Nakon lažnih pregovora kreće završna kampanja - cilj je ugušiti ruski energetski izvoz i razoriti ključnu infrastrukturu, ali time se stvara Pearl Harbor trenutak 21. stoljeća

Rat u Ukrajini ulazi u novu fazu u kojoj je energija – nafta, dizel, struja – postala glavno bojište. Kijev od ljeta 2025. sustavno napada rusku naftnu infrastrukturu duboko u unutrašnjosti, dok Washington i London paralelno nastoje suziti izvozna tržišta za rusku naftu. Najnoviji pritisak dolazi izravno od Donalda Trumpa: tvrdi da je Indija spremna znatno smanjiti ili čak zaustaviti kupnju ruske nafte. U cjelini, riječ je o strategiji pritiska na rusku državnu blagajnu udarom na njezinu najvitalniju arteriju. To je više od "pomoći Ukrajini": cilj je iscrpiti i politički poraziti Rusiju, koristeći Ukrajinu kao polugu i pozornicu.

Kijev je ove jeseni znatno povećao broj i domet bespilotnih udara na ruske rafinerije, skladišta, pumpne stanice i izvozne terminale – od stotinjak do gotovo dvije tisuće kilometara od granice. Dronovi domaće proizvodnje s većim doletom i nosivošću, lansirani u rojevima (kombinacija udarnih letjelica i mamaca), probijaju protuzračnu obranu i uzrokuju stvarne zastoje u preradi. U kratkom razdoblju izvan pogona našlo se 17–21% rafinerijskih kapaciteta, cijene benzina u Rusiji skočile su dvoznamenkasto, a vlasti su morale ograničiti izvoz goriva i uvoziti ga iz susjedstva. Pogođena je približno trećina rafinerija, uključujući velike komplekse poput Rosnjeftova postrojenja u Rjazanju, ukupna prerada pala je na oko 4,86 milijuna barela dnevno – najniže u više godina. Nestašice na benzinskim postajama, redovi i racioniranje prodaje benzina u desecima regija pokazali su da je udar stigao i do ruskog potrošača.