Energetska kriza

Američki dužnosnik potvrdio je Reutersu da su američke snage izvele udare na otok Qeshm u iranskom dijelu Hormuškog tjesnaca, opisavši operaciju kao ograničenu, a ne kao obnovu velikih borbenih djelovanja. Drugi američki dužnosnik tvrdi da je riječ o obrambenim udarima povezanima s iranskom uporabom protuzračnih projektila protiv američkih ciljeva, dok je iranska agencija IRNA prethodno izvijestila o nekoliko eksplozija na otoku. Vijest je prekinula smirivanje na naftnom tržištu nakon velikog ponedjeljkovog pada cijena - Brent je u ranoj azijskoj trgovini u utorak porastao približno 0,5 posto, na 105,25 dolara po barelu, a američki WTI na 96,93 dolara. Pentagon je zahtjev za komentar proslijedio američkom Središnjem zapovjedništvu, koje nije odgovorilo Reutersu.

Pakistanska vlada od 3. studenoga smanjila je cijenu dizela za 7,76 rupija po litri, na 395,20 rupija, a benzina za 3,40 rupija, na 374,51 rupiju. Ministar energetike Ali Pervaiz Malik istodobno je objavio dogovor s domaćim rafinerijama koje će, prema njegovim riječima, preuzeti teret od približno 15 milijardi rupija mjesečno kako bi benzin ostao oko 15 rupija po litri jeftiniji nego što bi bio bez tog mehanizma. Malik navodi da je zbog regionalnog sukoba premija za uvoz benzina porasla s približno pet dolara po barelu prije rata na 20 dolara, a u pojedinim novijim natječajima i na 25 do 30 dolara. Pakistan iz domaće proizvodnje pokriva oko 30 posto potreba za benzinom, dok ostatak uvozi.

Francuski energetski div TotalEnergies u novom godišnjem energetskom pregledu ocjenjuje da bi rat s Iranom i skok cijena goriva mogli ubrzati energetsku tranziciju, posebno zbog snažnog rasta prodaje električnih automobila u Aziji, Latinskoj Americi i Europi. Ipak, direktor za strategiju i održivost Aurelien Hamelle očekuje da će se potražnja za naftom oporaviti kada se cijene normaliziraju, upozoravajući na rast potrošnje u zrakoplovstvu i petrokemijskoj industriji. Kompanija istodobno predviđa povećanje globalne potražnje za prirodnim plinom od 12,5 posto između 2025. i 2035. godine, na 4.780 milijardi kubičnih metara godišnje.

Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su proizvodnju sirove nafte nakon napuštanja OPEC-a, pokazuju podaci te organizacije koje je objavio Reuters. U rujnu je proizvodnja dosegnula 3,917 milijuna barela dnevno, odnosno 15 posto više nego u veljači i oko 470.000 barela dnevno iznad kvote koja bi za zemlju vrijedila da je ostala u skupini OPEC+. Emiratski ministar energetike Suhail Al Mazrouei izjavio je da je izvoz u pojedinim razdobljima premašivao razine prije rata s Iranom, zahvaljujući i ulaganjima u alternativne izvozne pravce. Državni ADNOC osporio je Reutersove podatke, ali nije precizirao koje brojke smatra pogrešnima niti je ponudio alternativne.

Od početka poremećaja plovidbe kroz Hormuški tjesnac iz svjetskih zaliha povučeno je gotovo milijardu barela nafte, izjavio je čelnik emiratske državne kompanije ADNOC Sultan Al Jaber na energetskoj konferenciji ADIPEC u Abu Dhabiju. Prema njegovim podacima, zalihe dizela na pojedinim tržištima najniže su za ovo doba godine u posljednjih 35 godina, dok druga tržišta bilježe manjak ukapljenog prirodnog plina od 600 milijardi kubičnih stopa. Al Jaber upozorio je da su troškovi prijevoza i logistike porasli s manje od pet na više od 30 posto ukupnog troška barela nafte, zbog čega poziva na povećanje strateških zaliha i izgradnju dodatne infrastrukture za opskrbu.

Goldman Sachs povisio je prognozu cijene nafte Brent na kraju 2026. s 90 na 105 dolara po barelu, uz procjenu da geopolitička premija rizika od oko 27 dolara objašnjava veći dio listopadskog skoka cijene. Banka navodi da tržišta nakon američkih međuizbora sve više vrednuju mogućnost nove eskalacije sukoba, dok poremećaji u Hormuškom tjesnacu i dalje opterećuju izglede za globalnu opskrbu.

Prosječna veleprodajna cijena električne energije za isporuku u Njemačkoj u ponedjeljak, 2. studenog, iznosi 259,31 euro po megavatsatu, pokazuje rezultat trgovanja za dan unaprijed. To je 1,3 posto više nego u nedjelju, dok je prosjek posljednjih 30 dana dosegnuo 173,50 eura po megavatsatu, čak 110,9 posto više nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Prema podacima koje objavljuje njemački energetski portal Green Contracting, najskuplji sat u ponedjeljak bit će ujutro u sedam sati, s cijenom od 328,40 eura po megavatsatu. Riječ je o veleprodajnim cijenama bez mrežnih naknada i poreza, a njihov se rast na račune kućanstava prenosi ovisno o ugovorenim tarifama.

