Rat protiv Irana

Iran je preko mreže više od 5000 agencija povezanih s Ministarstvom obrane od siječnja 2025. uvezao opremu vrijednu najmanje dvije milijarde dolara, otkriva Reutersovo istraživanje iranskih bankarskih, carinskih i poslovnih dokumenata. Nabava obuhvaća eksploziv, komponente za projektile i bespilotne letjelice, industrijske strojeve te teške kamione koji se mogu prilagoditi za lansiranje projektila. Isporuke su stizale kopnom, morem i zrakom, uključujući robu evidentiranu kao podrijetlom iz Kine, Rusije i Njemačke, a dio nabave nastavljen je i tijekom rata. Istraživanje pokazuje kako je Teheran održavao vojne opskrbne kanale unatoč američkoj pomorskoj blokadi i zapadnim sankcijama, pri čemu dio uvezene robe ima i civilnu namjenu.

Tri naftna tankera eksplodirala su i zapalila se tijekom posljednja 24 sata nakon nailaska na morske mine u Hormuškom tjesnacu, priopćila je iranska Revolucionarna garda. Prema njezinim tvrdnjama, brodovi su isključili radarske i navigacijske sustave, ignorirali upozorenja te pokušali proći južnim plovnim pravcem koji Teheran smatra nedopuštenim. Britanska služba za sigurnost pomorske plovidbe UKMTO zasebno je zaprimila dojavu o brodu u plamenu približno 17 kilometara sjeverno od omanskog Khasaba. Nije utvrđeno je li riječ o jednom od tri tankera koje spominje Iran, a identitet brodova, stanje njihovih posada i razmjeri štete zasad nisu poznati. Iranske tvrdnje o sva tri incidenta nisu neovisno potvrđene.

Cijena nafte Brent u utorak je pala 1,7 posto, na 113,88 dolara po barelu, dok je američki WTI pojeftinio 1,8 posto, na 99,90 dolara. Analitičari pad povezuju s obnovljenim diplomatskim naporima za smirivanje napetosti između SAD-a i Irana, premda ograničena globalna ponuda i mogućnost novih vojnih udara održavaju rizik ponovnog poskupljenja. Analitička tvrtka Ritterbusch & Associates očekuje da će cijene ostati visoke tijekom većeg dijela 2027. godine, među ostalim zbog potrebe obnavljanja iscrpljenih komercijalnih i strateških zaliha nafte.

Iranski dužnosnik Ali Bagheri izjavio je da je Teheran spreman skratiti predloženi rok za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca sa sedam na četiri dana nakon ukidanja američkih sankcija. Prema Guardianu, zaljevske države razrađuju širi mirovni paket koji bi uz obnovu pomorskog prometa obuhvatio i povlačenje znatnog dijela hutskih snaga u Jemenu. Washington je upoznat s napretkom razgovora, ali traži dodatne ustupke, među kojima bi mogao biti povratak međunarodnih nuklearnih inspektora u Iran. Teheran se zasad protivi takvom zahtjevu i inzistira na čvrstim jamstvima ukidanja sankcija. Paralelno se razgovara o regionalnom sigurnosnom okviru koji bi uključivao Iran i arapske države Perzijskog zaljeva.

Američka vojska dosad je potrošila više od 47 milijardi dolara na rat protiv Irana, pokazuju podaci Pentagona koje je pribavio Reuters. To je više od 25 posto iznad procjene od 37,5 milijardi dolara koju je ministar obrane Pete Hegseth iznio u srpnju. Više od 29 milijardi dolara predviđeno je za zamjenu potrošenog streljiva, a preko šest milijardi za nadoknadu izgubljene ili oštećene vojne opreme, uključujući zrakoplove i bespilotne letjelice. Procjena pritom ne obuhvaća jasno sve troškove obnove američkih baza oštećenih iranskim napadima. Novi podaci pojavljuju se uoči kongresnih izbora 3. studenoga, dok rast cijena energenata dodatno opterećuje Trumpovu administraciju.

Iransko tijelo zaduženo za upravljanje prometom kroz Hormuški tjesnac najavilo je da će od 1. studenoga poduzimati pravne mjere protiv svih brodova južnokorejske brodarske kompanije Sinokor. Iranske vlasti tvrde da su njezini brodovi tijekom posljednja tri mjeseca najviše kršili pravila prolaska kroz tjesnac te da su protiv najmanje sedam plovila već poduzete određene mjere. Upozorenje je upućeno i vlasnicima tereta te osiguravateljima. Sinokor se do objave izvještaja nije očitovao o optužbama, a najava otvara dodatno pitanje sigurnosti komercijalne plovidbe kroz jednu od ključnih svjetskih energetskih ruta.

Pakistanski vojni zapovjednik Asim Munir predstavio je Teheranu prijedlog za okončanje sukoba sa SAD-om, navodno uz suglasnost američkog predsjednika Donalda Trumpa, izjavio je neimenovani pakistanski dužnosnik Reutersu. Prema njegovim riječima, prijedlog predviđa koristi za obje strane, a Saudijska Arabija, Turska, Pakistan i Katar mogli bi preuzeti ulogu jamaca eventualnog sporazuma. Dužnosnik nije otkrio pojedinosti plana. Nova informacija dolazi nakon sastanka iranskih, saudijskih, turskih i pakistanskih predstavnika u Teheranu, na kojem se razgovaralo o regionalnom sigurnosnom okviru, Hormuškom tjesnacu i američkoj pomorskoj blokadi iranskih luka.

