Mir kojeg se Europa najviše boji

Mogući dogovor Putina i Trumpa ide puno dublje od same Ukrajine, tiče se globalne preraspodjele moći - završiti sad na krivoj strani značit će vječnu degradaciju

6 min
27

Objavljeno

Trump i Putin u Helsinkiju 2018. godine (izvor: kremlin.ru) |

Velike stvari se događaju, barem potencijalno. Trump i Putin najavljuju summit koji bi, prema službenim izjavama, mogao okončati rat u Ukrajini. Dok u Bruxellesu raste nervoza, u Moskvi i Washingtonu vlada oprezni optimizam – to je optimizam dvojice aktera koji napokon pregovaraju izravno, svjesni da ih stoljetna logika geopolitike čini prirodnim suparnicima, ali i saveznicima kad je riječ o razbijanju europske homogenosti. Ako se doista postigne dogovor, jasno je da će najveći gubitnik biti Europska unija, čija se vanjska politika svodi na reagiranje na poteze drugih.

Trumpu je potreban brzi, dramatični uspjeh – i domaća i globalna javnost umorna je od rata koji se od početka prikazivao kao "borba demokracije protiv autoritarizma", a sada se pretvorio u skupu pat‑poziciju. S druge strane, Putin ima luksuz vremena: ruska ekonomija, premda pod sankcijama, pronašla je ventil na Istoku i Jugu, a Kremlj može teoretski ratovati još godinama. Međutim, ruskom je vodstvu jasno da bi dugotrajna vojna iscrpljenost srušila financijski temelj države. Ponuda za summit stoga dolazi u pravom trenutku za oba predsjednika.

Poštovani, za nastavak čitanja potrebna je pretplata
Izaberite jednu od ponuđenih opcija:

Koristimo kolačiće za osnovne funkcije weba i analitiku. Možete prihvatiti sve ili odabrati samo nužne. Saznaj više i uredi postavke

© 2026 Advance.hr
Podrška i pomoćUvjeti korištenjaKontakt