Rat protiv Irana

Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je za Wall Street Journal da Sjedinjene Države neće izvesti napad na Iran prije američkih kongresnih izbora 3. studenoga, prenosi Al-Araby Al-Jadeed. Izjava dolazi u trenutku kada posrednici iz Katara i Pakistana pokušavaju pronaći kompromis koji bi omogućio nastavak američko-iranskih pregovora i smanjio opasnost od nove vojne eskalacije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prethodno je u Dohi izrazio očekivanje da će Teheran tijekom idućih dana odgovoriti na posredničke prijedloge.

Katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i francuski predsjednik Emmanuel Macron u zajedničkoj su izjavi nakon razgovora u Dohi pozvali na punu provedbu primirja u Gazi, uključujući povlačenje izraelskih snaga u skladu s dogovorenim aranžmanima. Zatražili su hitnu, sigurnu i neometanu dostavu humanitarne pomoći palestinskom stanovništvu, bez uvjeta ili ograničenja. Dvojica čelnika također su se usprotivila mogućem pripajanju Zapadne obale Izraelu, pozvala na prestanak izgradnje izraelskih naselja i nasilja doseljenika te ponovno podržala dvodržavno rješenje i održavanje palestinskih izbora.

Cijena nafte Brent porasla je u četvrtak ujutro za 1,2 posto, na 110,11 dolara po barelu, nakon novih napada u Saudijskoj Arabiji i američke odluke o povlačenju dijela diplomatskog osoblja i članova njihovih obitelji. Reuters navodi da su u napadu dronom na saudijsko naftno polje poginule dvije osobe, dok je napad na civilnu zračnu luku u Dammamu odnio jedan život i ozlijedio osam ljudi. Napadi se pripisuju jemenskim Hutima. Analitičari LSEG-a upozoravaju da se opasnost za tankere širi i izvan Hormuškog tjesnaca, prema Omanskom zaljevu, gdje su ugroženi utovar nafte i prekrcavanje između brodova.

Izrael je za 10. listopada pripremao višednevnu vojnu operaciju protiv Irana, s planiranim napadima na elektrane, nuklearna postrojenja i državne objekte, izvijestio je Financial Times pozivajući se na tri izvora upoznata s planovima. Operacija je obustavljena zbog protivljenja američkog predsjednika Donalda Trumpa nastavku rata prije izbora za Kongres 3. studenoga. Prema istom izvještaju, Benjamin Netanyahu i dalje zagovara obnovu napada, a izraelske pripreme nisu potpuno zaustavljene. Nije razjašnjeno bi li američke snage izravno sudjelovale u planiranoj operaciji. Bijela kuća poručila je Financial Timesu da SAD neće napasti Iran prije izbora.

Američki State Department naredio je povlačenje osoblja koje nije nužno za hitne operacije te članova obitelji državnih zaposlenika iz američkih diplomatskih predstavništava u Saudijskoj Arabiji. Glasnogovornik Tommy Pigott odluku je obrazložio napadima Hutija na civilne zračne luke i drugu ključnu infrastrukturu te opasnošću od daljnje eskalacije. Reuters navodi da Washington razmatra i odlazak članova obitelji diplomatskog osoblja iz drugih zaljevskih država, ali zasad je službena naredba ograničena na Saudijsku Arabiju. Američko veleposlanstvo u Rijadu upozorilo je na mogućnost novih napada, dok je međunarodni zračni promet prema saudijskoj prijestolnici i dalje ozbiljno poremećen.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nenajavljeno je posjetio Saudijsku Arabiju i sastao se s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, u trenutku učestalih hutskih napada na saudijsku infrastrukturu. Macron je potvrdio da je Francuska prije osam dana rasporedila obrambene kapacitete radi zaštite naftnog terminala Yanbu na Crvenom moru te ponudila pomoć u obnovi postrojenja oštećenih napadima. Istodobno je pozvao na obnovu razgovora s Hutijima i smirivanje sukoba. Elizejska palača navela je da posjet ima i gospodarski cilj - osigurati dodatne isporuke goriva Francuskoj, koja se suočava s posljedicama energetske krize.

Irački granični prijelaz Al-Sheeb, koji povezuje pokrajinu Maysan s iranskim Huzestanom, zatvoren je za putnike, osobna vozila i teretni promet do daljnjega. Irački granični dužnosnik rekao je Reutersu da se provjeravaju sigurnosne mjere i postavlja oprema za otkrivanje zabranjene robe, dok je glasnogovornik vlade zatvaranje obrazložio tehničkim i logističkim nedostacima. Iransko Ministarstvo unutarnjih poslova prosvjedovalo je zbog izostanka prethodne obavijesti, pozivajući se na bilateralni sporazum. Putnicima i prijevoznicima preporučeno je korištenje alternativnog prijelaza Shalamcheh, dok iračke vlasti tvrde da ostali granični prijelazi nastavljaju raditi.

Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi izjavio je da bi eventualno angažiranje egipatske vojske u obrani Saudijske Arabije bilo ograničeno na zaštitu saudijskog teritorija i granica, bez napada na Jemen. Prema priopćenju egipatskog predsjedništva, Kairo je spreman braniti i druge arapske države ako to zatraže, ali vojno djelovanje ne bi izlazilo iz okvira obrane njihova teritorija. Izjava dolazi nakon što je egipatski parlament odgodio do 26. listopada glasanje o mogućem ovlaštenju vojske za pomoć Saudijskoj Arabiji, koja se suočava s novim hutskim napadima.

Iranski dužnosnik za nacionalnu sigurnost Mohsen Rezaei izjavio je tijekom sastanka s pakistanskim vojnim zapovjednikom Asimom Munirom u Teheranu da ni najmanja količina obogaćenog uranija neće napustiti Iran. Prema njegovim riječima, riječ je o važnom nacionalnom resursu koji mora ostati dostupan za domaće potrebe. Rezaei je dodao da pregovori sa SAD-om ne mogu započeti dok Washington ne ispuni iranske uvjete za obnovu povjerenja. Izjava dolazi u trenutku kada američka strana traži ograničavanje iranskog nuklearnog programa, a među otvorenim pitanjima ostaje i sudbina postojećih zaliha obogaćenog uranija.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči izjavio je da Teheran još nije dobio odgovor ni od Saudijske Arabije ni od Hutija na ponudu da posreduje u razgovorima o okončanju sukoba u Jemenu. U razgovoru za iračku televiziju Al-Ekhbariya upozorio je da bi uključivanje dodatnih stranih snaga zakompliciralo rat, osvrnuvši se na mogućnost egipatskog vojnog angažmana. Egipatski parlament odgodio je glasovanje o mogućoj vojnoj potpori Saudijskoj Arabiji do 26. listopada.

Naftne isporuke s Bliskog istoka, uključujući one kroz Hormuški tjesnac i alternativnim pravcima, u tjednu zaključno s 18. listopada premašile su 24 milijuna barela dnevno, nasuprot 23,3 milijuna prije rata, pokazuju podaci Kplera koje prenosi Wall Street Journal. Dio izvoza održava se improviziranim sustavom pomorskog prijevoza pod američkom zaštitom, unatoč napadima na tankere.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je u nedjelju s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom razgovarao o potrebi uklanjanja sadašnje iranske vlasti. Netanyahu tvrdi da je rušenje vlasti u Teheranu ključno kako Iran ne bi mogao obnoviti svoj nuklearni program i mrežu regionalnih saveznika koju Izrael naziva "Osovinom otpora". Izjava dolazi u trenutku kada Washington i Tel Aviv razmatraju daljnje postupanje prema Iranu, a izraelski parlamentarni izbori zakazani su za 27. listopada.

Britanska protuteroristička policija ponovno je uhitila 24-godišnjeg britanskog državljanina i 25-godišnjaka s britanskim i iranskim državljanstvom, u sklopu istrage incidenta kod vojne baze RAF Fairford u Gloucestershireu. Baza je tijekom rata korištena za američke napade na Iran, a policija je nakon dojave o sumnjivim kombijima u rujnu pronašla benzin, ali ne i eksploziv. Voditelj protuterorističke policije Laurence Taylor ocijenio je da je umiješanost iranske države vrlo vjerojatna, no istraga još traje i nitko nije optužen. Teheran odbacuje povezanost s incidentom.

Sjedinjene Države pripremaju dodatno raspoređivanje približno 10.000 vojnika na Bliskom istoku, izvijestio je Fox News pozivajući se na američke dužnosnike. Prema tom izvještaju, u regiju bi do kraja studenoga trebali stići udarna skupina nosača zrakoplova Theodore Roosevelt i 13. ekspedicijska jedinica američkih marinaca. Theodore Roosevelt pridružio bi se nosačima George H. W. Bush i George Washington, čime bi američka mornarica u regiji imala tri nosača zrakoplova. Najavljeno jačanje snaga dolazi usred razmatranja mogućih novih američkih napada na Iran nakon izbora za Kongres 3. studenoga.

Američki ministar energetike Chris Wright izjavio je da administracija razgovara s vlasnicima zatvorenih rafinerija o mogućnosti ponovnog pokretanja proizvodnje, dok nestašica dizela i visoke cijene goriva dodatno opterećuju gospodarstvo. Washington istodobno surađuje s Indijom na povećanju rafinerijske proizvodnje za svjetsko tržište. Prema Američkom institutu za naftu, postojeće rafinerije u SAD-u već rade na 95 do 100 posto kapaciteta, a neke odgađaju redovito održavanje. Dizel je u utorak u SAD-u prosječno stajao 6,32 dolara po galonu, dok Wright priznaje da ponovno otvaranje zatvorenih postrojenja predstavlja velik izazov i da nije sigurno koliko će ih doista nastaviti rad.