Energetska kriza

Nafta Brent u četvrtak je oko 10:44 po istočnoameričkom vremenu dosegnula 105,26 dolara po barelu, što je rast od 5,15 posto tijekom dana. Cijenu podižu rizici za plovidbu Perzijskim zaljevom, dok oluja ograničava proizvodnju nafte u američkom dijelu Meksičkog zaljeva. To je novi rast nakon jutarnje cijene od približno 102 dolara.

Iran je upozorio zemlje u regiji da će otvaranje novih ruta za izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac smatrati neprijateljskim potezom, rekao je Reutersu regionalni dužnosnik blizak Teheranu. Drugi diplomat upućen u iranske planove tvrdi da Teheran razmatra blokiranje takvih ruta, uključujući zastrašivanje brodova ili napade. Zaljevski proizvođači posljednjih mjeseci prevoze naftu uz omansku stranu tjesnaca i prekrcavaju je u Omanskom zaljevu. Riječ je o tvrdnjama Reutersovih izvora, a ne o javno objavljenoj iranskoj odluci.

Arbitražni sud utvrdio je da je američki Venture Global zakasnio proglasiti komercijalni početak rada postrojenja Calcasieu Pass te time prekršio dugoročni ugovor s portugalskim Galpom, objavila je američka kompanija. Kupci u sličnim sporovima tvrde da je odgoda omogućila prodaju ukapljenog plina na skupljem spot tržištu umjesto isporuke po ugovorima. O mogućoj naknadi štete odlučivat će se odvojeno, vjerojatno 2027. ili 2028. godine.

Avionsko gorivo stoji oko 50 posto više nego prije rata protiv Irana i moglo bi ostati toliko skupo još 12 do 18 mjeseci, rekao je čelnik Ryanaira Michael O'Leary. Očekuje da će zrakoplovne kompanije idućih mjeseci nastaviti podizati cijene karata, osobito zato što su za 2027. u manjoj mjeri unaprijed osigurale cijenu goriva. O'Leary pritom ne očekuje skoru nestašicu avionskog goriva.

Mađarska vlada želi povećati kapacitet vjetroelektrana na četiri gigavata do 2030. godine kako bi smanjila potrebu za uvozom i cijenu električne energije za poduzeća, izjavio je državni tajnik za energetiku András Totth. Natječaj za gradnju prvih 700 megavata pokrenut je u kolovozu, a Totth procjenjuje da bi kapacitet do 2040. mogao premašiti šest gigavata. Upozorio je da je ovogodišnja suša gotovo prisilila nuklearnu elektranu Paks na obustavu rada zbog niskog vodostaja Dunava.

Maersk će od 12. listopada povećati izvanredni dodatak za gorivo na 20 posto za kopneni prijevoz u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj. Danska brodarska kompanija odluku povezuje s ratom na Bliskom istoku te navodi da će visinu dodatka redovito preispitivati. Mjera se odnosi na kopneni prijevoz, a ne na sve izvozne i uvozne pošiljke kompanije.

Brent je u četvrtak oko 04:27 UTC dosegnuo 102,28 dolara po barelu, 2,28 posto više nego prethodnog dana. Trgovce zabrinjavaju učestaliji napadi na tankere u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu, a cijene dodatno podiže zatvaranje dijela proizvodnih postrojenja u američkom dijelu Meksičkog zaljeva zbog približavanja uragana. Prema američkim vlastima, do srijede je ondje privremeno obustavljeno oko četvrtine proizvodnje nafte.

Visoki američki i ruski dužnosnici razgovarali su o mogućem ulasku američkog ulagača u plinovode Sjeverni tok, reklo je Reutersu pet osoba upoznatih s razgovorima. Među uključenima su Jared Kushner i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, no dužnosnik Bijele kuće tvrdi da o plinovodima nije bilo nedavnih razgovora. Njemačka vlada protivi se ponovnom otvaranju, a američke i europske sankcije zasad ga onemogućuju.

Cijena ruske nafte Urals u rujnu je porasla 28,6 posto u odnosu na kolovoz, na 85 dolara po barelu, a ESPO 33,3 posto, na 104 dolara, pokazuje analiza koju prenosi Kommersant. Urals se pri isporuci u Kinu prodavao uz prosječnu premiju od 15,02 dolara po barelu, nakon kolovoškog popusta od 2,75 dolara. Analitičari takvu promjenu povezuju s manjkom dostupne bliskoistočne nafte, dok je Urals u drugim prodajnim pravcima i dalje imao znatan popust.

Kroz Hormuški tjesnac u utorak je prošlo sedam brodova za prijevoz robe, najmanje od 23. srpnja, pokazuju podaci tvrtke Kpler. Količina sirove nafte koja prolazi tjesnacem pala je na najmanje 10,1 milijun barela dnevno, odnosno 74 posto predratne razine. Istodobno je veći izvoz preko obale Omanskog zaljeva i Crvenog mora nadoknadio manjak, pa su ukupni bliskoistočni izvozi sirove nafte ostali na predratnoj razini.

Bjelorusija je u rujnu željeznicom poslala Rusiji oko 170.000 tona benzina, gotovo 13 posto manje nego u kolovozu, te 105.000 tona dizela, 29 posto manje, pokazuju podaci dvaju izvora iz industrije i Reutersov izračun. Pad je prethodio planiranom remontu jedne bjeloruske rafinerije, no isporuke su ostale iznad ovogodišnjeg mjesečnog prosjeka. Rusija uvozi gorivo dok se u dijelu zemlje suočava s nestašicama nakon ukrajinskih napada na rafinerije.

Američke zalihe sirove nafte prošloga su tjedna pale za 3,2 milijuna barela, na 424,1 milijun, objavila je Uprava za energetske informacije. Analitičari su očekivali rast zaliha od 1,7 milijuna barela. Zalihe destilata, koje uključuju dizel i loživo ulje, ostale su približno nepromijenjene na 105,1 milijun barela, dok su zalihe benzina blago porasle.

Prvo postrojenje u sklopu katarskog projekta proširenja North Field East spremno je za početak rada u studenome, rekla su Reutersu dva izvora upoznata s planovima QatarEnergyja. Tvrtka tada očekuje započeti probnu proizvodnju ukapljenog plina, dok bi komercijalna proizvodnja, prema jednom od izvora, mogla pričekati prvo tromjesečje 2027. Napadi na Ras Laffan prethodno su izbacili iz pogona 17 posto katarskih kapaciteta za ukapljivanje plina.

Shell je objavio da za treće tromjesečje očekuje rafinerijsku maržu od 42 dolara po barelu, naspram 24 dolara u prethodnom tromjesečju. Poskupljenje prerađenih goriva u odnosu na sirovu naftu donosi znatno veći prihod rafinerijama dok rat i oštećenja postrojenja ograničavaju opskrbu. Riječ je o očekivanoj marži, a ne o već objavljenoj tromjesečnoj dobiti.