Rat u Ukrajini

Ukrajinski Glavni stožer objavio je da su ukrajinske snage od 30. listopada napale rafinerije u Omsku, Kirišiju, Rjazanju, Nižnjem Novgorodu i Jaroslavlju, koje opisuje kao pet najvećih postrojenja za preradu nafte u Rusiji. Tvrdi da su pogođene i rafinerije u Saratovu i Novokujbiševsku te da su napadi oštetili ključne proizvodne jedinice pojedinih pogona. Ukrajinske specijalne snage zasebno su priopćile da su 11. studenoga treći put napale rafineriju u Omsku, koristeći bespilotne letjelice koje su, prema njihovim navodima, preletjele gotovo 3000 kilometara. Razmjeri prijavljenih oštećenja nisu neovisno potvrđeni.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski predstavnici tijekom pregovora u Abu Dhabiju poručili kako nemaju ovlasti razgovarati o smirivanju sukoba na Crnom moru ili obustavi napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Prema njegovim riječima, ukrajinska delegacija pokušala je otvoriti oba pitanja, ali joj je preneseno da je Putin nezadovoljan i želi nastaviti udare. Zelenski je te tvrdnje iznio 12. studenoga u obraćanju sudionicima summita Europske političke zajednice, nakon dvodnevnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je tijekom sastanka s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom organiziranje humanitarne misije u Konstantinovki, u Donjeckoj oblasti, po uzoru na raniju operaciju u Oleškama. Putin tvrdi da ruske snage kontroliraju grad, u kojem je, prema njegovoj procjeni, ostalo između 400 i 500 civila. Moskva bi, kako je naveo, trebala pet dana za razminiranje okolnog područja, a organizaciju misije predložio je povjeriti ruskim i ukrajinskim pravobraniteljima. Pozvao je i strane novinare da prate operaciju. Ruska tvrdnja o kontroli Konstantinovke nije neovisno potvrđena.

Američki pregovarači navodno su predložili neobično teritorijalno rješenje za završetak rata u Ukrajini - promjenu administrativnih granica samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike, piše The Economist pozivajući se na neimenovane izvore. Prema tom prijedlogu, Rusija bi mogla ostvariti zahtjev za potpunom kontrolom tako redefiniranog Donbasa, dok Ukrajina ne bi morala napustiti pojedine gradove koje još drži. Među američkim idejama koje se razmatraju navodno je i povratak Rusije na europska energetska tržišta. Sugovornik lista ipak smatra da sigurnosna jamstva za Ukrajinu ostaju najteže pitanje mogućeg sporazuma.

Prvi dan trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju završio je nakon nešto više od četiri sata razgovora, a nastavak je dogovoren za 11. studenoga. Američki izaslanik Jared Kushner izjavio je da su pregovarači uspjeli prepoznati i smanjiti pojedine razlike između Moskve i Kijeva, dok je državni tajnik Marco Rubio sastanak ocijenio vrlo produktivnim, ali upozorio da sporazum nije neposredno pred zaključenjem. Među razmatranim pitanjima bili su sigurnosna jamstva, mehanizmi deeskalacije i moguća velika razmjena zarobljenika. U razgovorima je sudjelovao i vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi Alexus Grynkewich, dok europski politički predstavnici nisu imali mjesto za glavnim pregovaračkim stolom.

Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi pozvao je na trenutačni prekid napada na osoblje nuklearne elektrane Zaporožje, upozorivši da takvi napadi krše temeljna načela nuklearne sigurnosti. IAEA je izvijestila da je obaviještena o pogibiji jednog zaposlenika nuklearne elektrane u napadu bespilotnom letjelicom te drugog zaposlenika obližnje termoelektrane, također u napadu dronom. Grossi je naglasio da osoblje nuklearnih postrojenja mora moći obavljati posao bez straha za vlastiti život. Elektrana Zaporožje nalazi se pod ruskom kontrolom, a njezina sigurnost ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja tijekom rata.

Njemački kancelar Friedrich Merz uvjetovao je potporu Berlina budućem proračunu Europske unije dogovorom svih članica o financiranju Ukrajine, objavio je Financial Times pozivajući se na njegovo pismo predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi. Ukrajini u 2027. godini prijeti financijski manjak od 70 milijardi eura, od čega EU planira pokriti približno 45 milijardi. Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska protive se dodatnim financijskim obvezama, dok Merz zahtijeva pravedan doprinos svih članica i dugoročno rješenje financiranja nakon 2027. godine. Njemačka je najveći neto uplatitelj u proračun EU-a, što njezinu prijetnju čini posebno značajnom uoči pregovora o europskom financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034.

