Energetska kriza

Prosječna cijena benzina u SAD-u iznosi 4,34 dolara po galonu, prema podacima Američkog automobilskog saveza koje prenosi egipatski Youm7. Iznad četiri dolara ostala je 158 dana zaredom, dulje nego tijekom cjenovnog skoka 2022. Istraživači Sveučilišta Brown procjenjuju da su američka kućanstva od početka rata s Iranom na gorivo potrošila 73,5 milijardi dolara više.

Američki ministar financija Scott Bessent pozvao je Svjetsku banku da ukine zabranu financiranja projekata istraživanja i proizvodnje nafte i plina. U izjavi upućenoj tijelima Banke i MMF-a zatražio je širu potporu plinskim projektima, uz obrazloženje da zemlje zajmoprimci trebaju moći birati izvore energije. Američko ministarstvo financija najavilo je i početni doprinos fondu kojim Svjetska banka pomaže pripremu budućih ulaganja u nuklearnu energiju.

Francuska naftna kompanija procjenjuje da joj je rafinerijska marža u trećem tromjesečju iznosila 33,2 dolara po barelu, nasuprot 8,4 dolara godinu ranije i 13,5 dolara u prethodnom tromjesečju. Poremećaji opskrbe tijekom rata s Iranom podigli su cijene energenata i zaradu velikih naftnih kompanija. TotalEnergies će potpune tromjesečne rezultate objaviti 29. listopada.

Lufthansa od posada na odabranim linijama traži da prije leta ukrcaju dodatno gorivo kako bi zrakoplovi u Frankfurtu trebali manje goriva ili se ondje uopće ne bi morali puniti, izvijestio je Bild pozivajući se na interne upute. Opskrbu otežavaju nizak vodostaj Rajne, koji ometa dostavu teglenicama, i redovno održavanje cjevovoda. Lufthansa je Bildu potvrdila preventivne mjere te zasad ne očekuje otkazivanja letova.

Europska komisija i talijanska vlada približile su se dogovoru koji bi Italiji omogućio provedbu mjere za snižavanje veleprodajne cijene električne energije, rekao je glasnogovornik Komisije. Plan predviđa drukčiji obračun troška emisija za plinske elektrane, pri čemu bi se dio troška prenio na račune potrošača. Komisija smatra da bi učinak na veleprodajnu cijenu mogao biti veći od tog dodatnog troška, ali dogovor još ovisi o završnim tehničkim razgovorima.

Brent je u četvrtak u 01:16 UTC pao 1,39 dolara, na 104,67 dolara po barelu, a američki WTI 1,02 dolara, na 94,07 dolara. Pad je uslijedio nakon što je WTI dan ranije dosegnuo najvišu cijenu u tri tjedna. Trgovci istodobno prate napade na brodove kod Hormuškog tjesnaca i razmatranje američkog dopuštenja za prijevoz nafte tankerima koji su ranije bili pod sankcijama.

Trumpova administracija razmatra ublažavanje sankcija tankerima takozvane flote u sjeni kako bi smanjila visoke troškove prijevoza nafte, rekao je američki dužnosnik Reutersu. Prema prijedlogu o kojem se razgovara, tvrtke bi od Ministarstva financija tražile dopuštenje za prijevoz nafte i derivata koji nisu pod američkim sankcijama. Analitičari Energy Aspectsa procjenjuju da bi mjera mogla osloboditi manji broj brodova za plovidbu kroz Hormuz, ali teško znatnije sniziti vozarine jer bi osiguravatelji i dalje morali poštovati europska i britanska pravila.

Brent je u srijedu zaključio trgovanje na 106,06 dolara po barelu, 0,35 posto više nego dan ranije, a američki WTI porastao je jedan posto, na 95,09 dolara. Trgovci prate napade na brodove kod Hormuškog tjesnaca i sukob u kojem je pogođena zgrada Saudi Aramca u Dahranu. Istodobno je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da je izvoz sirove nafte iz zaljevskih zemalja u rujnu porastao, ali je ostao ispod predratne razine.

