Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Antun Roša

pretraživanje - pokretanje
napredna pretraga
Samo egzaktan termin: Datum od: do: Traži u: Sortiraj prema:
Pronađeno tekstova:

Tampon zona kao krhka ideja za kraj rata u Europi: Njemački san ili korejska stvarnost na dubini od 40-ak kilometara?

Europski razgovori o "tampon zoni" širokoj četrdesetak kilometara između ruskih i ukrajinskih položaja ulaze u fazu u kojoj ideja prestaje biti teorijska vježba i postaje politički test – tko preuzima odgovornost, s kojim kapacitetima i uz kakvu stratešku logiku. Prijedlog da se "odreže" pojas unutar Ukrajine, kako bi se silom administracije nametnuo krhki mir, govori manje o snazi Zapada, a više o njegovu umoru i ograničenjima.

Tjedan dana nakon Aljaske situacija u Europi je sumorna i opasna: Jedna od zadnjih šansi za mir se uspješno sabotira - europske sile prebrojavaju vojnike za ukrajinski front, američki vojno-industrijski kompleks je spreman

Prije susreta Trump-Putin govorili smo o zamci optimizma jer, ponovimo to slobodno još jednom, previše je bilo velikih najava (i prije eskalacije rata početkom 2022.) o miru i stabilnosti koje su se ne samo potpuno raspale već su sa sobom uvijek nosile i novu dozu značajne eskalacije.

Mir kojeg se Europa najviše boji: Mogući dogovor Putina i Trumpa ide puno dublje od same Ukrajine, tiče se globalne preraspodjele moći - završiti sad na krivoj strani značit će vječnu degradaciju

Velike stvari se događaju, barem potencijalno. Trump i Putin najavljuju summit koji bi, prema službenim izjavama, mogao okončati rat u Ukrajini. Dok u Bruxellesu raste nervoza, u Moskvi i Washingtonu vlada oprezni optimizam – to je optimizam dvojice aktera koji napokon pregovaraju izravno, svjesni da ih stoljetna logika geopolitike čini prirodnim suparnicima, ali i saveznicima kad je riječ o razbijanju europske homogenosti.

Europa lažnom zabrinutošću daje zamah Izraelu: Licemjerne zapadne deklaracije o priznanju Palestine, bez ikakvog spominjanja sankcija ili bojkota, potiču potpunu okupaciju Gaze, još veću brutalnost te trajnu eliminaciju čak i teoretske Palestine

Netanyahuova najava "potpunog osvajanja Pojasa Gaze" zvuči kao konačni čin rata koji je odavno prešao granicu prihvatljivog. Nakon gotovo dvije godine neprekidnog bombardiranja i kopnenih upada, izraelski premijer sada pred vlastitim kabinetom nudi jednostavnu formulu: uništiti Hamas do posljednjeg tunela, a teritorij staviti pod izraelsku čizmu.

Kada Kalinjingrad i Bjelorusija postanu isturena koplja: Slom INF‑a, prošlost postaje sadašnjost u kojoj ruske rakete srednjeg dometa ponovno drže cijelu Europu na nišanu

Europa se definitivno vraća u razdoblje kada je zvuk za opasnost mogao biti upaljen samo nekoliko minuta do udara raketa srednjeg dometa. Današnja potvrda Moskve da se više ne smatra vezanom ostacima INF‑a, nije tek birokratska nota - to je sad konačan kraj jednog od posljednjih stupova hladnoratovske stabilnosti i povratak logici u kojoj sile prvo posežu za oružjem, a tek potom za telefonom.

Netanyahu će uništiti Gazu, ali i Izrael: Najveća tabu tema našeg vremena konačno pada - kulisa izraelske nedodirljivosti srušena je hrabrim istupima upravo izraelskih organizacija B’Tselem i PHRI koje se ne boje riječi "genocid"

Genocid, kaže međunarodno pravo, postoji tek kada ga potvrdi namjera – ali čini se da globalna javnost prihvaća taj pojam tek onog trenutka kad ga potvrde Izraelci sami. Upravo se to dogodilo: dvije vodeće izraelske organizacije za ljudska prava, B’Tselem i Liječnici za ljudska prava - Izrael (PHRI), objavile su do nedavno nezamislivu presudu – Izrael u Gazi "namjerno uništava palestinsko društvo" i time provodi genocid nad stanovništvom enklave.

