Trumpova najava nove pomorske misije u Hormuzu otvorila je novu i vrlo osjetljivu fazu krize: Washington sada tvrdi da želi "izvesti zatočene brodove iz tjesnaca", dok Teheran poručuje da bi svako američko uplitanje u taj prostor predstavljalo kršenje prekida vatre (i potencijalnu obnovu sukoba). Američki predsjednik operaciju je nazvao "Project Freedom", predstavljajući je kao "humanitarnu mjeru" za brodove i posade koji, prema njegovim riječima, nemaju veze s ratom. No teško je ne vidjeti i političku dimenziju - nakon više tjedana zastoja, blokada, visokih cijena nafte i neuspješnih pregovaračkih signala, SAD (i dalje) pokušava preuzeti inicijativu na moru, ondje gdje je Iran dosad držao najsnažniju polugu pritiska.
Trump pritom tvrdi da njegovi predstavnici u isto vrijeme vode "vrlo pozitivne razgovore" s Iranom. Nije jasno odnosi li se to isključivo na pitanje brodova u Hormuzu ili na širi diplomatski paket koji bi mogao uključivati iranski prijedlog od 14 točaka, američki odgovor i moguće otvaranje novog pregovaračkog kanala. Upravo ta nejasnoća postala je, očekivano, dio problema. Washington govori o humanitarnoj operaciji, ali paralelno zadržava pomorsku blokadu iranskih luka. CENTCOM je još 12. travnja objavio da blokira sav promet prema iranskim lukama i iz njih, dok ne-iranskim plovilima kroz Hormuz, barem formalno, ne bi trebao priječiti prolaz. U praksi se sada stvara složen i eksplozivan režim: jedni brodovi trebaju biti "oslobođeni", drugi ostaju pod pritiskom. Nije teško zamisliti skorašnje nove udare, s bilo koje strane.