Presuda Le Pen i plan za nesigurniju Europu: Bruxelles je u ofenzivi - Rumunjska je bila pilot epizoda, sad se uklanja otpor i u Francuskoj, a sve s ciljem spašavanja poretka i opasne budućnosti od koje se ne odustaje
Marine Le Pen, dugogodišnja francuska političarka s desnice, ovih je dana doživjela možda najteži udarac u cijeloj svojoj karijeri: sud u Parizu proglasio ju je krivom za pronevjeru europskih sredstava i zabranio joj kandidiranje na sljedećim izborima. Time se otvorila nova politička kriza u srcu Europe, budući da je Le Pen do nedavno slovila kao jedna od najozbiljnijih izazivačica u predsjedničkoj utrci 2027. godine.
Njezina je osuda već izazvala niz reakcija diljem kontinenta: pristaše tvrde da je riječ o politički motiviranom postupku i "udaru na francusku demokraciju", dok protivnici ističu kako je pravo i pravosuđe iznad svake političke karijere. No u dinamičnoj i sve napetijoj europskoj političkoj areni, ova se presuda doživljava i kao dio šireg obračuna s "nepoćudnim" akterima koji dovode u pitanje službene stavove Bruxellesa o ratu, sigurnosti i vanjskoj politici. U tom kontekstu, "slučaj Le Pen" mnogima je tek uvod u nove političke potrese unutar Europske unije.
Sud u Parizu presudio je da je Marine Le Pen bila "u samom središtu" nezakonite sheme kojom je, prema optužnici, više od četiri milijuna eura europskih sredstava završilo na računima njezine stranke umjesto da budu utrošeni na predviđene troškove rada zastupnika u Europskom parlamentu. Kao posljedica takve odluke, Le Pen je osuđena na četiri godine zatvora (od čega dio uvjetno), a trenutačno joj je onemogućeno kandidiranje za najvišu političku dužnost 2027. godine. Time je ključna akterica francuske desnice, koja je triput bezuspješno pokušala osvojiti Elizejsku palaču, iznenada izbačena iz političke utrke – barem dok eventualne žalbe ne dovedu presudu u pitanje.
Odmah po izricanju presude, Le Pen je bez riječi napustila sudnicu, dok su njezini stranački kolege oštro osudili presudu kao "politički progon". Jordan Bardella, aktualni predsjednik stranke Nacionalno okupljanje (RN), izjavio je da se time "ubija francuska demokracija", a niz europskih desničarskih lidera – od Viktora Orbana do Mattea Salvinija – izrazio joj je podršku, ističući da je riječ o još jednom primjeru pokušaja "sudskog ušutkavanja oporbenih glasova". U tom kontekstu, promatrači smatraju da bi presuda mogla dodatno produbiti raskole u ionako podijeljenoj francuskoj skupštini, gdje je RN trenutačno najveća pojedinačna stranka.
Kritičari Le Pen, s druge strane, ističu kako nitko, pa ni popularni predsjednički kandidati, ne smiju biti iznad zakona. Za njih je presuda logičan ishod višegodišnje istrage o pronevjeri europskih sredstava. Ipak, političke napetosti su očite: mnogi se pitaju je li baš sada, u trenutku kada Europa intenzivno raspravlja o vojnim angažmanima i budućnosti rata u Ukrajini, bilo slučajno da se "najneugodnijeg" protivnika vladajućeg poretka izbacuje iz igre. Upravo to pojačava sumnje da "slučaj Le Pen" možda predstavlja tek prvu u nizu "neugodnih" presuda u ovim nestabilnim europskim vremenima.
Nakon presude Marine Le Pen, mnogi su ustvrdili da je riječ o nastavku već viđenog scenarija u kojem se europski establišment obračunava s političkim opcijama koje preglasno osporavaju službenu politiku – osobito po pitanju odnosa prema NATO-u i tzv. "ruskoj prijetnji". Već neko vrijeme svjedočimo sve otvorenijim tenzijama između "središta moći" u Bruxellesu i onih koji tvrde da je "europski projekt" skrenuo s pravca, te da se suverenitet nacionalnih država urušava pod naletom ambicioznih federalističkih i militarističkih planova. Neki, poput Mattea Salvinija, idu toliko daleko da govore o "ratu" Europske unije protiv neistomišljenika, a kao dodatni primjer navode i rumunjski slučaj Calina Georgescua, kojem je onemogućeno kandidiranje na predsjedničkim izborima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
