Abu Dhabi se već danas pretvara u novu diplomatsku pozornicu rata u Ukrajini. Prvi put od početka invazije za istim stolom bi trebala sjediti izaslanstva Rusije, Ukrajine i SAD-a uz posredovanje Donalda Trumpa i njegova tima. Hoće li baš biti za istim stolom ili će ponovno biti "ja uđem, ti izađeš", vidjet ćemo, ali opisani format je najavljen kao takav. Do susreta dolazi dok rat ulazi u četvrtu godinu, a Ukrajina prolazi možda i najtežu zimu dok su milijuni bez struje i grijanja. U takvim okolnostima već sama odluka o trilateralnom sastanku predstavlja pomak, jer otvara kanal u kojem se prvi put istodobno čuju tri ključna glasa ove krize.
Sastanku su prethodili mjeseci tihih kontakata i nekoliko vidljivih susreta. Najvažniji je bio aktualni noćni razgovor u Moskvi, gdje je Vladimir Putin satima pregovarao s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, uz kremaljskog savjetnika Jurija Ušakova i izaslanika za investicije Kirilla Dmitrijeva. Ušakov je susret opisao kao sadržajan i otvoren, bez velikih proboja, te je najavio da se idući korak seli na neutralni teren Ujedinjenih Arapskih Emirata. U Abu Dhabiju će rusko izaslanstvo predvoditi admiral Igor Kostjukov, šef vojne obavještajne službe, s ekipom iz ministarstva obrane. Ukrajinsku stranu čini petočlana delegacija u kojoj su Rustem Umerov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, Kirilo Budanov iz Ureda predsjednika, Sergej Kisljica kao prvi zamjenik šefa Ureda predsjednika, David Arahamija kao čelnik parlamentarne većine i pregovarač iz ranijih rundi, te Andrij Hnatov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, što jasno pokazuje da Kijev sastanak tretira kao ozbiljan sigurnosno pregovarački format.
Američku delegaciju predvode Witkoff, Kushner i savjetnik Josh Gruenbaum kao istaknuto lice novog Trumpova "Odbora za mir".
Na stolu su tri velika paketa. Prvi je sigurnosni i bavi se budućim odnosom Ukrajine i NATO-a te prisutnošću stranih trupa na njezinu teritoriju. Moskva traži odustajanje od članstva i čvrsta jamstva da nakon mirovnog sporazuma na ukrajinskom tlu neće biti stalnih snaga NATO-a. Kijev, koji je u ratu preživio zahvaljujući vanjskoj pomoći, traži suprotan okvir, trajne sigurnosne garancije i dugoročne programe vojne potpore. Zelenski poručuje da je s Washingtonom već dogovorio nacrt takvih garancija i da ih sada treba vezati uz širu arhitekturu dogovora. U praksi riječ je o pokušaju da se Ukrajini nadomjesti izostanak formalnog članstva u NATO-u čvrsto strukturiranom mrežom bilateralnih obveza.
Drugi paket odnosi se na teritorij i tu se nalazi srž spora. Kremlj stalno ponavlja da trajnog mira nema bez rješenja prema takozvanoj formuli iz Anchoragea (sastanak Trump-Putin prošle godine) koja uključuje priznanje ruskih aneksija. Rusija očekuje da se ukrajinska vojska povuče s dijelova Donjecka koje je godinama uspijevala braniti i da Kijev, makar prešutno, prihvati sadašnje stanje u ostalim okupiranim regijama. Ukrajinsko vodstvo odbija formalno odricanje od međunarodno priznatog teritorija i umjesto toga govori o dugoročnim modelima povratka, od posebnih međunarodnih režima do odgođenih referenduma. Taj jaz oko teritorija ostaje glavna prepreka bilo kakvom "velikom dogovoru" i čini vjerojatnim da će se u Abu Dhabiju više testirati tuđi prag tolerancije nego iznositi konačne karte.