Rat u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da Moskva u sklopu mogućeg mirovnog sporazuma traži sigurnosna jamstva i za Rusiju, što Financial Times tumači kao promjenu njegove dosadašnje retorike. Zelenski je upozorio da bi ruski zahtjevi mogli uključivati zaseban dogovor sa SAD-om ili NATO-om i širu promjenu europske sigurnosne arhitekture, ali je poručio da saveznici o tome ne bi trebali pregovarati dok se ne utvrde jamstva za Ukrajinu. Moskva već dulje inzistira na načelu nedjeljive sigurnosti, prema kojem jamstva jednoj strani ne smiju ugrožavati drugu. Nova rasprava pojavljuje se uoči očekivanih trilateralnih konzultacija u Abu Dhabiju.

Dvojica ukrajinskih policajaca ozlijeđena su kada je, prema Nacionalnoj policiji Ukrajine, ruski FPV dron pogodio njihovo oklopno vozilo tijekom humanitarne operacije u Harkovskoj oblasti. Pripadnici policijske skupine "Bijeli anđeli" putovali su s predstavnicima ukrajinskog Crvenog križa prema selu Zeleni Gaj u Kupjanskom okrugu kako bi evakuirali civile. Policijsko vozilo znatno je oštećeno, ali je ostalo u voznom stanju, dok je oštećeno i vozilo humanitarne organizacije. Policija prikuplja dokaze o napadu.

Ruski napad dronom na Harkov tijekom dana 28. listopada odnio je jedan život, a još četiri osobe su ozlijeđene, objavile su ukrajinske hitne službe. Pogođeno je skladište poštanskog objekta u Osnovjanskom okrugu, gdje je izbio požar koji je zahvatio približno 1000 četvornih metara. Ukrajinska policija pokrenula je istragu o mogućem ratnom zločinu. Riječ je o novom napadu, odvojenom od udara na stambene objekte u istom dijelu grada prethodne noći.

Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su postrojbe skupine "Sjever" preuzele kontrolu nad Alisovkom u Harkovskoj oblasti i Barilovkom u Sumskoj oblasti. Ruski vojni portal Topwar navodi da su snage kod Alisovke napredovale uz cestu E105 u smjeru Harkova. Ove tvrdnje o stanju na bojištu nisu neovisno potvrđene.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će uskoro biti organiziran sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog te ustvrdio da je postignut znatan napredak prema završetku rata. Nije naveo datum ni pojedinosti mogućeg susreta. U međuvremenu se, prema ranijem priopćenju Kremlja, početkom studenoga u Abu Dhabiju razmatra novi krug trilateralnih konzultacija na stručnoj razini.

Talijanska vlada odgađa odobrenje 13. paketa vojne pomoći Ukrajini, iako je već pripremljen, pišu La Repubblica i Il Giornale d'Italia. Prema njihovim informacijama, premijerka Giorgia Meloni čeka kongresne izbore u SAD-u 3. studenoga, dok isporuka protuzračnih projektila Aster 30 još nije odobrena. Rim javno nastavlja obećavati potporu Kijevu, ali posljednja talijanska isporuka oružja, prema medijskim izvješćima, bila je u prosincu 2025.

Južnokorejski ministar vanjskih poslova Cho Hyun izjavio je pred parlamentarnim odborom da ne isključuje prekid diplomatskih odnosa s Ukrajinom ako se nastavi zaoštravanje odnosa između Seula i Kijeva. Izjava predstavlja novu eskalaciju spora oko javnog otkrivanja informacija o dvojici sjevernokorejskih vojnika zarobljenih u Ukrajini, za koje južnokorejska strana tvrdi da su trebale ostati povjerljive. Seul je početkom listopada povukao svojeg veleposlanika na konzultacije, a 27. listopada još osam diplomatskih djelatnika. Ukrajinska strana osporava da je postojao dogovor o tajnosti.

Četiri osobe ozlijeđene su u ruskom napadu na Osnovjanski okrug Harkova kasno navečer 27. listopada, dok je jedna žena doživjela akutnu reakciju na stres. Nakon udara izbio je velik požar koji je zahvatio dvokatnu stambenu zgradu i industrijski objekt, a vatrogasci su intervenirali tijekom noći. Reporteri ukrajinskog javnog medija Suspilne zabilježili su razmjere požara, rad spasilačkih službi i evakuaciju stanovnice smanjene pokretljivosti. Riječ je o novom napadu na grad koji je prethodnih dana već pretrpio niz udara na stambene i gospodarske objekte.

Kijevske vlasti planiraju izdvojiti milijardu grivnji, približno 22 milijuna dolara, za izgradnju dodatnih prijelaza preko Dnjepra i pripadajućih pristupnih cesta, najavio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Projekt je pokrenut na preporuku ukrajinske vlade zbog sve učestalijih napada na prometnu infrastrukturu, a konkretne lokacije trebaju odrediti vojni zapovjednici uz odobrenje gradske vojne uprave. Gradske službe istodobno razvijaju tehnička rješenja za zaštitu postojećih mostova. Odluka slijedi nakon raketnog udara na Južni most tijekom noći 26. na 27. listopada, zbog kojeg je promet na važnom prijelazu privremeno obustavljen.

Ruski vojni sud osudio je 49-godišnjeg informatičkog stručnjaka Jurija Belenkog na ukupno 13 godina zatvora zbog financiranja terorizma putem kriptovalutnih donacija ukrajinskim organizacijama. Prema ruskim sudskim navodima, između 2022. i 2024. izvršio je 15 uplata vrijednih više od 120.000 rubalja, namijenjenih ukrajinskim oružanim snagama i postrojbi Azov, koju Rusija smatra terorističkom organizacijom. Dokumenti koje je pregledao Reuters pokazuju da je kriptovalutna platforma Binance ruskim istražiteljima dostavila povijest njegovih transakcija, koja je korištena kao važan dokaz. Belenki odbacuje optužbe i namjerava se žaliti na presudu, dok Binance nije komentirao konkretan zahtjev ruskih vlasti.

Gospodarska suradnja između Washingtona i Moskve postala je jedna od tema razgovora o mogućem završetku rata u Ukrajini, piše Financial Times pozivajući se na upućene izvore. Među prijedlozima su povratak američkih kompanija u proizvodnju nafte na ruskom Sahalinu, njihovo uključivanje u isporuke nafte Europi preko naftovoda Družba te obnova suradnje u proizvodnji i opskrbi titanom. Razmatra se i mogućnost ponovnog otvaranja ruskog zračnog prostora za tranzitne letove američkih aviokompanija. Prema jednom od izvora, gospodarski dogovori mogli bi postati dio šireg mirovnog sporazuma koji bi obuhvatio i poslijeratne investicije u Ukrajini.

Južnokorejski ministar vanjskih poslova Cho Hyun potvrdio je da je Seul povukao osam diplomatskih djelatnika iz Ukrajine zbog neriješenog spora oko javnog otkrivanja informacije o predaji dvojice sjevernokorejskih ratnih zarobljenika. Seul tvrdi da je postojala obveza čuvanja tajnosti radi zaštite zarobljenika i njihovih obitelji u Sjevernoj Koreji, dok ured ukrajinskog predsjednika poriče da je takav dogovor sklopljen. Južna Koreja ranije je opozvala i svojeg veleposlanika, a među razlozima smanjenja diplomatskog osoblja navodi i opasnost od ruskih zračnih napada. Cho je upozorio da bi daljnje zaoštravanje moglo ugroziti bilateralne odnose, ali je naglasio da Seul nastavlja pružati humanitarnu pomoć Ukrajini i održavati diplomatske kontakte s Kijevom.