Potrošačke cijene u SAD-u u rujnu su bile 3,7 posto više nego godinu ranije, nakon rasta od 3,4 posto u kolovozu. Benzin je u mjesec dana poskupio 9,1 posto, a u odnosu na prošli rujan 34 posto. Energenti su tako snažno pridonijeli rastu životnih troškova, dok je inflacija bez hrane i energije dosegnula 2,6 posto.

Španjolski veletrgovac Hatta Energy pozvao je vladu da pusti preostali dio strateških zaliha goriva predviđenih za tržište nakon početka rata na Bliskom istoku. Tvrtka tvrdi da je od najavljenih 11,5 milijuna barela dosad pušteno 32,5 posto te da bi dodatne količine pomogle ublažiti cijene na crpkama. Riječ je o zahtjevu tvrtke, a vlada nije objavila novu odluku o zalihama.

Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak izjavio je da su u srijedu napadnute rafinerije u Saratovskoj i Rjazanjskoj oblasti. Pozvao se na podatke ministarstva energetike i pogođenih tvrtki te za napade optužio Ukrajinu. Nije iznio podatke o šteti ni o mogućem prekidu proizvodnje.

Prosvjed radnika čeličane Ilva sprječava izlazak autocisterni iz rafinerije u talijanskoj Apuliji. Zračne luke u Bariju i Brindisiju upozorile su prijevoznike da do petka ujutro ne mogu računati na opskrbu avionskim gorivom, pa zrakoplovi moraju ponijeti dovoljno goriva i za sljedeći let. Prema izvještaju Il Fatto Quotidiana, letovi zasad nisu otkazivani ni preusmjeravani, ali je bez dizela ostao i dio benzinskih postaja u regiji.

Sicilijski prijevoznici najavili su zaustavljanje kamiona u lukama od 16. do 22. listopada, a prijevoznici u Kalabriji zaseban prosvjed od 16. do 20. listopada. Žale se na rast cijene dizela i troškova trajekata, koji osobito pogađaju prijevoz robe sa Sicilije. Talijanski ribari najavili su nacionalni prosvjed za 22. listopada zbog cijene goriva za svoje brodove.

Marže rafinerija u sjeverozapadnoj Europi pale su s 54 dolara po barelu početkom rujna na čak minus 11 dolara ranije ovog mjeseca, piše Guardian. Skupa sirova nafta i prijevoz posebno pogađaju rafinerije koje proizvode goriva čije cijene nisu rasle kao cijena dizela. Velike tvrtke koje mogu prilagoditi proizvodnju potražnji istodobno ostvaruju visoku zaradu na dizelu, pa nestašica goriva nema jednak učinak na sve rafinerije.

Uoči sutrašnjeg sastanka Međunarodne agencije za energiju, analitičari upozoravaju da će za cijene dizela biti presudno koliko brzo Europa pusti gorivo iz kriznih zaliha. Prema procjeni koju prenosi Reuters, puštanje 50 milijuna barela tijekom 30 dana približno bi nadomjestilo sadašnji manjak izvoza iz Rusije i Perzijskog zaljeva. Rasporedi li se ista količina na četiri mjeseca, na tržište bi stizalo oko 400.000 barela dnevno, približno koliko je pao uvoz dizela i plinskog ulja u EU od ožujka do rujna.

Svjetski uvoz ukapljenog plina u trećem je tromjesečju iznosio 96,31 milijun tona, pet posto manje nego godinu ranije, izračunala je istraživačka jedinica portala Al Taqa. Europski uvoz pao je oko 13 posto, premda je od srpnja do rujna rastao iz mjeseca u mjesec. Uoči zime europska su skladišta plina, prema istom izvješću, popunjena oko 71 posto, nasuprot sezonskom prosjeku od 87 posto.

Irački izvoz sirove nafte u listopadu zasad iznosi prosječno 2,7 milijuna barela dnevno, rekao je glasnogovornik ministarstva nafte Salim al-Rikabi. Oko 2,4 milijuna barela dnevno prolazi kroz Hormuški tjesnac, pa oporavak izvoza i dalje ovisi o sigurnosti plovidbe tim pravcem. Izvoz preko Sirije još je u pripremi i nema datuma njegova početka.