Energetska kriza

Ministri energetike Europske unije na sastanku 29. listopada raspravljat će o mogućim mjerama smanjenja potrošnje energije u kućanstvima i gospodarstvu, proizlazi iz dokumenta Vijeća EU-a u koji je imao uvid Euronews. Prijedlog je potaknula Irska, koja trenutačno predsjeda Vijećem, zbog bojazni da bi poremećaji opskrbe kroz Hormuški tjesnac mogli potrajati mjesecima. Europska skladišta plina bila su 20. listopada popunjena samo 74 posto, najmanje za to doba godine od 2011., dok operatori upozoravaju da bi tijekom izrazito hladne zime mogao nastati manjak plina od 12 do 15 posto potražnje. Dokument zasad ne predviđa konkretna ograničenja niti su države članice postigle dogovor o njihovom uvođenju.

Britanski operatori plinskog i elektroenergetskog sustava objavili su zimske prognoze prema kojima bi zemlja trebala imati dovoljno energije za pokrivanje potrošnje tijekom zime 2026./2027., unatoč poremećajima globalnog tržišta. National Gas očekuje najveću dnevnu potražnju za plinom od 493 milijuna prostornih metara, uz procijenjeni kapacitet opskrbe od 592 milijuna, dok NESO predviđa rezervu električne snage od 5,9 gigavata tijekom uobičajenog hladnog razdoblja. Sigurnost opskrbe ipak ne znači i povratak jeftinijoj energiji - britanske terminske cijene plina porasle su oko 180 posto, a električne energije oko 120 posto od početka rata protiv Irana. Operator upozorava da bi pojedini dani u prosincu i siječnju mogli zahtijevati dodatno angažiranje elektrana.

Katarska energetska kompanija QatarEnergy sklopila je s američkim Cheniereom dugoročni ugovor o kupnji četiri milijuna tona ukapljenog prirodnog plina godišnje, s isporukama od 2031. do 2054. godine. Polovica ugovorenih količina dolazit će iz postrojenja Sabine Pass u Louisiani, a ostatak iz Corpus Christija u Teksasu. Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, zbog blokade Hormuškog tjesnaca već kupuje američki plin na spot tržištu kako bi opskrbljivao svoje kupce. Prema trima izvorima Reutersa, QatarEnergy istodobno vodi napredne pregovore s kompanijom Venture Global o dodatnoj dugoročnoj kupnji najmanje tri milijuna tona LNG-a godišnje.

Azijske države mogle bi tijekom sljedećih 15 godina trebati do bilijun dolara godišnjih ulaganja u energetiku kako bi zadovoljile rastuću potrošnju i smanjile ranjivost opskrbe, procjenjuje konzultantska kompanija McKinsey u novom izvješću. Potrebe za energijom u Aziji do 2040. mogle bi dosegnuti 370 milijuna teradžula, čak 15 posto više nego u prošlogodišnjoj prognozi, a regija bi trebala ostvariti oko 70 posto globalnog neto rasta potražnje. McKinsey očekuje približno 300 milijardi dolara godišnjih ulaganja u solarnu energiju i vjetroelektrane, ali predviđa i dulju uporabu ugljena nego što se ranije očekivalo. Rat protiv Irana i poremećaji prometa kroz Hormuški tjesnac dodatno su otvorili pitanje ovisnosti azijskih gospodarstava o uvoznim energentima.

Američki poljoprivrednici nerado koriste mogućnost privremenog točenja porezno povlaštenog, crveno obojenog dizela u kamione koji voze javnim cestama, iako je administracija Donalda Trumpa pokušala tom mjerom ublažiti skupoću goriva. Savezna porezna uprava IRS neće naplaćivati kazne za takvu uporabu od 1. listopada do 31. prosinca, ali predsjednička odluka ne ukida ograničenja pojedinih saveznih država. U Kansasu kazne mogu dosegnuti 10.000 dolara, a farmeri strahuju da će tragovi obojenog goriva ostati u spremnicima i nakon isteka izuzeća. Reuters je također utvrdio da je takvo gorivo teško pronaći na dijelu prodajnih mjesta, zbog čega je praktičan učinak mjere ograničen.

Azija bi u listopadu trebala uvesti 23,31 milijun tona ukapljenog prirodnog plina (LNG), najviše od srpnja, pokazuju procjene analitičke kompanije Kpler. Kina povećava uvoz s rujanskih 5,20 na očekivanih 5,47 milijuna tona, dok Japan zbog razmjerno visokih zaliha smanjuje kupnju. Spot cijena LNG-a za sjevernu Aziju dosegnula je 29,30 dolara po milijun britanskih toplinskih jedinica, gotovo tri puta više nego potkraj veljače. Europa istodobno uvozi manje LNG-a nego prošlog listopada, premda su skladišta plina popunjena samo 74,6 posto, oko 11 postotnih bodova manje nego godinu ranije.

