Kako Dan pobjede u Moskvi razotkriva novu frontu povijesnog revizionizma

Nakon višegodišnjeg sukoba u Ukrajini, ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede u Moskvi na 80. godišnjicu poraza nacističke Njemačke pokazalo je da Rusija ne posustaje te da pritom ima čvrstu podršku brojnih saveznika diljem svijeta. Na Crvenom trgu odvila se svečana parada, bogata simbolikom i vojnom snagom, s velikim kontingentom vojske i opreme – uključujući i postrojbe koje dolaze iz više zemalja, a posebno se istaknula nazočnost stranih čelnika, uključujući i kineskog predsjednika Xi Jinpinga te nekolicine europskih lidera. Tim su činom oni jasno poručili kako Rusija nije izolirana, unatoč agresivnim sankcijama i pritiscima koji stižu prvenstveno iz Washingtona i Bruxellesa. Čak ni prijetnje iz Kijeva, koji je danima prije najavljivao mogućnost napada na glavni grad Rusije upravo u vrijeme dok se ondje nalaze strani državnici, nisu pokolebale neke od njih da dođu i odaju počast žrtvama Drugog svjetskog rata.

Te prijetnje pokazale su (odnosno potvrdile), između ostaloga, da se današnji sukob ne vodi samo na bojištu, već i u medijskoj i političkoj sferi. Unatoč zapadnim tvrdnjama o "izoliranosti" Rusije, Crveni trg je ovog puta bio prepun delegacija iz raznih dijelova svijeta, uključujući i iz EU zemalja čiji čelnici nisu poslušali naloge iz Bruxellesa te su potvrdili dolazak. Primjerice, srpski predsjednik i slovački premijer suočili su se s eksplicitnim zabranama prelaska europskog zračnog prostora, no ipak su pronašli način da stignu u Moskvu. Gesta je to koja govori o tome da unatoč službenoj europskoj retorici protiv Rusije, postoje i oni koji – barem na simboličkoj razini – poštuju golemu žrtvu Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu i ne žele se u potpunosti odreći obostranih veza s Rusijom.