Gotovo četiri godine nakon početka rata u Ukrajini politička temperatura u Europi ipak se mijenja. Zemlje koje su dosad bile glasni promotori tvrde linije prema Moskvi danas sve češće govore o pregovorima i potrebi za direktnim razgovorom s Vladimirom Putinom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron javno razmatra obnovu telefonske diplomacije s Kremljem, talijanska premijerka Giorgia Meloni govori o posebnom izaslaniku Europske unije za pregovore, a u Berlinu se tiho pripremaju scenariji za eventualno primirje. To nije velika promjena, ali je promjena jer pitanje više nije treba li razgovarati s Rusijom nego kada i pod kojim uvjetima.
Macronova uloga u ovom (eventualnom) preokretu posebno je važna. Još od početka sukoba on je inzistirao na ideji da Europa mora zadržati kanale komunikacije s Moskvom, zatim je zauzeo tvrdu liniju, u jednom trenutku možda i najtvrđu u Europi (otvoreno spominjući slanje trupa u Ukrajinu). Danas pak otvoreno govori da će se Europljani morati ponovno izravno angažirati u razgovorima s Putinom u trenutku kada američka inicijativa dođe do točke koja više ne štiti europske interese (neki će reći da je došla već odavno).