Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u nedjelju da europske zemlje i dalje uvoze znatne količine ruskih energenata, premda njihove vlade nastavljaju pripremati odustajanje od tih isporuka. Prema njegovoj tvrdnji, ruski ukapljeni prirodni plin čini oko 20 posto europskog tržišta LNG-a. Putin je odgovornost za prekid gospodarskih veza pripisao europskim čelnicima, tvrdeći da Moskva nije odbijala prodavati naftu, plin, ugljen i druge sirovine te da su europske vlade prisilile brojne zapadne kompanije na povlačenje s ruskog tržišta.

Neformalna skupina posrednika početkom 2023. pokušala je dogovoriti mirovni sporazum prema kojem bi se ruske snage povukle na položaje prije invazije 24. veljače 2022., piše Financial Times pozivajući se na sudionike razgovora. Zauzvrat bi Ukrajina priznala rusku kontrolu nad Krimom, omogućila kopneni prolaz prema poluotoku i odustala od članstva u NATO-u, uz određena sigurnosna jamstva zapadnih država. Bivši istočnonjemački obavještajac Matthias Warnig, jedan od posrednika, tvrdi da je Vladimir Putin prihvatio predloženu liniju razgraničenja i nije se protivio ukrajinskom članstvu u EU. Volodimir Zelenski i tadašnji predstojnik njegova ureda Andrij Jermak odbili su teritorijalne ustupke, uvjereni da Ukrajina može ostvariti povoljniji ishod na bojištu. Riječ je o naknadnim svjedočanstvima sudionika neformalnih kontakata, a ne o potvrđenom službenom ruskom mirovnom prijedlogu.

Tanker pod malteškom zastavom s 40.000 tona ruskog dizela plovi prema New Yorku, pokazuju podaci o pomorskom prometu kompanije LSEG koje je u petak objavio Reuters. Riječ je o prvoj konkretnoj isporuci nakon dogovora Vladimira Putina i Donalda Trumpa o obnovi ruskog izvoza dizela, uključujući američko tržište. Moskva je pristala ublažiti vlastita izvozna ograničenja kako bi povećala dostupnost goriva na svjetskom tržištu, dok se Sjedinjene Države suočavaju s visokim cijenama dizela. Početak isporuka posebno je zanimljiv zbog dugogodišnje američke politike energetskih sankcija protiv Rusije.

Ukrajinska strana prihvatila je prijedlog američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera o nastavku pregovora sa SAD-om i Rusijom na tehničkoj razini, izjavio je američki dužnosnik za Axios. Prema njegovim riječima, Kijev je pristao tijekom razgovora u Oslu 20. listopada, a Moskva dan poslije, nakon sastanka Witkoffa s Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Ruski predsjednički savjetnik Jurij Ušakov spomenuo je sredinu studenoga i Abu Dabi kao mogući termin i mjesto susreta, na kojem bi se razgovaralo o budućem sigurnosnom sustavu za Rusiju i Ukrajinu.

Američki predstavnici na pregovorima u Oslu namjeravaju uvjeriti Volodimira Zelenskog da pristane na teritorijalne ustupke u sklopu sporazuma s Rusijom, piše New York Times. Washington pritom želi naglasiti gospodarske koristi mogućeg dogovora. Prema Axiosu, američki izaslanik Steve Witkoff nakon razgovora s ukrajinskim i europskim predstavnicima planira otputovati u Moskvu kako bi Vladimiru Putinu predstavio zajednički razrađene mirovne prijedloge. Na sastanku u Oslu sudjeluju predstavnici više europskih država, dok se Jared Kushner priključuje na daljinu.

Vladimir Putin razgovarao je s papom Lavom XIV. o teškim uvjetima za civile u Oleškima, gradu u dijelu Hersonske oblasti pod ruskom kontrolom. Prema priopćenju Kremlja, podržao je namjeru Vatikana da pomogne u osiguravanju sigurnosti stanovnika i dopremi osnovnih potrepština te su se dvije strane dogovorile o suradnji. Putin je za humanitarno stanje optužio Kijev — riječ je o tvrdnji ruske strane.

Vladimir Putin izjavio je da Moskva neće pregovarati o području koje ruska vojska naziva sigurnosnom zonom uz granicu. Na sastanku s vojnim zapovjednicima rečeno mu je da ruske snage kontroliraju 465 od predviđenih 660 kilometara tog pojasa, odnosno 70 posto. Riječ je o ruskim podacima o stanju na terenu, koji nisu neovisno potvrđeni.

Veleprodajna cijena dizela u njujorškoj luci pala je približno 4,5 posto, na 4,67 dolara po galonu, nakon Trumpove najave dogovora s Putinom o isporukama ruskog goriva, izvijestila je Al Jazeera. Riječ je o tržišnoj reakciji na najavu, dok analitičari upozoravaju da bi oštećenja ruskih rafinerija mogla ograničiti količine koje Moskva može isporučiti.

Indeks Moskovske burze koji obuhvaća sve sesije završio je trgovanje u petak na 2401,80 bodova, 3,87 posto iznad prethodnog zaključka. Rast se ubrzao nakon telefonskog razgovora Vladimira Putina i Donalda Trumpa te Trumpove izjave o isporukama ruskog dizela. Među najvećim dobitnicima bile su naftne kompanije: Rosneft je porastao 10,19 posto, a Lukoil 8,42 posto.

Vladimir Putin sastao se s iranskim predsjednikom Masudom Pezeškianom u Turkmenistanu i rekao da je Rusija spremna pomoći u diplomatskom završetku rata. Pezeškian je izjavio da Iran neće napustiti pregovore sa SAD-om te da je Teheran pripremio izmjene američkog prijedloga koje namjerava razmotriti preko posrednika. Dvojica predsjednika razgovarala su i o gospodarskoj suradnji, no nisu objavila novi sporazum o ratu.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u telefonskom je razgovoru s Vladimirom Putinom istaknuo potrebu za sigurnom plovidbom Crnim morem, objavio je njegov ured. Razgovarali su i o mogućnostima rješavanja rata u Ukrajini. Pitanje pomorske sigurnosti ponovno je u središtu pozornosti nakon napada na trgovačke brodove u Crnom moru.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je novinarima da uskoro planira telefonski razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali nije naveo datum ni dnevni red. Izjavu je dao nakon što je rekao da Washington nastavlja raditi na završetku rata u Ukrajini i ocijenio da je taj cilj bliže.

Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak rekao je da bi Moskva mogla djelomično dopustiti izvoz dizela ako proizvodnja premaši domaću potražnju. Zabrana izvoza za proizvođače produljena je do kraja listopada, a predsjednik Vladimir Putin dan ranije izjavio je da Rusija neće opskrbljivati svjetsko tržište dizelom dok se ne ukinu sankcije. Novak tvrdi da je domaće tržište dizela uravnoteženo, ali priznaje manjak benzina u pojedinim ruskim regijama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da ukrajinske snage drže oko 11 posto Donjecke oblasti te ustvrdio da će Rusija i taj teritorij zauzeti prije nego što to očekuju Ukrajina i Europa. Naveo je da su ruske snage tijekom rujna preuzele 1301 četvorni kilometar, no riječ je o njegovoj procjeni stanja na bojištu.