Sto‑postotni carinski malj i pedeset dana do "mira": Trumpova prijetnja Moskvi razotkriva logiku ekonomske ucjene, iskušava BRICS i gura svijet prema najširem trgovinskom ratu od Velike depresije

Bijela kuća je danas pretvorena u pozornicu rijetko viđene diplomatsko‑trgovačke ucjene: predsjednik Donald Trump objavio je da daje Moskvi točno pedeset dana da "zaustavi rat u Ukrajini" ili će Sjedinjene Države uvesti carine od sto posto na svaki proizvod iz Rusije – i, što je ključno, na robu iz svake države koja se usudi nastaviti poslovati s Kremljem. U svijetu gdje se sankcije odavno gomilaju, Washington sada prijeti takozvanim sekundarnim tarifama koje bi de facto kažnjavale pola planeta zbog neposluha (po sličnom ključu SAD već godinama održava brutalan embargo prema Kubi).

Militarizacija i topovsko meso: Europa se na istoku ne priprema za obranu nego za napad, ali joj kronično nedostaje vojnika, naročito onih koji ne bi samo vozili dronove - od pogleda na zagrebački hipodrom elitama s mračnom agendom cure sline

Rat na istoku Europe uzrokovao je brojne negativne posljedice po cijelu Europu, one koje najviše osjećamo su svakako ekonomske prirode - visoka inflacija, energetska neizvjesnost (nove skupe zime brzo dolaze). No, tu su i duboke posljedice kojih možda još uvijek nismo svjesni jer je potrebno određeno vrijeme da se "raspakiraju", ali ih sad već vrlo jasno vidimo na horizontu koji se naglo približava.

Vruće nebo nad Zaljevom: Analiza - Iran je pokrenuo napad na američke baze, to su već viđeni udari koji nose poruku i simboliku, ne maksimalno uništenje - ali i Trumpova tvrdnja o "potpunoj eliminaciji" iranskih nuklearnih centara vrlo je upitna

Informacije su još poprilično nepotpune, ali ako stvari stoje onako kako izgleda da stoje onda smo večeras svjedočili još jednom, moglo bi se reći već i prepoznatljivom, iranskom simboličnom raketnom udaru. Naime, prema aktualnim informacijama, iranske snage ispalile su rakete prema američkoj bazi Al Udeid u Kataru te bazi Al Asad u Iraku.

Analiza: Upravo se rađa novi američki imperijalizam, a po pitanju Irana naručitelju udara nije dosta - Izrael će sad tražiti smjenu režima jer je "povijesna prilika", a Trump, čija baza brzo gubi kičmu, već sugerira da mu se ideja dopada

Što će se dogoditi nakon jučerašnjeg dramatičnog američkog napada na tri glavna iranska nuklearna postrojenja? Mnogi ističu kako se sad čeka "iranska reakcija", u vidu zatvaranja Hormuza, napada na američke baze, ili nešto treće.

Kancelar Merz i samostalnost kao velika obmana: Europsko vodstvo učinit će sve da zadrži kontinent u američkoj orbiti, ponizno prihvaćajući "Ameriku na prvom mjestu", a Europa na drugom - i to eventualno

Kada je Friedrich Merz stupio na dužnost njemačkog kancelara, mnogi su, barem deklarativno, očekivali promjene u odnosu Berlina prema aktualnim geopolitičkim izazovima. No vrlo brzo postalo je jasno da Merz slijedi utabane staze svojih prethodnika, a možda i gorljivije nego itko do sada – osobito u pogledu potpunog oslanjanja na Washington.

Tko je ovdje lud? Analiza: Trumpova deklaracija "Putinove ludosti" nije trenutak kojeg ukrajinska potpora tako željno očekuje, a ako je tragedija civila ključ za dijagnozu onda će se morati prvo posvetiti svom "puno luđem" prijatelju iz Izraela

Donald Trump, koji je donedavno isticao kako ima “jako dobar odnos” s Vladimirom Putinom, sada je uputio neuobičajeno oštre riječi na račun ruskog predsjednika, nazvavši ga "ludim" zbog novih zračnih napada na Ukrajinu. Mnogi se pitaju predstavlja li takva izjava znak nove eskalacije napetosti između Washingtona i Moskve ili je više riječ o jednoj od onih tipičnih Trumpovih retoričkih zaokreta, kakve je i ranije znao koristiti kako bi istodobno privukao pažnju domaće javnosti, ali i ostavio dojam da je spreman na neočekivane poteze.

