i Rusija, kao veliki izvoznici energenata, ostvaruju gospodarsku korist od visokih cijena nafte i plina, dok znatan dio troškova snose europski građani.

Izvor:ABNA
26.10.2026.

Oxfordov institut: Dugotrajna blokada Hormuza mogla bi Europi odnijeti više od 20 milijardi kubika LNG-a u 2027.

Nova analiza Oxfordova instituta za energetske studije pokazuje da bi produljeni poremećaji u Hormuškom tjesnacu mogli održavati visoke cijene ukapljenog prirodnog plina sve do 2028. godine. U scenariju ponovnog punog rada neoštećenih postrojenja tek u listopadu 2027., manjak opskrbe dosegnuo bi 49 milijardi kubičnih metara, dok bi dodatna proizvodnja drugih izvoznika nadoknadila samo 7,3 milijarde. Preostali manjak tržište bi moralo apsorbirati smanjenjem potrošnje i uvoza, pri čemu bi Europa snosila najveći pojedinačni dio prilagodbe, približno 20,8 milijardi kubičnih metara. Institut upozorava da bi se europska prilagodba ponajprije očitovala u slabijem punjenju plinskih skladišta tijekom ljeta, dok bi neke azijske zemlje mogle biti prisiljene smanjiti potrošnju ili prijeći na druga goriva.

Anketa

Ako Europi zbog blokade Hormuza ozbiljno ponestane plina, što bi trebao biti prioritet?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

26.10.2026.
Važno

Saudijska Arabija mijenja cijene električne energije od 2027. i uvodi dodatnu novčanu potporu

Saudijska Arabija objavila je nove tarife električne energije koje stupaju na snagu 1. siječnja 2027., uz paket državnih mjera za ublažavanje financijskog opterećenja stanovništva. Kućanstva će plaćati 21 halalu po kilovatsatu za mjesečnu potrošnju do 6000 kilovatsati, a 33 halale za potrošnju iznad tog praga. Posebne tarife određene su za trgovinu, industriju, poljoprivredu i javni sektor. Prema objavljenim mjerama, zaposlenici javnog sektora, pripadnici vojske i umirovljenici obuhvaćeni programom, kao i određeni korisnici obiteljskih mirovina, dobivat će dodatnih 500 saudijskih rijala mjesečno. Promjene dolaze dok kraljevstvo nastoji smanjiti potrošnju nafte u proizvodnji električne energije i povećati udio prirodnog plina te obnovljivih izvora.

26.10.2026.

Libija otvorila novo plinsko polje Al-Rashad, početni kapacitet 50 milijuna kubičnih stopa dnevno

Libijska Nacionalna naftna korporacija objavila je otvaranje plinskog polja Al-Rashad, južno od grada Brege na sredozemnoj obali, s početnim proizvodnim kapacitetom od 50 milijuna kubičnih stopa prirodnog plina dnevno. Novo postrojenje trebalo bi povećati dostupnost goriva za domaće elektrane i industriju, dok zemlja nastoji ojačati vlastitu energetsku opskrbu. Veličina rezervi i datum samog otkrića nisu objavljeni. Libijske vlasti žele u sljedećih tri do pet godina povećati ukupnu dnevnu proizvodnju plina na četiri milijarde kubičnih stopa, s približno 1,13 milijardi koliko je iznosila tijekom 2025. godine.

25.10.2026.

S&P Global: Energetska kriza i snažan El Niño mogli bi ugroziti svjetsku proizvodnju hrane 2027.

Istodobni poremećaji opskrbe dizelom, prirodnim plinom i umjetnim gnojivima, uz mogućnost iznimno snažnog klimatskog fenomena El Niño, prijete ozbiljnim padom poljoprivredne proizvodnje tijekom 2027., upozorava analiza S&P Globala koju prenosi Financial Times. Kroz Hormuški tjesnac prolazi približno trećina svjetske trgovine urejom, polovica trgovine sumporom i petina trgovine amonijakom, sirovinama ključnima za proizvodnju gnojiva. Zbog nestašice plina u Bangladešu od ožujka ne rade četiri od pet tvornica ureje, dok rast cijena dizela dodatno povećava troškove poljoprivrednika. Analitičari upozoravaju da bi kombinacija skuplje proizvodnje i mogućih suša ili poplava mogla smanjiti prinose u Aziji, Africi i Latinskoj Americi te potaknuti novi val poskupljenja hrane.