Njemački institut Ifo utvrdio je da je u proteklih sedam dana do vozača dizelskih vozila stiglo samo oko 14 od 17 eurocenti po litri koliko iznosi privremeno smanjenje poreza na gorivo. Kod benzina Super E5 porezna olakšica prenesena je u cijelosti, a kod Super E10 za približno 16 centi. Savez njemačkih organizacija za zaštitu potrošača upozorava da dio državne pomoći ponovno ostaje kompanijama, dok vlada tvrdi da su olakšice uglavnom prenesene na kupce. Mjera vrijedi do 31. prosinca, a procijenjeni trošak za državni proračun iznosi 2,5 milijardi eura.

Više od milijun barela nafte dnevno iz Perzijskog zaljeva tijekom rujna prebacivano je s jednog tankera na drugi, što odgovara približno 7,5 posto regionalnog izvoza, pokazuje analiza banke Citi. Prije rata protiv Irana takav je postupak bio gotovo zanemariv. Iako se izvoz zaljevskih proizvođača bez Irana oporavio na više od 81 posto prijeratne razine, složeniji pomorski pravci održavaju troškove prijevoza iznimno visokima. Prema Citiju, prijevoz velikim tankerima od Zaljeva do Kine nedavno je dosegnuo približno 35 dolara po barelu, više od dvadeset puta iznad prosjeka prethodnog desetljeća. Banka zato upozorava da oporavak izvoznih količina još ne znači i normalizaciju stvarnih troškova opskrbe.

Humanitarna organizacija Focus: Hope u Detroitu sada mjesečno dostavlja 1.300 paketa hrane starijim stanovnicima s niskim primanjima, nasuprot 800 početkom godine, jer mnogi zbog skupog goriva više ne mogu sami dolaziti po pomoć. Istodobno rast cijena dizela povećava troškove samih organizacija koje distribuiraju hranu. Kalifornijska organizacija Central California Food Bank od srpnja do rujna potrošila je 61 posto više na dizel nego godinu ranije, a njezina direktorica procjenjuje da bi se tim dodatnim novcem moglo osigurati oko 250.000 obroka. Sve skuplji prijevoz tako smanjuje sredstva raspoloživa za prehrambenu pomoć upravo u trenutku kada raste broj ljudi kojima je potrebna.

Europski parlament u četvrtak je izglasao prijedlog trogodišnje odgode europskih pravila o emisijama metana povezanima s uvozom nafte, prirodnog plina i ugljena. Prema usvojenom prijedlogu, uvoznici bi do 31. svibnja 2031. morali dokazati da su ugovori sklopljeni ili obnovljeni nakon 4. kolovoza 2024. obuhvaćeni nadzorom, izvještavanjem i provjerom emisija usporedivima sa zahtjevima EU-a. Odgodi su prethodili pritisci vlada, uključujući francusku i američku, a konačni rok još mora biti usuglašen s državama članicama.

Američka naftna kompanija Valero Energy objavila je najveću kvartalnu dobit u svojoj povijesti, nakon što su poremećaji opskrbe izazvani ratom protiv Irana snažno povećali zaradu od prerade nafte. Rafinerijski segment ostvario je 8,8 milijardi dolara prilagođene operativne dobiti u trećem tromjesečju, nasuprot 1,7 milijardi godinu ranije. Marža po barelu prerađene nafte porasla je s 13,14 na 39,24 dolara, dok je prilagođena dobit od 23,90 dolara po dionici nadmašila očekivanja analitičara. Rast cijena goriva koji opterećuje prijevoznike, poljoprivrednike i kućanstva tako istodobno donosi iznimnu zaradu rafinerijama.

Cijena nafte Brent porasla je u četvrtak ujutro za 1,2 posto, na 110,11 dolara po barelu, nakon novih napada u Saudijskoj Arabiji i američke odluke o povlačenju dijela diplomatskog osoblja i članova njihovih obitelji. Reuters navodi da su u napadu dronom na saudijsko naftno polje poginule dvije osobe, dok je napad na civilnu zračnu luku u Dammamu odnio jedan život i ozlijedio osam ljudi. Napadi se pripisuju jemenskim Hutima. Analitičari LSEG-a upozoravaju da se opasnost za tankere širi i izvan Hormuškog tjesnaca, prema Omanskom zaljevu, gdje su ugroženi utovar nafte i prekrcavanje između brodova.