Analiza - na početku kraja: Povratak u Istanbul važniji je od brzih rješenja - Rusija i Ukrajina još su daleko od mira, ali su za stolom i prihvatile su tempo koji će u idealnom scenariju voditi prema sve konkretnijim delegacijama

Održani su prvi izravni razgovori između ruskih i ukrajinskih izaslanstava nakon više od tri godine. Okončani su danas popodne u Istanbulu, u palači Dolmabahce, gdje su delegacije gotovo dva sata pregovarale o mogućim okvirima za razmjenu zatvorenika i prekidu vatre.

Trumpova propala obećanja i povratak u stvarnost: Washington, čiji je utjecaj očito dramatično degradirao, sprema se na veliko povlačenje iz cijele ukrajinske priče - za Europu, opijenu militarističkim snovima, to bi mogao biti početak kaosa

Početkom godine Trumpova je administracija odlučno najavljivala nagli preokret i okončanje rata u Ukrajini. Trump, poznat po bombastičnim izjavama, tada je tvrdio kako bi "rat završio u 24 sata" nakon što ponovno preuzme vlast, naglašavajući da upravo on posjeduje jedinstvene pregovaračke sposobnosti.

Washington postavlja ultimatum: Trump prijeti povlačenjem iz ukrajinskih pregovora ako napredak ne bude vidljiv "u narednim danima" - je li ovo zapravo ishod koji odgovara Rusiji?

Washington je ovoga tjedna, posredstvom državnog tajnika Marca Rubija, postavio možda najkraći rok dosad za postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine – tek "pitanje dana". Ako se u tom razdoblju ne pokaže da je dogovor moguć "u sljedećim tjednima", administracija Donalda Trumpa spremna je odustati od posredovanja.

Neuništiva Kina protiv Trumpove trgovinske opsade: Jednopartijski sistem Kine pokazat će se višestruko učinkovitiji u ovakvom sukobu - ali maksimalno naoružana Amerika daje do znanja da nije u stanju priznati poraz

Kinesko-američki trgovinski rat, koji se posljednjih tjedana rapidno intenzivirao, doveo je do jednog od najkompleksnijih obračuna dviju najvećih svjetskih ekonomija. Donald Trump odlučan je u namjeri da zauzda Kinu golemim carinama i ograničenjima koje svakih nekoliko dana pooštrava, ali pitanje je može li doista pokoriti azijskog diva.

Presuda Le Pen i plan za nesigurniju Europu: Bruxelles je u ofenzivi - Rumunjska je bila pilot epizoda, sad se uklanja otpor i u Francuskoj, a sve s ciljem spašavanja poretka i opasne budućnosti od koje se ne odustaje

Marine Le Pen, dugogodišnja francuska političarka s desnice, ovih je dana doživjela možda najteži udarac u cijeloj svojoj karijeri: sud u Parizu proglasio ju je krivom za pronevjeru europskih sredstava i zabranio joj kandidiranje na sljedećim izborima. Time se otvorila nova politička kriza u srcu Europe, budući da je Le Pen do nedavno slovila kao jedna od najozbiljnijih izazivačica u predsjedničkoj utrci 2027.

Crno more kao pozornica novog poretka: Hoće li dogovor Washingtona i Moskve označiti prvu točku kraja rata i ostaviti Europu na margini? Bruxelles gleda u čudu dok Trump, vodeći se svojim interesima, vraća Rusiju na globalno tržište

U posljednjim danima svjedočimo potencijalno značajnom pomaku prema postizanju barem djelomičnog prekida vatre u dugotrajnom ratu u Ukrajini. Iako su u ranijim fazama pregovora – poput onih održanih u Džedi – očekivanja bila veća (prvenstveno 30-dnevni cjeloviti prekid vatre na kopnu, zraku i moru), u novoj rundi razgovora, ovoga puta održanih u Rijadu, došlo je do konkretnih pomaka barem u odnosu na crnomorski prostor.

Kraj