Libanonski sigurnosni izvori upoznati s aktivnostima Hezbollaha tvrde da se ta organizacija posljednja tri mjeseca priprema za mogući nastavak sukoba s Izraelom te da je iz Irana primila desetke milijuna dolara za obnovu vojnih sposobnosti. Prema Reutersovu istraživanju, Hezbollah nabavlja eksploziv, razvija bespilotne letjelice i pokušava obnoviti zapovjedne strukture oštećene u prethodnim borbama, ali izvori navode da njegove pripreme još nisu dovršene. Hezbollah odbacuje tvrdnju da mu je zapovjedni sustav bio razbijen te poručuje da izraelska okupacija libanonskog teritorija daje pravo na otpor. Organizacija pritom nije potvrdila da će se uključiti u eventualnu novu eskalaciju između SAD-a i Irana, a njezini predstavnici izražavaju zabrinutost zbog mogućeg novog raseljavanja stanovništva.

Rast cijena goriva i umjetnih gnojiva izazvan ratom protiv Irana sve teže pogađa afričku poljoprivredu, upozorili su trgovinski dužnosnici na Svjetskom investicijskom forumu u Dohi. Luz Maria de la Mora iz UN-ove organizacije UNCTAD izjavila je da poljoprivrednici u brojnim zemljama smanjuju upotrebu gnojiva zbog visokih cijena, što bi moglo smanjiti prinose tijekom 2027. godine i dodatno poskupjeti hranu. Ugandski ministar trgovine Sanjay Tanna naveo je da su se cijene goriva u njegovoj zemlji više nego udvostručile, dok vlasti Zimbabvea upozoravaju na posebno težak položaj zemlje u kojoj više od 70 posto stanovništva ovisi o poljoprivredi. Poremećaji u Hormuškom tjesnacu tako se sve izravnije odražavaju na sigurnost opskrbe hranom daleko od samog područja sukoba.

Britanska služba za sigurnost pomorske plovidbe UKMTO objavila je da je zaprimila više dojava o brodu u plamenu, 63 nautičke milje jugoistočno od iračke luke Al-Faw, u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva. Uzrok požara, stanje posade i moguće posljedice za morski okoliš zasad nisu poznati. Tvrtka Orbital Risk Intelligence izvijestila je da je brod napadnut, dok specijalizirani pomorski medij Seatrade Maritime navodi da su NASA-ini satelitski podaci zabilježili izvor topline na tom području. UKMTO nije potvrdio da je riječ o napadu, a incident dolazi nakon niza napada na trgovačke brodove povezanih s ratom protiv Irana.

Visoki predstavnici Saudijske Arabije, Pakistana i Turske sastali su se u ponedjeljak u Teheranu s iranskim predsjednikom Masudom Pezeškianom i drugim dužnosnicima kako bi pokušali spriječiti novu vojnu eskalaciju. Saudijski ministar obrane Khalid bin Salman, pakistanski zapovjednik vojske Asim Munir i šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin razgovarali su o regionalnoj sigurnosti, Hormuškom tjesnacu i sukobima u Jemenu. Prema pakistanskom sigurnosnom dužnosniku, jedna od glavnih tema bilo je stvaranje regionalne mreže uzajamnog nenapadanja, a Islamabad je predstavio i mogući kompromis između Washingtona i Teherana. Četiri države dogovorile su nastavak razgovora, dok Iran i dalje zahtijeva ukidanje američke pomorske blokade i naftnih sankcija prije pregovora o svojem nuklearnom programu.

Vlasti Šri Lanke organizirale su spašavanje 40 iranskih pomoraca s 19 trgovačkih brodova u međunarodnim vodama uz svoju obalu, nakon što je iransko veleposlanstvo diplomatskim putem zatražilo pomoć. Pomorci su zbog zdravstvenih problema prevezeni u luku Galle, gdje im je pružena medicinska skrb, a u nedjelju rano ujutro vraćeni su u Iran. Ministarstvo vanjskih poslova Šri Lanke nije objavilo pojedinosti o njihovim zdravstvenim problemima, dok su pojedini regionalni mediji izvijestili da su se nalazili na naftnim tankerima pod američkim sankcijama. Operacija je provedena u vrijeme američke pomorske blokade iranskog brodskog prometa.

Stanovnici Teherana sve se intenzivnije opskrbljuju hranom i lijekovima zbog straha od novih američko-izraelskih napada, izvještava Associated Press nakon razgovora s građanima iranske prijestolnice. Od početka rata cijena riže porasla je više od 60 posto, a govedine više od 150 posto, dok je kupovna moć stanovništva ozbiljno narušena padom vrijednosti rijala i inflacijom. Jedan od sugovornika navodi da mu odlazak u trgovinu može odnijeti polovicu mjesečne plaće. Američka pomorska blokada dodatno otežava trgovinu i opskrbu lijekovima, a pojedini stanovnici pripremaju se za odlazak iz grada ako bombardiranje ponovno počne.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da toga dana neće biti novih američkih napada na Iran, nakon što je prethodno otvoreno spominjao mogućnost vojne operacije tijekom vikenda. Istodobno je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghai potvrdio da Teheran i Washington nastavljaju razmjenjivati poruke preko posrednika. Naglasio je da Iran nije zatvorio vrata diplomaciji, ali je odbacio američke zahtjeve koje opisuje kao traženje potpune kapitulacije. Pregovori o okončanju rata već su tjednima u zastoju, dok obje strane zadržavaju vojni pritisak.