Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Njemačka vlada poručila je da ruski dizel neće ulaziti u zemlju unatoč dogovoru SAD-a i Rusije o ublažavanju američkih ograničenja. Potvrdila je i da će zadržati sankcije Rusiji te nastaviti podupirati Ukrajinu.
Sedam je osoba ozlijeđeno u današnjem napadu na kijevsku četvrt Obolon, prema novim podacima ukrajinskih vlasti. Troje ozlijeđenih u teškom je stanju.
Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da su njegove snage preuzele kontrolu nad Lukašovom i Lobanovkom u ukrajinskoj Harkovskoj oblasti. Riječ je o tvrdnji o novom pomaku na bojištu koju nije bilo moguće neovisno potvrditi.
Dronovi su pogodili željeznički most u ruskoj Brjanskoj oblasti, objavio je vršitelj dužnosti guvernera Jegor Kovalčuk. Promet na dionici Brjansk–Uneča–Gomelj je prekinut, a za dio putnika organizirani su autobusi i izmijenjene željezničke rute. Rok obnove prometa bit će objavljen nakon pregleda mosta.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Kijevski metro privremeno je obustavio vlakove i pokretne stube zbog gubitka napajanja iz vanjskih izvora, objavila je uprava metroa. Promet je nakon približno 50 minuta obnovljen na svim linijama, ali su razmaci između vlakova povećani. Riječ je o novom poremećaju gradskog prijevoza nakon prethodnih prekida opskrbe strujom.
Broj poginulih u jutrošnjem napadu na stambenu zgradu u Zaporožju porastao je s pet na 11, među njima je troje djece, objavile su ukrajinske vlasti. Spasioci nastavljaju pretraživati ruševine, a sudbina još deset osoba nije poznata.
Ruski dronovi tijekom noći pogodili su željezničku infrastrukturu na području Korostena u ukrajinskoj Žitomirskoj oblasti, objavile su regionalne vlasti. Izbio je požar koji su vatrogasci ugasili. Ozlijeđena osoba primila je liječničku pomoć i odbila hospitalizaciju.
Reaktivni dron jutros je ušao u zračni prostor Lavova, a ukrajinska protuzračna obrana oborila ga je u blizini grada, objavili su ukrajinski vojni i lokalni dužnosnici. Prema prvim podacima regionalnih vlasti, nema poginulih, ozlijeđenih ni razaranja. Ukrajinska pravda navodi da je to prvi poznati ulazak takvog drona u sam grad.
Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je dronovima pogodilo teretni brod koji je dopremio vojni teret u luku Odesa. Ministarstvo nije navelo razmjere štete u dostupnom izvješću, a namjena tereta i rezultat udara nisu neovisno potvrđeni.
Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da je protuzračna obrana tijekom noći oborila 560 ukrajinskih dronova iznad Rusije. Riječ je o novom noćnom izvješću, nakon što je ministarstvo za prethodnu noć prijavilo 505 oborenih dronova. Brojke nisu neovisno potvrđene.
Grčka i Španjolska zasad ne pristaju predati Ukrajini dio raketa Patriot PAC-2 kojima se približava kraj uporabnog vijeka, piše Telegraph pozivajući se na europske diplomate. Prema tom izvješću, Grčka ima najmanje 200 takvih raketa, a dužnosnici NATO-a i EU-a pokušavaju dogovoriti njihovu predaju. Kijev traži dodatne presretače za zaštitu energetskih objekata uoči zime.
Anketa
Ukupno glasova: 1
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Nakon noćnog napada dronovima izbio je požar na području naftnog terminala u ruskoj Rostovskoj oblasti, izvijestila je Ukrajinska pravda pozivajući se na snimke i objave s mjesta događaja. Guverner Jurij Sljusar potvrdio je požar te rekao da je oštećen i željeznički most, zbog čega je promet vlakova zaustavljen u oba smjera. Razmjeri štete na terminalu zasad nisu utvrđeni.
Ruske navođene bombe pogodile su jutros peterokatnu stambenu zgradu u Zaporožju, objavile su ukrajinske regionalne vlasti. Prema njihovim podacima, poginulo je pet ljudi, među njima dvoje djece, a 11 je ozlijeđeno. Djelomično je urušen jedan ulaz zgrade, a oštećeni su i drugi stambeni objekti.
Američki dužnosnik rekao je za Axios da je Donald Trump odlučio sklopiti dogovor o ruskom dizelu nakon što Ukrajina nije prihvatila ponovljene američke zahtjeve da prestane napadati ruske rafinerije. Prema istom dužnosniku, Washington je tražio jednostranu obustavu tih napada zbog njihova utjecaja na cijene goriva u SAD-u. Ukrajinski dužnosnik tvrdi da su američki izaslanici tijekom razgovora u Miamiju zaprijetili uskraćivanjem obavještajnih podataka, što je američki dužnosnik zanijekao.
Anketa
Ukupno glasova: 0
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Američki, ukrajinski i europski predstavnici u Miamiju su razgovarali o sigurnosnim jamstvima, otpornosti ukrajinske energetike, izvozu žitarica i poslijeratnoj obnovi, objavio je američki izaslanik Steve Witkoff. Rekao je da su utvrdili pitanja za daljnju razradu prije sljedećeg kontakta SAD-a s Rusijom. Nije objavljen dogovor o prekidu vatre.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je Donaldu Trumpu da će Moskva razmotriti kada se mogu nastaviti trostrani pregovori sa SAD-om i Ukrajinom, izjavio je Putinov savjetnik Jurij Ušakov. Prema Ušakovu, ukrajinski napadi dronovima na Moskvu i druga mjesta tijekom ruskih izbora onemogućili su njihov trenutačni nastavak. To je stajalište Kremlja o napadima i pregovorima.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je tvrdnju Minska da su ukrajinske snage namjerno napale bjeloruski kamion u ruskoj Brjanskoj oblasti. Bjelorusija je zbog napada, u kojem je prema njezinim ranijim navodima teško ranjena bjeloruska državljanka, već uručila prosvjednu notu ukrajinskom otpravniku poslova. Okolnosti napada i odgovornost za njega nisu neovisno potvrđene.
Donald Trump nakon razgovora s Vladimirom Putinom najavio je ublažavanje američkih sankcija koje ograničavaju izvoz ruskog dizela, dok su američki izaslanici na Floridi razgovarali s ukrajinskim timom o završetku rata. Volodimir Zelenski rekao je za Axios da mu tijekom priprema tih razgovora takav dogovor nije bio najavljen. Kazao je da bi podržao ublažavanje sankcija u sklopu dogovora o obustavi napada na energetsku infrastrukturu obiju zemalja tijekom zime, ali da takav dogovor nije objavljen.
Dvojica muškaraca osumnjičenih za rad za ukrajinsku vojnu obavještajnu službu uhićena su u Beču 5. listopada i dva dana poslije zadržana u pritvoru zbog sumnje na špijunažu, izvijestio je Der Standard. U odvojenom slučaju austrijske su vlasti 8. listopada privele pa pustile istraživačkog novinara Mihajla Tkača i snimatelja Jaroslava Bondarenka. Odbor za zaštitu novinara zatražio je objašnjenje okolnosti njihova privođenja.
Oko 700 generatora podupire kijevsku infrastrukturu grijanja i vodoopskrbe, no ne mogu napajati njezine najveće objekte, navode gradski dužnosnici. Za njih su potrebne dizelske elektrane ili kogeneracijska postrojenja. Razlika u potrebnoj snazi važna je dok se grad suočava s prekidima opskrbe električnom energijom.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