25.10.2026.

Indijski stručnjaci upozoravaju da električne mreže i baterije ne prate dovoljno brzo rast obnovljivih izvora

Indija mora znatno ubrzati ulaganja u baterijske sustave i prijenosnu mrežu kako bi mogla iskoristiti sve veće kapacitete solarnih i vjetroelektrana, upozorili su stručnjaci na energetskom sajmu u Greater Noidi. Zemlja je već premašila 300 gigavata instaliranih kapaciteta elektrana koje ne koriste fosilna goriva, a do 2030. želi dosegnuti 500 gigavata. Jai Asundi iz istraživačkog centra CSTEP naglasio je potrebu za većim ulaganjima u pohranu energije, domaću proizvodnju i istraživanje, dok predstavnici industrije procjenjuju da bi indijsko tržište baterijske pohrane do 2031. moglo premašiti 8,5 milijardi dolara. Bez usporednog razvoja mreže i skladištenja energije, dio rastuće proizvodnje iz obnovljivih izvora neće se moći učinkovito iskoristiti.

25.10.2026.

Analitičari: Energetska kriza otvara prostor za afričke rafinerije, ali domaće potrebe imaju prednost

Poremećaji opskrbe naftnim derivatima iz Perzijskog zaljeva povećavaju zanimanje za ulaganja u rafinerije u Africi, posebno u Egiptu i Alžiru, pokazuje nova analiza Asharq Bloomberga. Europa je od 2009. izgubila približno 20 posto svojih rafinerijskih kapaciteta, dok Afrika, unatoč velikoj proizvodnji sirove nafte, uvozi više od 70 posto potrebnog prerađenog goriva. Egipat planira projekte modernizacije i povećanja kapaciteta vrijedne oko 4,5 milijardi dolara, a Alžir ulaganja od približno 13 milijardi dolara u rafinerije i petrokemiju do 2030. godine. Analitičarka Argus Medije Sarah Rafoul ocjenjuje da bi najveća prilika za afričke zemlje ipak mogla biti zamjena uvoznog goriva domaćom proizvodnjom, a ne preuzimanje uloge glavnog dobavljača europskog tržišta.

Anketa

Što bi trebao biti glavni cilj razvoja novih rafinerija u Africi?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

25.10.2026.

Australija gradi prvu novu čeličanu u 35 godina, električnu energiju osigurat će obnovljivi izvori

Australska kompanija Generation Steel ugovorila je s rudarskim divom BHP-om opskrbu električnom energijom iz vjetroelektrane Flat Rocks i solarne elektrane Merredin za planiranu čeličanu u gradu Collieju na zapadu Australije. Projekt vrijedan 850 milijuna australskih dolara trebao bi proizvoditi do 450.000 tona građevinskog čelika godišnje preradom domaćeg metalnog otpada, uz potrošnju približno 250.000 megavatsati električne energije. Ugovori o opskrbi trebali bi stupiti na snagu 2029. godine, kada se očekuje i početak rada postrojenja. BHP će za projekt iskoristiti dio ranije ugovorenih obnovljivih kapaciteta koji su ostali neiskorišteni nakon obustave planiranog širenja njegove proizvodnje nikla.

O izvorima i perspektivama

Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.

Postavke prikaza

Način prikaza

Odabir vrijedi za sve kanale i naslovnicu Perpetuuma na ovom pregledniku.

Video

Otvori na YouTubeu ↗

Mjesto događaja

Karta

Oznaka pokazuje lokaciju spomenutu u vijesti, a ne granice ili stanje na bojištu.

Otvori veću kartu ↗

Koristimo kolačiće za osnovne funkcije weba i analitiku. Možete prihvatiti sve ili odabrati samo nužne. Saznaj više i uredi postavke

© 2026 Advance.hr
Podrška i pomoćUvjeti korištenjaKontakt