Paklena strategija "Nema utočišta": Tomahawk prekretnica i ruska dubina - američki potez za eskalaciju rata u Europi

Washington ozbiljno razmatra dopuštenje Ukrajini da udara duboko u Rusiju i – po prvi put – mogućnost opskrbe krstarećim raketama Tomahawk. Riječ je o jasnom zaokretu u američkoj politici: tijekom ranijih faza rata izbjegavalo se davati sredstva koja bi mogla premostiti rusku stratešku dubinu, no sada Trumpova administracija "gleda" zahtjev Kijeva i ne isključuje transfer preko europskih posrednika. Istodobno, posebni izaslanik Keith Kellogg javno je potvrdio doktrinu "nema utočišta", uz poruku da Ukrajina smije gađati rusku pozadinu na velikim daljinama. Time se otvara najopasnija dionica dosadašnje eskalacijske spirale.

Volodimir Zelenski iznio je zahtjev za Tomahawkima na marginama Generalne skupštine UN‑a 23. rujna. Američki potpredsjednik JD Vance govori o "europskoj koži u igri" – shemi prema kojoj bi europske članice NATO‑a kupile projektile, a zatim ih prepustile Kijevu. Konačnu odluku donosi Trump. Ovakav aranžman istodobno širi financijski i politički rizik po Europu, ali i omogućuje Washingtonu da zadrži nominalnu distancu od same isporuke. Za potporu se guraju osobito baltički akteri - litvanski političar (bivši MVP) Gabrielius Landsbergis tvrdi kako bi takvo naoružavanje "kontroliralo rusku eskalaciju".

Zašto su Tomahawk projektili drugačiji od svega što je Ukrajina dosad imala? BGM‑109 (službeni naziv) je podzvučna, "prizemno" vođena krstareća raketa koja se kreće nisko iznad reljefa, koristeći kombinaciju INS/GPS‑a i TERCOM/DSMAC korekcija. Tipični domet je do oko 2.500 km, uz bojnu glavu oko 450 kg – to je cijeli red veličine veća masa eksploziva i bitno veći doseg od britanskog Storm Shadowa (~250 km) ili ATACMS‑a (do ~300 km). Takva geometrija dometa stavlja u doseg gotovo cijelu europsku Rusiju, uključujući Moskvu i duboke logističke čvorove, aerodrome strateškog bombarderskog zrakoplovstva, skladišta streljiva i zapovjedne centre koji su do sada bili sigurni.

Tehničko‑operativna pitanja su bitna. Tomahawk je izvorno projektiran za lansiranje s brodova i podmornica (VLS Mk‑41, torpedne cijevi), no SAD je nakon propasti INF‑a 2019. testirao i kopnenu inačicu s Mk‑41 modulom. Ako se ide na kopnene lansere u Ukrajini, Kijev bi trebao dobiti prilagođene, mobilne platforme.

Moskva trenutno javno spušta loptu, no šalje upozorenja između redaka. Dmitrij Peskov pita "tko lansira i tko određuje ciljeve – Amerikanci ili Ukrajinci?" – to je ključna crvena linija u ruskoj percepciji izravne američke uključenosti. U isto vrijeme tvrdi da "nema čarobnog oružja" koje bi preokrenulo frontu. No takva retorika ide ruku pod ruku s prijetnjama odmazdom: u više navrata rusko vodstvo poručuje kako bi udari duboko u Rusiji zapadnim raketama mogli povući "simetričan" odgovor – uključivo po infrastrukturama država koje omogućuju takve napade. Medvedev sada otvoreno upozorava da si Europa "ne može priuštiti rat s Rusijom", uz rizik "fatalne nesreće" u nuklearnoj sferi.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.