Rusija neće pristati na zamrzavanje sukoba u Ukrajini jer bi takav dogovor, prema tvrdnjama njezina veleposlanika pri Ujedinjenim narodima Vasilija Nebenzje, ostavio otvorene sigurnosne prijetnje i omogućio novu eskalaciju. Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a Nebenzja je poručio da Moskva zahtijeva sveobuhvatno i dugoročno rješenje koje bi uključivalo uklanjanje onoga što ruska strana naziva temeljnim uzrocima sukoba. Među njima je naveo sigurnosne prijetnje sa Zapada i položaj stanovništva koje govori ruski. Izjava dolazi neposredno prije nastavka pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju, gdje će pitanje sigurnosnih jamstava biti jedna od glavnih tema.

Ukrajinska vojska objavila je da je tijekom noći na 9. studenoga napala tvornicu Morozov u Lenjingradskoj oblasti, nedaleko od Sankt-Peterburga, koja proizvodi čvrsto raketno gorivo za ruske balističke projektile. Prema tvrdnjama ukrajinskog Glavnog stožera, pogođena su tri proizvodna pogona, a razmjeri štete još se utvrđuju. Tvornica pripada državnoj korporaciji Rostec i, prema ukrajinskim podacima, proizvodi gorivna punjenja 9Kh820 za rakete Iskander-M te materijale za raketne sustave Topol-M. Neovisna potvrda opsega oštećenja zasad nije dostupna.

Tri osobe poginule su, a još tri su ozlijeđene nakon što je ruski mlazni dron pogodio infrastrukturni objekt u Odesi, objavile su ukrajinske regionalne vlasti. Među poginulima su dvije žene i muškarac, dok je jedna ozlijeđena žena hospitalizirana u teškom stanju. Regionalni čelnik Oleh Kiper izvijestio je da je u napadu oštećeno i zapaljeno skladište s hranom namijenjenom lokalnim školama i dječjim vrtićima. Napad se dogodio ujutro 9. studenoga, neposredno prije novog kruga rusko-ukrajinskih pregovora u Abu Dhabiju.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će delegacije Rusije, Ukrajine i SAD-a na pregovorima 10. i 11. studenoga pokušati usuglasiti načela koja bi mogla postati temelj konačnog sporazuma o završetku rata. Središnja tema bit će sigurnosna jamstva za Rusiju i Ukrajinu te šira europska sigurnost. Lavrov je posebno istaknuo sudjelovanje zamjenika ministra Sergeja Rjabkova, zaduženog za odnose sa Sjevernom Amerikom i kontrolu naoružanja, čime je naznačio da razgovori neće biti ograničeni samo na pitanja neposrednog prekida neprijateljstava.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu za njemački ZDF da bi Ukrajina željela naručiti rakete Taurus od Njemačke i ispitati ih. Opisao ih je kao svojevrsnu obranu od balističkih projektila. Njemački Bundestag u srpnju je odbio prijedlog stranke Zelenih za proširenje vojne pomoći Ukrajini koji je uključivao isporuku tih raketa.

Ministarstvo zdravstva Zaporoške oblasti pod ruskom kontrolom priopćilo je da je ukrajinski dron pogodio vozilo hitne pomoći u Kujbiševskom okrugu dok se vraćalo s intervencije. Nitko nije ozlijeđen, ali je vozilo oštećeno, navodi ministarstvo.

Ruski predsjednički izaslanik Kiril Dmitrijev tijekom posjeta Washingtonu trebao bi održati razgovore s američkim dužnosnicima, izvijestio je Reuters pozivajući se na dva izvora upoznata s njegovim planovima. Dmitrijev sudjeluje na događaju koji organizira Melania Trump povodom šestodnevnog prekida vatre i humanitarne operacije u Oleškama, gradu u Hersonskoj oblasti pod ruskom kontrolom. Uz humanitarnu suradnju, među temama njegovih kontakata s Washingtonom nalaze se gospodarska i poslovna pitanja. Posjet dolazi nakon američkih izbora na kojima su demokrati osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, a uoči trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a najavljenih za 10. i 11. studenoga u Abu Dhabiju.

Rafinerija nafte u ruskom Rjazanju, jedna od najvećih u zemlji, izgleda da je pogođena tijekom noćnog napada bespilotnih letjelica, pokazuje Reutersova analiza videosnimki. Regionalni guverner Pavel Malkov potvrdio je požare na industrijskim lokacijama i oštećenja električne infrastrukture, ali nije izričito potvrdio pogodak rafinerije. Bio bi to drugi napad na rusku rafineriju ovog tjedna, nakon udara na postrojenje u Jaroslavlju. Reuters navodi da obnovljeni napadi dodatno otežavaju opskrbu ruskog tržišta gorivom upravo dok Moskva nastoji obnoviti izvoz dizela prema američkom tržištu. Prema podacima o pomorskom prometu, najmanje šest tereta ruskog dizela najavilo je prekoatlantska putovanja, ali nijedan još nije stigao u SAD.