Iran je tijekom katarskog posredovanja pristao skratiti predloženi rok za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca sa sedam na dva dana, izvještava Guardian. Teheran zauzvrat traži američko ukidanje blokade naftnih brodova, oslobađanje zamrznute iranske imovine i ukidanje sankcija na izvoz nafte. Neizravni razgovori u Dohi u nedjelju su ušli u treći dan, a Katar pokušava dogovoriti oslobađanje više od šest milijardi dolara iranskih sredstava. Zaljevski dužnosnici čekaju odgovor Washingtona, dok bi eventualni dogovor mogao otvoriti put obnovi pomorskog prometa ključnog za svjetsku opskrbu energentima.

Cijene nafte pale su na početku trgovanja u ponedjeljak dok se ponovno otvara mogućnost diplomatskih pregovora Washingtona i Teherana. Brent je pojeftinio 1,6 posto, na 111,59 dolara po barelu, a američka nafta WTI 1,75 posto, na 102,30 dolara. Tržište je reagiralo na izvješća o poruci koju je američki potpredsjednik J. D. Vance uputio iranskom dužnosniku Mohsenu Rezaiju radi obnove pregovora. Neizvjesnost oko mogućeg nastavka američkih napada na Iran nakon izbora 3. studenog i dalje održava sigurnosne rizike za opskrbu naftom, dok je OPEC+ u nedjelju odlučio zadržati postojeće proizvodne ciljeve za prosinac.

Sedam članica skupine OPEC+ na nedjeljnom je sastanku službeno odlučilo zadržati proizvodne ciljeve za prosinac na razinama iz rujna, čime je potvrđen ranije najavljeni dogovor. Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman zajedno imaju ciljanu proizvodnju od 31,01 milijun barela dnevno, iako pojedini zaljevski proizvođači zbog posljedica rata s Iranom i dalje proizvode znatno manje od dopuštenih količina. Sljedeći sastanak zakazan je za 29. studenoga, kada bi širi savez trebao odlučivati o proizvodnim kvotama za 2027. godinu. Ključna nepoznanica ostaje koliko će se nafte vratiti na tržište ako se normaliziraju isporuke kroz Hormuški tjesnac.

Afrička izvozno-uvozna banka (Afreximbank) i Organizacija afričkih proizvođača nafte službeno su osnovale Africa Energy Bank s odobrenim kapitalom od pet milijardi dolara. Na prvom općem sastanku u nigerijskoj Abuji za predsjednika je imenovan Helmy Ghazi, a formiran je i prvi upravni odbor. Nova institucija financirat će istraživanje, proizvodnju, preradu i distribuciju energenata, nastojeći popuniti prazninu nastalu povlačenjem tradicionalnih zajmodavaca iz sektora fosilnih goriva. Afreximbank procjenjuje da afričkom energetskom sektoru treba oko 200 milijardi dolara ulaganja.

Njemačka je dočekala početak studenog sa skladištima prirodnog plina popunjenima samo 61,17 posto, znatno ispod propisanog cilja od 80 posto. Udruženje operatera skladišta INES upozorilo je da postojeći sustav punjenja nije funkcionirao te zatražilo uvođenje strožih zakonskih obveza za dobavljače. Čelnik njemačkog energetskog regulatora Klaus Müller smatra da LNG terminali omogućuju sigurnu opskrbu i bez dostizanja ciljanih rezervi, ali upozorava da je plin znatno poskupio i da će to osjetiti potrošači.

Američki ministar financija Scott Bessent ustvrdio je da se promet kroz Hormuški tjesnac vratio na razinu prije izbijanja rata, ali da je iranska nafta isključena iz tog toka, prenosi iranska agencija Mehr. Bessent je poručio da svijet može funkcionirati bez iranske nafte, dok Iran ne može opstati bez prihoda od njezina izvoza. Njegove tvrdnje dolaze u trenutku kada Teheran i dalje postavlja uvjete za potpuno otvaranje tjesnaca, a objavljeni izvještaj ne donosi podatke o brodskom prometu koji bi potvrdili američku procjenu.

Troškovi prijevoza u Siriji porasli su prosječno oko 25 posto nakon što je vlada sredinom rujna povećala cijene naftnih derivata za 25 do 40 posto, procjenjuje Abdul Razak Habza iz sirijske udruge za zaštitu potrošača. Radnici i studenti sve teže podmiruju troškove svakodnevnog putovanja, dok taksisti prijavljuju osjetan pad broja putnika. Poskupljenje prijevoza robe prelijeva se i na maloprodajne cijene, a Habza procjenjuje da su mliječni proizvodi poskupjeli oko 10 posto, a sredstva za čišćenje između 15 i 20 posto. Ministarstvo energetike ranije je povećanje cijena goriva obrazložilo visokim troškovima uvoza i radovima na rafineriji Banijas.