Energetska kriza

Američki predsjednik Donald Trump produljio je za dodatnih 90 dana izuzeće od Jonesova zakona, čime se stranim brodovima i dalje omogućuje prijevoz nafte i drugih roba između američkih luka. Zakon inače zahtijeva da takav prijevoz obavljaju brodovi izgrađeni u SAD-u, u američkom vlasništvu i s američkom posadom. Washington nastoji smanjiti troškove prijevoza i ublažiti cijene benzina, dizela i gnojiva koje su porasle tijekom rata protiv Irana. Bijela kuća navodi da je od prvog izuzeća u ožujku između američkih luka prevezeno dodatnih 90 milijuna barela nafte i naftnih derivata, dok će se odobrenja za pojedine brodove i dalje razmatrati zasebno. Riječ je o najduljem razdoblju izuzeća u povijesti zakona starog više od stoljeća.

Neplanirani zastoji na norveškim plinskim poljima Troll i Åsgard ograničili su isporuke plina prema Europi, dodatno zaoštrivši situaciju na tržištu koje već trpi posljedice poremećenih isporuka iz Perzijskog zaljeva. Referentna cijena plina na nizozemskom tržištu TTF 13. studenoga dosegnula je približno 92,69 eura po megavatsatu, najviše u dva tjedna, nakon što je tijekom trgovanja nakratko premašila 94 eura. Europska skladišta plina bila su 11. studenoga popunjena samo 71,2 posto, odnosno 19,2 postotna boda ispod petogodišnjeg prosjeka za taj datum. Pritisak na cijene dodatno pojačavaju prognoze zahlađenja od 17. studenoga, dok trajanje norveških zastoja nije navedeno.

Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) trebale bi do kraja veljače 2027. pustiti na tržište dodatnih 71 milijun barela nafte i naftnih derivata iz strateških rezervi, čime će tempo oslobađanja zaliha biti približno dvostruko veći nego tijekom rujna i listopada. Oko 15 milijuna barela odnosit će se na dizel, uglavnom iz državnih rezervi Francuske i Njemačke, pri čemu se najveće količine očekuju u siječnju. Europske zemlje trebale bi osigurati približno 33 milijuna barela, a SAD oko 37 milijuna. IEA navodi da je od ožujka već oslobođeno 349 milijuna barela te da bi ukupna količina, budu li ostvareni postojeći rasporedi, mogla dosegnuti 420 milijuna barela i premašiti prvotno najavljenih 400 milijuna. Posebna pozornost usmjerena je na dizel, čije visoke cijene povećavaju troškove prijevoza, poljoprivrede i industrije.

Irak je obnovio kopneni izvozni pravac preko Sirije koji desetljećima gotovo nije bio korišten, nastojeći smanjiti ovisnost o Hormuškom tjesnacu. Katarska kompanija UCC Holding od kraja listopada prevozi između 120.000 i 150.000 barela iračke nafte dnevno kamionskim cisternama od područja Basre do sirijske luke Banijas, odakle se nafta brodovima šalje rafinerijama u Grčkoj, Italiji i Turskoj. Prema dokumentu koji je pregledao Reuters, tromjesečni aranžman predviđa prijevoz između pet i 14 milijuna barela, a kompanija raspolaže flotom od približno 6.000 cisterni koju namjerava povećati na 10.000. Kopneni prijevoz skuplji je od pomorskog, ali Bagdadu otvara dodatni izlaz za izvoz dok rat i napadi na tankere otežavaju promet Perzijskim zaljevom.

Cijena nafte Brent porasla je tijekom ranog europskog trgovanja u petak na 96,43 dolara po barelu, dok je američki WTI dosegnuo 88,89 dolara, pokazuju tržišni podaci koje prenosi Wall Street Journal. Brent je tako ponovno premašio 96 dolara nakon što se u četvrtak kretao oko 92 dolara. Trgovci procjenjuju rizike za opskrbu povezane s napadima na tankere u Hormuškom tjesnacu i prijavljenim napadima na saudijsku energetsku infrastrukturu. Istodobno neizvjesnost povećavaju izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o odnosima s Iranom, dok se oporavak regionalne proizvodnje suočava s nesigurnim pomorskim prijevozom.

Iranska Revolucionarna garda priopćila je u petak da je tanker koji je prevozio ukapljeni plin naletio na pomorsku minu i pretrpio eksploziju u istočnom dijelu Hormuškog tjesnaca. Prema iranskim tvrdnjama, brod je ignorirao ponovljena upozorenja i koristio nedopuštenu plovnu rutu. Identitet tankera, opseg štete i moguće ljudske žrtve zasad nisu poznati, a britanska služba UKMTO nije odmah zabilježila incident. Novi navodni napad dolazi nakon eksplozija na četiri naftna tankera prijavljenih u četvrtak, dok se promet strateškim plovnim putem pokušava oporaviti unatoč nastavku američko-iranskog sukoba.

Rusija je u listopadu ostvarivala prosječno 754 milijuna eura dnevnih prihoda od izvoza fosilnih goriva, 14 posto više nego u rujnu i najviše od prosinca 2022., pokazuje novo istraživanje organizacije CREA. Prihodi od izvoza sirove nafte porasli su 19 posto, na 449 milijuna eura dnevno, dok su Kina s 10,7 milijardi i Indija sa 6,4 milijarde eura zabilježile rekordne mjesečne kupnje ruskih energenata u promatranom razdoblju od siječnja 2022. Rast prihoda znatno je nadmašio promjenu ukupnih izvoznih količina, što pokazuje koliko su visoke cijene energije tijekom rata na Bliskom istoku pogodovale ruskim izvoznicima. CREA procjenjuje da je poskupljenje nafte i plina povezano s ratom protiv Irana u šest mjeseci povećalo ruske prihode od pomorskog izvoza za približno 35,9 milijardi dolara.

Hrvatski neto uvoz električne energije tijekom tjedna od 2. do 8. studenoga porastao je 41,44 posto, na 116 gigavatsati, dok je prosječna cijena na tržištu za dan unaprijed povećana 5,76 posto, na 286,53 eura po megavatsatu, pokazuje regionalni energetski pregled objavljen u četvrtak. Uvoz je rastao premda je zajednička proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana povećana 44,6 posto, hidroelektrana 24,22 posto, a termoelektrana 10,04 posto. Istodobno je potrošnja električne energije porasla 6,5 posto. Izvješće ne utvrđuje jedinstven uzrok povećanog uvoza, upozoravajući da na energetsku bilancu utječu i raspored proizvodnje te prekogranični tokovi.

Indijski industrijski div Reliance Industries priprema projekt pretvaranja podzemnih zaliha ugljena u plin u saveznoj državi Andhra Pradesh, vrijedan približno 4,6 milijardi dolara, pokazuje nacrt sporazuma s lokalnim vlastima koji je pregledao Reuters. Prva faza, procijenjena na oko 320 milijuna dolara, obuhvatila bi geološka istraživanja i pokusna postrojenja, dok bi glavna ulaganja uslijedila tek nakon uspješnog testiranja i regulatornih odobrenja. Indija potiče takve projekte kako bi smanjila uvoz prirodnog plina i sirovina za industriju umjetnih gnojiva, oslanjajući se na vlastite rezerve ugljena. Vlada je za razvoj tehnologije već uspostavila program financijskih poticaja koji može pokriti do 20 posto troškova postrojenja i opreme.

Cijena nafte Brent u četvrtak je oko 12:22 GMT pala na 92,22 dolara po barelu, odnosno 0,58 posto, dok je američki WTI izgubio 0,77 posto i spustio se na 85,86 dolara. Obje su referentne cijene tijekom ranog azijskog trgovanja pale više od jednog dolara, prije nego što su djelomično nadoknadile gubitke. Tržište istodobno reagira na povećanje proizvodnje članica OPEC+ i mogućnost diplomatskog smirivanja ratova u Iranu i Ukrajini, ali nove eksplozije na tankerima i napadi na energetsku infrastrukturu ograničavaju pad cijena. Trgovci iščekuju i američke podatke o zalihama nafte, čija je objava odgođena zbog državnog praznika.

Dva velika naftna tankera onesposobljena su eksplozijama tijekom noći sa srijede na četvrtak u Hormuškom tjesnacu, priopćila je mornarica iranske Revolucionarne garde. Prema iranskoj verziji događaja, brodovi su naletjeli na pomorske mine nakon što su zanemarili upozorenja i koristili plovni pravac koji Teheran smatra nedopuštenim. Iranski državni mediji objavili su snimke za koje tvrde da prikazuju eksplozije, ali okolnosti incidenta i stvarni opseg štete nisu neovisno potvrđeni. Novi incident dodatno povećava neizvjesnost oko sigurnosti jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za prijevoz nafte.

Iranske snage izvele su napad na navigacijsku infrastrukturu na otoku Didamar, koji pripada Omanu i nalazi se u Hormuškom tjesnacu, potvrdila su Reutersu tri izvora upoznata s događajem. Iranska Revolucionarna garda ranije je objavila da je uništila neprijateljske navigacijske sustave, no opseg štete nije neovisno utvrđen. Reuters je na videosnimkama potvrdio dim iznad otoka, dok su satelitske snimke europskog programa Copernicus pokazale toplinsku aktivnost. Pomorski izvori procjenjuju da bi posljedice za komercijalnu plovidbu mogle biti ograničene jer postoje alternativni navigacijski sustavi. Napad dolazi u trenutku kada proizvođači iz Perzijskog zaljeva povećavaju izvoz nafte, dijelom pretovarom između tankera uz omansku i emiratsku obalu.

Kineski i južnokorejski kupci povećavaju nabavu nafte iz Afrike i Brazila nakon što su vozarine za velike tankere na pojedinim rutama pale približno 50 posto u odnosu na listopadske vrhunce. Reuters navodi da je kineski Unipec kupio dvije pošiljke nafte iz Republike Kongo uz popust od oko 22 dolara po barelu prema referentnoj cijeni Brenta. Trošak isporučene afričke i brazilske nafte u Kinu smanjen je za pet do deset dolara po barelu u odnosu na prošli mjesec, što kupcima olakšava traženje zamjena za poremećene bliskoistočne tokove.

Iranska vlada upozorila je da bi zbog oštećenja postrojenja tijekom rata i porasta zimske potrošnje plin mogao biti isključivan diljem zemlje, uključujući Teheran. Glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani procijenila je mogući manjak na 430 milijuna kubičnih metara dnevno, nasuprot približno 300 milijuna prethodnih godina, a državna plinska kompanija upozorava na poteškoće u 11 od 31 pokrajine. Poremećaji prijete i iračkom elektroenergetskom sustavu, koji dio goriva za elektrane dobiva iz Irana.

Referentna cijena europskog prirodnog plina TTF u srijedu je tijekom prijepodnevnog trgovanja porasla 2,7 posto, na 87 eura po megavatsatu. Prema analitičarima ANZ-a, neto povlačenje plina iz skladišta Europske unije prošlog je tjedna bilo gotovo šest puta veće nego prethodnog, dok slaba proizvodnja vjetroelektrana i zastoji u Norveškoj dodatno povećavaju pritisak na opskrbu. Njemački operateri skladišta upozorili su da u slučaju iznimno hladne zime ne mogu u potpunosti jamčiti opskrbu.